Connect with us

Svet

Rusija izvela masovni napad balističkim projektilima na Kijev

Napad uključio 41 projektil i 125 dronova, jedna osoba poginula

Objavljeno pre

,

Rusija izvela masovni napad balističkim projektilima na Kijev – napad na Kijev Foto Izvor: Pexels / Serhii Bondarchuk

Napad uključio 41 projektil i 125 dronova, jedna osoba poginula

U masovnom noćnom napadu na Kijev, koji je izvela Rusija koristeći balističke projektile i borbene dronove, jedna osoba je poginula, a šesnaest je ranjeno, saopštile su lokalne vlasti. Napad je počeo oko 1:30 ujutru po lokalnom vremenu i trajao je nekoliko sati, pri čemu su detonacije odjekivale glavnim gradom Ukrajine.

Detalji napada

Ruske snage su lansirale ukupno 41 projektil i 125 napadačkih dronova preko noći, od kojih je 25 bilo balističkih projektila. Ukrajinske snage su uspele da presretnu i neutrališu 108 dronova i 18 projektila. Prema rečima predsednika Volodimira Zelenskog, većina projektila bila je usmerena na glavni grad.

Pet gradskih okruga u Kijevu zahvaćeno je požarima koji su oštetili stambene zgrade, kancelarije, industrijske objekte, studentski dom i vozila. Spasioci su izvukli četiri osobe iz zapaljene privatne kuće u Sviatošinskom okrugu, dok su u Ševčenkovskom okrugu spasili stanovnike iz zapaljene trokatnice. Takođe, lokalizovan je požar u jednoj ne-stambenoj zgradi.

Reakcije i posledice

Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da je napad bio usmeren na objekte povezane sa ukrajinskom vojskom, uključujući fabrike koje proizvode Flamingo dronove i delove za Neptun vođene projektile, kao i poštanski terminal koji se koristi za skladištenje dvojne namene i montažu dronova, robotskih sistema i opreme za elektronsko ratovanje.

Ukrajina se suočava sa nedostatkom Patriot protivraketnih sistema, koji su najefikasniji za presretanje ruskih balističkih projektila. Tokom nedeljnog napada, ukrajinske snage su oborile najmanje 17 balističkih projektila.

Pročitaj još

Svet

Smrt marokanskog državljanina tokom hapšenja u Italiji izazvala ogorčenje

Video snimak pokazuje kako policija u Bolonji drži Abderrahima Fakira na zemlji, što je dovelo do njegove smrti i pokrenulo istragu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Smrt marokanskog državljanina tokom hapšenja u Italiji izazvala ogorčenje – hapšenje u Italiji

Video snimak pokazuje kako policija u Bolonji drži Abderrahima Fakira na zemlji, što je dovelo do njegove smrti i pokrenulo istragu.

Tragičan incident u Bolonji

U Bolonji je došlo do tragičnog događaja koji je izazvao javno ogorčenje i pokrenuo zvaničnu istragu. Marokanski državljanin Abderrahim Fakir preminuo je nakon što su ga policajci pokušali uhapsiti zbog navodnog vandalskog ponašanja. Incident, zabeležen video snimkom, prikazuje kako dvojica policajaca i jedan civil drže Fakira pritisnutog licem o tlo.

Detalji sa lica mesta

Prema izveštajima, Fakir je pružao otpor prilikom hapšenja, nakon čega su ga policajci poprskali biber-sprejom. Snimci sa mesta događaja, koje su zabeležili svedoci iz obližnjih zgrada, prikazuju kako Fakir više puta poziva u pomoć pre nego što je postao neodgovoran. Medicinski tim koji je bio prisutan nije odmah intervenisao.

Odgovor vlasti

Nakon što je Fakir prestao davati znake života, policajci su mu vezali noge, a zatim su medicinski radnici okrenuli njegovo telo i proverili vitalne znake. Tužilaštvo u Bolonji naredilo je obdukciju kako bi se utvrdio tačan uzrok smrti i istražile okolnosti koje su dovele do ovog tragičnog ishoda.

Pročitaj još

Svet

Grčki tankeri pogođeni napadima dronova i raketa u Crnom moru i Ormuzu

U poslednja dva dana četiri grčka tankera bila su meta napada, bez povređenih i izlivanja nafte, prema zvaničnim podacima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Grčki tankeri pogođeni napadima dronova i raketa u Crnom moru i Ormuzu – napadi na grčke tankere

U poslednja dva dana četiri grčka tankera bila su meta napada, bez povređenih i izlivanja nafte, prema zvaničnim podacima.

Grčki tankeri pogođeni napadima dronova i raketa u Crnom moru i Ormuzu tokom poslednja dva dana izazvali su zabrinutost u pomorskoj industriji. Prema saopštenju, ukupno četiri tankera u grčkom vlasništvu bila su na meti ovih napada, dok nije zabeleženo izlivanje nafte niti povređenih članova posade.

Detalji napada na grčke tankere

Prvi incident dogodio se u nedelju, kada su tankeri „Azija“ i „Nisos Ios“ pogođeni dronovima dok su se nalazili na terminalu Kaspijskog naftovodnog konzorcijuma kod ruske obale. Na tankeru „Azija“ izbio je požar nakon udara, ali su ga timovi za hitne intervencije brzo stavili pod kontrolu. Prema informacijama iz konzorcijuma, nije bilo povređenih i nije došlo do izlivanja nafte.

Sledeći napadi zabeleženi su u Ormuskom moreuzu. Dva grčka tankera, naftni tanker „Kavomaleas“ pod malteškom zastavom i liberijski tanker „Ahelos“, pogođeni su raketama dok su plovili tim područjem. Kompanija za pomorsku bezbednost navodi da je mašinsko odeljenje tankera „Kavomaleas“ pogođeno sa dve rakete, otprilike osam nautičkih milja severozapadno od Kumzara u Omanu. Ovaj udar izazvao je požar, ali je situacija ubrzo stavljena pod kontrolu uz pomoć posade i nadležnih službi.

Reakcije i zvanične informacije o napadima u Crnom moru i Ormuzu

Prema saopštenju Kaspijskog naftovodnog konzorcijuma, i pored štete na brodovima, nije bilo ljudskih žrtava niti zagađenja mora. U toku su provere bezbednosti i dalja procena štete na pogođenim tankerima. Pored toga, kompanija za pomorsku bezbednost MARISKS ističe da su ovakvi incidenti razlog za dodatnu opreznost pri plovidbi kroz rizične regione kao što su Crno more i Ormuski moreuz.

Iako nije saopšteno ko stoji iza napada, grčke pomorske kompanije prate situaciju i sarađuju sa nadležnim institucijama. Zvanične istrage su u toku kako bi se utvrdile okolnosti i odgovorni za napad na grčke tankere. Očekuje se da će dalji nalazi doprineti povećanju bezbednosti pomorskog saobraćaja na ovim rutama.

Napadi na grčke tankere u Crnom moru i Ormuzu pokazuju rastuće rizike za međunarodnu trgovinu i transport nafte. Zbog toga stručnjaci podsećaju na važnost poštovanja bezbednosnih protokola i pravovremene reakcije u sličnim situacijama.

Pročitaj još

Svet

Kristofer Nolan o izazovima snimanja ‘Odiseje’: ‘Treba da bude teško’

Film ‘Odiseja’ postigao globalni uspeh sa zaradom od preko 260 miliona dolara za vikend

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kristofer Nolan o izazovima snimanja 'Odiseje': 'Treba da bude teško' – izazovi snimanja filma

Film ‘Odiseja’ postigao globalni uspeh sa zaradom od preko 260 miliona dolara za vikend

Globalni uspeh filma ‘Odiseja’

Kristofer Nolan, poznati režiser, opisao je snimanje svog najnovijeg filma ‘Odiseja’ kao izuzetno zahtevan projekat. Film, koji je premijerno prikazan ovog vikenda, već je zaradio impresivnih 260 miliona dolara širom sveta. ‘Odiseja’ je snimana u šest zemalja, a uključuje zvezde poput Meta Dejmona, En Hatavej, Zendaje i Toma Holanda. Kristofer Nolan je istakao da je ovo definitivno najteži film koji je ikada radio.

Izazovi snimanja na ekstremnim lokacijama

Dejmon je za ‘CBS Mornings’ podelio da je snimanje više ličilo na ekspediciju nego na tradicionalno filmsko snimanje. Ekipa je morala da se penje na planine i snima u teškim uslovima, što je doprinelo autentičnosti filma. Nolan je naglasio važnost korišćenja IMAX tehnologije kako bi se postigla maksimalna realnost prikaza i potpuno uronila publika u vizuelno iskustvo koje film nudi.

Autentičnost kao ključni element uspeha

Nolan veruje da autentičnost igra ključnu ulogu u povezivanju sa publikom. Umesto zelenih ekrana, odlučio je koristiti prave lokacije i prave uslove, što filmu daje dodatnu težinu i uvjerljivost. Ova strategija se pokazala kao izuzetno uspešna, s obzirom na pozitivne kritike i impresivnu zaradu tokom prvog vikenda prikazivanja.

Pročitaj još

U Trendu