Connect with us

Fitnes

Letnji manjak kalijuma: prvi znaci koje žene često previđaju

Visoke temperature mogu ubrzati gubitak kalijuma, a umor i grčevi su prvi simptomi koje ne treba ignorisati

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Vitaly Gariev

Visoke temperature mogu ubrzati gubitak kalijuma, a umor i grčevi su prvi simptomi koje ne treba ignorisati

Tokom letnjih meseci, žene su posebno izložene gubitku tečnosti i elektrolita zbog pojačanog znojenja, a stručnjaci ističu da je tada unos kalijuma izuzetno važan za zdravlje. Prvi pokazatelji manjka ovog minerala, kao što su osećaj umora, slabost mišića ili grčevi, često se zanemare ili pogrešno pripišu samo uticaju vrućine.

Nedovoljan unos kalijuma može imati ozbiljnije posledice od prolazne iscrpljenosti. Ovaj mineral je ključan za pravilno funkcionisanje mišića, srca i nerava, kao i za balans tečnosti u organizmu. Neravnoteža između kalijuma i natrijuma može dovesti do raznih poremećaja, naročito kod žena koje su fizički aktivne ili često borave na visokim temperaturama.

Prema preporukama Nacionalnog instituta za zdravlje SAD, ženama je potrebno oko 2.600 miligrama kalijuma dnevno, dok je kod muškaraca ta vrednost nešto viša – 3.000 miligrama. Letnje vrućine ubrzavaju gubitak elektrolita, pa su potrebe tela tada još veće. Nutricionistkinja Sandra Džang iz Centra za ishranu Franses Stern objašnjava: „Nizak nivo kalijuma može izazvati osećaj iscrpljenosti, slabost i problem sa mišićima.” Sa Univerziteta Floride, profesorka Laura Akosta upozorava: “Prenizak ili previsok nivo kalijuma može dovesti do poremećaja srčanog ritma, a u težim slučajevima i do ozbiljnih srčanih komplikacija.”

Blagi manjak kalijuma najčešće dovodi do umora, slabosti mišića, grčeva ili problema sa varenjem, poput zatvora. Mnoge žene te znake često pripisuju samo letnjoj iscrpljenosti. Međutim, ukoliko se simptomi pojačaju, mogu se javiti i nepravilnosti u radu srca ili povišen krvni pritisak. Ovi simptomi nisu uvek specifični samo za manjak kalijuma, pa se za tačnu dijagnozu savetuje analiza krvi i konsultacija sa lekarom.

Kalijum je moguće nadoknaditi pravilnom, raznovrsnom ishranom – posebno nakon pojačanog znojenja preporučuju se banane, avokado, pasulj, sočivo, jogurt i mleko. Takođe, kokosova ili sojina voda mogu pomoći u obnavljanju izgubljenih elektrolita. Bitno je održavati i ravnotežu između natrijuma i kalijuma, jer zajedno omogućavaju zdrav rad srca i nervnog sistema.

Žene bi trebalo da obrate pažnju na prve signale umora ili grčeva tokom letnjih vrućina. Dobar izbor namirnica i dovoljan unos tečnosti mogu pomoći da tokom cele sezone zadrže energiju i očuvaju vitalnost.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Zdravlje očiju nakon 50. godine: kako smanjiti rizik od demencije kod žena

Redovni oftalmološki pregledi mogu otkriti rane znakove bolesti i doprineti očuvanju mentalnih funkcija kod žena

Published

on

Redovni oftalmološki pregledi mogu otkriti rane znakove bolesti i doprineti očuvanju mentalnih funkcija kod žena

Nakon 50. godine, zdravlje očiju postaje izuzetno važno za žene, ne samo zbog vida, već i zbog potencijalnog uticaja na kognitivne funkcije. Stručnjaci iz Medicinskog centra MemorialCare Orange Coast u Kaliforniji upozoravaju da problemi sa vidom mogu biti povezani sa povećanim rizikom od demencije. Ova veza potvrđena je brojnim istraživanjima koja ukazuju da oštećenje vida može prethoditi smanjenju mentalnih sposobnosti.

Prema rečima dr Bendžamina Berta, oftalmologa, „oko može biti prozor u zdravlje mozga i drugih delova tela“. On naglašava da žene često zanemare prve znake oštećenja vida, iako ti simptomi mogu biti ključni za rano otkrivanje demencije.

Istraživanja pokazuju da se promene na krvnim sudovima i mrežnjači oka mogu javiti i deset godina pre pojave prvih simptoma demencije. Osobe sa već dijagnostikovanom demencijom često razvijaju ozbiljnije probleme sa vidom. Dr Endru Li, profesor neurooftalmologije iz bolnice Houston Methodist, ističe: „Nelečeni gubitak vida danas se smatra jednim od najvažnijih faktora rizika na koje možemo uticati“. On navodi da bi svaki peti slučaj demencije mogao biti delimično povezan sa oštećenjem vida.

Posebno je važno da žene redovno odlaze na oftalmološke preglede. Prema Lancet komisiji za prevenciju demencije, nelečen gubitak vida nalazi se među najvećim faktorima rizika za ovu bolest. Dr Bert ističe da žene koje održavaju dobar vid mogu duže obavljati svakodnevne aktivnosti, koristiti tehnologiju, čitati i samostalno se kretati, što doprinosi očuvanju moždanih funkcija. „Studije nisu pokazale da loš vid direktno uzrokuje demenciju, ali svakako povećava rizik“, objašnjava dr Bert.

Pregledi kao što je optička koherentna tomografija (OCT) omogućavaju lekarima da na neinvazivan način prate promene na mrežnjači i rano otkriju potencijalne probleme, pre nego što se pojave tegobe sa pamćenjem.

Zbog svega navedenog, savetuje se da žene posle 50. godine redovno proveravaju vid. Tokom pregleda, lekar procenjuje oštrinu vida, kontrastnu osetljivost i stanje krvnih sudova mrežnjače, što može pružiti važne informacije o zdravlju mozga. Dobro kontrolisan vid smanjuje rizik od padova, dezorijentacije i olakšava svakodnevni život osobama sa demencijom. Dr Li dodaje: „Nelečen gubitak vida može dodatno opteretiti mozak, povećati zbunjenost i otežati svakodnevni život“.

Čak i nakon dijagnoze demencije, briga o očima ostaje značajna. Redovni oftalmološki pregledi i pravovremeno lečenje stanja kao što su katarakta ili makularna degeneracija doprinose kvalitetu i nezavisnosti života žena u zrelijim godinama.

Pročitaj još

Fitnes

Letnji umor i slabost: kako sprečiti pad energije zbog manjka kalijuma

Nutricionisti upozoravaju da tokom vrućina žene moraju povećati unos kalijuma radi zdravlja i energije

Published

on

Nutricionisti upozoravaju da tokom vrućina žene moraju povećati unos kalijuma radi zdravlja i energije

Sa dolaskom visokih temperatura širom Srbije, mnoge žene misle pre svega na dovoljan unos vode, ali nutricionisti ističu da je za celokupno zdravlje tokom leta izuzetno važan i kalijum. Ovaj mineral je ključan za rad mišića, pravilno funkcionisanje srca i održavanje energije kroz dan. Kako objašnjava nutricionistkinja Ivana Petrović, kalijum je zastupljen u svim tkivima i neophodan za rad ćelija. Tokom znojenja u letnjim mesecima, osim vode, gubimo i značajne količine elektrolita, uključujući kalijum. Zbog toga je preporučljivo, uz dovoljan unos tečnosti, obratiti pažnju na ishranu bogatu ovim mineralom. Za odrasle žene preporučuje se oko 2.600 miligrama kalijuma dnevno, dok je dnevna potreba za muškarce nešto veća.

Nizak nivo kalijuma tokom toplih dana može izazvati različite tegobe, među kojima su najčešći umor, slabost mišića, grčevi i osećaj malaksalosti, a povremeno se javlja i zatvor. U težim slučajevima, deficit kalijuma može dovesti do poremećaja srčanog ritma ili povišenog krvnog pritiska. Blagi manjak često prođe neopaženo jer su simptomi nespecifični. Ivana Petrović savetuje: „Kada gubimo tečnost zbog znojenja leti, iz organizma odlaze i važni elektroliti, među kojima je kalijum. Zato je važno da uz vodu unosimo i namirnice bogate ovim mineralom.“ Dodaje i: „Ako se osećate iscrpljeno duže vreme ili imate grčeve u mišićima, savetujem da se obratite lekaru i eventualno uradite analizu krvi.“ Samostalno postavljanje dijagnoze nije preporučljivo, jer uzroci simptoma mogu biti različiti.

Na sreću, većina žena može zadovoljiti potrebe za kalijumom putem svakodnevne ishrane. Najbogatije namirnice su suve kajsije, sočivo, pečeni krompir, bundeva, sok od pomorandže, banane, mleko, jogurt, pasulj i avokado, dok su kokosova voda i sojino mleko takođe dobar izbor. Nakon pojačanog znojenja ili treninga, preporučuje se obrok koji uključuje bananu, jogurt ili avokado. Petrović posebno podvlači: „Ukoliko ste fizički aktivne, posebno tokom leta, obratite pažnju da vaše obroke obogatite izvorima kalijuma.“

Iako su suplementi dostupni, stručnjaci naglašavaju da su za zdrave žene najčešće nepotrebni, osim ako lekar ne preporuči drugačije i laboratorije ne potvrde manjak. Suplementi se koriste samo kada su potrebe povećane ili kada postoje lekovi koji utiču na nivo kalijuma u organizmu. Pravilnim izborom namirnica i adekvatnom hidratacijom, leto možete provesti sa više energije i bez neprijatnih simptoma iscrpljenosti.

Pročitaj još

Fitnes

Digitalni asistenti olakšavaju posao, ali mogu narušiti naše mentalne veštine

Naučnici upozoravaju da preterano korišćenje veštačke inteligencije može umanjiti pažnju, pamćenje i osećaj autorstva

Published

on

Naučnici upozoravaju da preterano korišćenje veštačke inteligencije može umanjiti pažnju, pamćenje i osećaj autorstva

Veštačka inteligencija je poslednjih godina postala neizostavan deo svakodnevnice, naročito među ženama koje balansiraju između posla, porodice i ličnih obaveza. Digitalni alati omogućavaju brže pisanje mejlova, organizaciju zadataka i rešavanje problema, što štedi vreme, ali prema istraživanjima, donose i određene rizike za naše mentalne sposobnosti. Naučnici, uključujući tim iz MIT Media Lab, upozoravaju da nas preterano oslanjanje na tehnologiju može učiniti manje pažljivim i smanjiti kapacitet za pamćenje.

Stručnjaci ističu da mozak jača one funkcije koje redovno koristi. Kada tekstove, zadatke i rešavanja problema prepuštamo digitalnim asistentima, propuštamo priliku da vežbamo sopstvene kognitivne veštine. Ovaj fenomen, poznat kao kognitivno rasterećenje, znači da tehnologija preuzima mentalni napor, dok korisnici sve ređe proveravaju informacije ili dublje promišljaju rešenja.

Studija iz MIT-a pod vođstvom Natalije Kosmine podelila je učesnike u tri grupe: jedna je koristila digitalne alate, druga internet pretrage, a treća radila potpuno samostalno. Rezultati su pokazali da su oni koji nisu koristili digitalne asistente imali znatno jaču moždanu aktivnost povezanu sa pažnjom i pamćenjem. S druge strane, kod korisnika digitalnih sistema, primećene su slabije veze između autora i nastalog teksta, kao i slabije pamćenje sadržaja. “Kada digitalni sistemi predlože rešenje, često ga prihvatamo bez dodatnog razmišljanja”, navodi Natalija Kosmina.

Sličan obrazac zabeležen je i među lekarima u Poljskoj koji su koristili pametne sisteme pri pregledu pacijenata – povratkom na rad bez digitalne asistencije, uočavali su manje problema kod pacijenata. Ovo je posebno značajno za žene zaposlene u zdravstvu, gde i najmanje promene u pažnji mogu imati ozbiljne posledice.

Iako stručnjaci ističu da tehnologija nije štetna po mozak, naglašavaju važnost uravnoteženog korišćenja digitalnih alata. “Tehnologija je izuzetno koristan pomoćnik, ali nije zamena za sopstveno razmišljanje”, zaključuje Kosmina. Ključ je u balansu: koristiti digitalne asistente kada je potrebno, ali ne zanemarivati zadatke koji podstiču naše pamćenje i kritičko promišljanje. Tako ostajemo i efikasne i mentalno snažne.

Pročitaj još

U Trendu