Connect with us

Svet

Testiranje dijete Erlinga Halanda tokom Svetskog prvenstva: novinarsko iskustvo

Izveštaj novinara prikazuje kako izgleda slediti ishranu poznatog fudbalera, sa fokusom na unos kalorija i dnevne obroke

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Ketut Subiyanto

Izveštaj novinara prikazuje kako izgleda slediti ishranu poznatog fudbalera, sa fokusom na unos kalorija i dnevne obroke

Erling Haland, norveški fudbaler i jedan od istaknutih igrača na Svetskom prvenstvu, poznat je po svojoj fizičkoj spremi i specifičnom režimu ishrane. Prema izveštajima, Haland tokom intenzivnih treninga i takmičenja unosi oko 6.000 kalorija dnevno, oslanjajući se pretežno na visokoproteinske obroke iz proverenih izvora hrane u Mančesteru.

Novinar je odlučio da tokom jednog dana prati ovakav režim ishrane kako bi proverio koliko je moguće izdržati takav unos hrane. Prvi obrok dana uključivao je četiri jaja umućena, dve debele kriške hleba od kiselog testa, veliku porciju grčkog jogurta sa bobičastim voćem i crnu kafu sa dodatkom javorovog sirupa. Uz to, konzumirano je i sirovo mleko, piće koje Haland ponekad spominje u svojim izjavama o ishrani.

Do ručka, testiranje ovakvog režima već je predstavljalo izazov. Novinar je posetio italijansku delikatesnu prodavnicu u Mančesteru, poznatu po sendviču nazvanom po Halandu. Taj sendvič sadrži pršutu iz Parme, buratu, pesto, sušeni paradajz i ulje od tartufa, sve u svežoj lepinji dužine oko 30 centimetara.

Za večeru, koja prema navodima izveštaja Halanda predstavlja najobilniji obrok u danu, posećena je mesara u oblasti Česhire, gde poznati sportisti često kupuju meso. Prema rečima zaposlenih, Haland kupuje goveđi steak i divljač, sa akcentom na nemasno meso sa nižim sadržajem holesterola.

Ovaj izveštaj pruža uvid u to kako izgleda slediti dijetu profesionalnog sportiste tokom takmičarskog ciklusa. Prikazano iskustvo ukazuje na izazove i zahteve ovakvog načina ishrane, koji je prilagođen potrebama vrhunskih sportista i nije preporučen za širu populaciju bez stručnog nadzora.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Svet

Tornado u Francuskoj povredio 41 osobu, oštetio stotine domova

Snažan tornado pogodio je selo Pomas, izazvao prekid treće etape biciklističke trke Vuelta a España.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tornado u Francuskoj povredio 41 osobu, oštetio stotine domova

Snažan tornado pogodio je selo Pomas, izazvao prekid treće etape biciklističke trke Vuelta a España.

Detalji katastrofe

U ponedeljak je tornado pogodio jugozapad Francuske, tačnije selo Pomas u regionu Aude, povredivši 41 osobu i oštetivši oko 300 domova. Među povređenima je i trudnica koja je zadobila povrede kada se njena kuća srušila. Meteo-France je izvestio da su vetrovi dostizali brzinu do 73 milje na sat.

Odgovor hitnih službi

Na teren je upućeno više od 120 radnika hitnih službi, a 15 povređenih osoba prevezeno je u bolnicu. Osim materijalne štete, tornado je izazvao i prekide u snabdevanju električnom energijom u deset sela.

Utjecaj na lokalnu zajednicu i transport

Osim direktnih šteta, nevreme je uzrokovalo velike poremećaje u transportu, uključujući kašnjenja vozova i zatvaranje puteva. Ministar transporta Philippe Tabarot potvrdio je ove informacije, dodajući da su zračne luke u Bordeauxu, Marseilleu, Nicei, Toulouseu i Parizu takođe bile pogođene.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Američke Države pokreću operaciju ekonomski otpadnik protiv Irana

Nova strategija uvodi nultu toleranciju na izbegavanje sankcija i cilja pet ključnih sektora iranske privrede.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sjedinjene Američke Države pokreću operaciju ekonomski otpadnik protiv Irana – operacija ekonomski otpadnik

Nova strategija uvodi nultu toleranciju na izbegavanje sankcija i cilja pet ključnih sektora iranske privrede.

Sjedinjene Američke Države zvanično su pokrenule novu finansijsku i ekonomsku inicijativu pod nazivom „Operacija ekonomski otpadnik”. Prema saopštenju, cilj ove opsežne akcije je prelazak sa restriktivnog nadzora na potpunu eliminaciju bezbednosnih pretnji koje proističu iz iranskog nuklearnog i vojnog programa. Zvanični Vašington ističe da su dosadašnje vojne aktivnosti omogućile sprovođenje ovih mera, a njihovu realizaciju podržava stabilnost i snaga američke ekonomije.

Pojačana kontrola i nulta tolerancija prema izbegavanju sankcija

Centralni element nove strategije je primena principa nulte tolerancije na svaki pokušaj izbegavanja postojećih i novih ograničenja. Američke institucije su identifikovale sve operativne tačke, posredničke mreže i logističke kanale koje Teheran koristi za nelegalan transport nafte i prikupljanje sredstava namenjenih finansiranju Islamske revolucionarne garde (IRGC). Poseban pritisak biće usmeren na subjekte i države koje funkcionišu u sivim zonama, omogućavajući trgovinu naftom, finansijske transakcije preko privatnih menjačnica i slobodnih trgovinskih zona ili podršku u oblasti avio-saobraćaja, pomorske registracije i transita robe.

Konkretni zahtevi i širenje sekundarnih sankcija

Američka administracija postavlja precizne i vremenski ograničene zahteve stranim partnerima i međunarodnim subjektima da odmah prekinu sve utvrđene oblike saradnje sa iranskim režimom. U suprotnom, najavljena je primena jednostranih mera. Među zahtevima se ističe potpuno zatvaranje svih ogranaka iranske Bank Melli. Takođe, izdato je izričito upozorenje da će svaka institucija koja učestvuje u pranju novca ili pružanju finansijske podrške Teheranu biti trajno isključena iz globalnog dolarskog sistema.

Operacija ekonomski otpadnik obuhvata pet ključnih sektora

Prema dostupnim informacijama, operacija ekonomski otpadnik širi obim sekundarnih sankcija i direktno cilja pet sektora koje Iran koristi u međunarodnim poslovima: sektor digitalne imovine i kriptovaluta, tehnološki sektor, trgovinu zlatom i plemenitim metalima, vazduhoplovnu industriju i prateći saobraćaj, kao i pomorski transport, špediciju i lučke usluge. Kancelarija za kontrolu strane imovinske strukture (OFAC) već je obuhvatila više od 60 pojedinaca, kompanija i povezanih subjekata u okviru ove akcije.

Međunarodni odziv i potencijalni uticaj

Ova akcija, kako je saopšteno, ima za cilj jačanje međunarodnog pritiska na Iran i ograničavanje resursa koji bi mogli finansirati aktivnosti koje, prema navodima Vašingtona, ugrožavaju globalnu bezbednost. Pored toga, operacija ekonomski otpadnik ima potencijal da utiče na međunarodne trgovinske tokove i saradnju sa subjektima povezanim sa iranskim režimom. Konačno, ostaje da se vidi kakav će biti odgovor međunarodne zajednice i koliko će brzo nove mere doneti očekivane rezultate.

Pročitaj još

Svet

Litvanija rasporedila PVO sistem NASAMS kod Vilnjusa zbog sve češćih upada dronova

Druga baterija NASAMS sistema postavljena u blizini glavnog grada, pojačava bezbednost nakon regionalnih incidenata sa dronovima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Litvanija rasporedila PVO sistem NASAMS kod Vilnjusa zbog sve češćih upada dronova

Druga baterija NASAMS sistema postavljena u blizini glavnog grada, pojačava bezbednost nakon regionalnih incidenata sa dronovima.

Litvanija je rasporedila dodatni protivvazdušni sistem NASAMS u neposrednoj blizini svog glavnog grada Vilnjusa. Ova odluka doneta je nakon što se baltički region, uključujući Litvaniju, suočava sa sve većim brojem narušavanja vazdušnog prostora bespilotnim letelicama. Prema saopštenju, ovo je druga baterija NASAMS sistema kojom Litvanija trenutno raspolaže, dok se treća očekuje 2028. godine.

Upadi dronova u Litvaniji i regionu

Odluka da se sistem NASAMS postavi blizu prestonice usledila je nakon više incidenata sa dronovima na istočnom krilu NATO saveza. Litvanske vlasti su poslednji upad bespilotne letelice u svoj vazdušni prostor zabeležile u maju. Zbog potencijalne pretnje, tada su bile aktivirane sirene za uzbunu i privremeno obustavljen avio-saobraćaj u Vilnjusu. U međuvremenu, sličan incident desio se nedavno i u Letoniji, što je navelo države Baltika da dodatno podignu stepen borbene gotovosti.

Osim toga, ova serija događaja pokazuje rastući izazov za baltički region, gde su poslednjih meseci registrovani i drugi upadi dronova. Prema podacima zvaničnika i vojnih analitičara, značajan deo letelica koje narušavaju vazdušni prostor su ukrajinski dronovi dugog dometa. Te letelice, lansirane ka ciljevima u Rusiji, ponekad usmeravaju ruski sistemi za elektronsko ratovanje van svoje rute, čime dospevaju u vazdušni prostor baltičkih zemalja.

PVO sistem NASAMS kao odgovor na bezbednosne izazove

Litvanija je stacionirala NASAMS u trenutku povećane regionalne napetosti. Pored zalutalih bespilotnih letelica, zabeleženi su i direktni upadi ruskih dronova. Zbog toga su lideri Evropske unije i NATO-a javno optužili Moskvu i Minsk za pokušaje destabilizacije i testiranje odgovora sistema protivvazdušne odbrane na istočnoj granici Alijanse. Štaviše, upadi dronova zabeleženi su i u Letoniji, Estoniji i Rumuniji, što je dovelo do češćih intervencija NATO avijacije.

U nekoliko slučajeva, avioni su presretali i obarali dronove, kako bi zaštitili vazdušni prostor država članica. Takve aktivnosti izazvale su dodatni pritisak javnosti i političke promene, uključujući kadrovske rotacije u odbrambenim institucijama nekih baltičkih zemalja.

Bezbednosni značaj za baltički region

Raspoređivanje sistema NASAMS kod Vilnjusa ima ključnu ulogu u jačanju odbrane Litvanije i baltičkog regiona. Na taj način, Litvanija pokazuje spremnost da odgovori na aktuelne bezbednosne izazove i da zaštiti svoj vazdušni prostor od sve učestalijih upada dronova. Kako se očekuje isporuka još jedne baterije NASAMS sistema 2028. godine, Litvanija će nastaviti da unapređuje svoje kapacitete protivvazdušne odbrane.

Pored toga, incidenti sa dronovima ukazuju na širi bezbednosni izazov za NATO članice na istočnoj granici. Uprkos složenim okolnostima, aktivnosti Litvanije i njenih saveznika usmerene su na očuvanje stabilnosti i bezbednosti čitavog regiona.

Pročitaj još

U Trendu