Connect with us

Domaće

Građevinske firme iz Srbije ostvarile radove od 19,31 milijardu dinara u inostranstvu 2025. godine

U 2025. godini angažovano je 1.669 radnika na tri kontinenta, najviše u Holandiji i Ruskoj Federaciji

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Wal_ 172619

U 2025. godini angažovano je 1.669 radnika na tri kontinenta, najviše u Holandiji i Ruskoj Federaciji

Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, ukupna vrednost građevinskih radova koje su domaće građevinske firme iz Srbije izvele u inostranstvu tokom 2025. godine iznosila je 19,31 milijardu dinara. U istom periodu, za ove poslove je bilo angažovano ukupno 1.669 radnika iz Srbije na tri kontinenta, od kojih je najviše radilo u Evropi – 1.628, zatim u Aziji 25, dok je u Africi zabeleženo 16 radnika.

Najveći broj angažovanih radnika bio je u Holandiji, gde je tokom 2025. godine u proseku radilo 352 radnika, koji su ukupno odradili 677.078 sati, odnosno po 1.923,5 radnih sati po radniku. Slede Nemačka sa 335 radnika i Crna Gora sa 237 radnika. Takođe, u Severnoj Makedoniji bilo je angažovano 208 radnika, dok je u Bosni i Hercegovini taj broj iznosio 148. U ostalim državama broj radnika nije prelazio sto tokom godine.

Što se tiče vrednosti građevinskih radova po državama, najveća aktivnost zabeležena je u Ruskoj Federaciji, gde je ostvareno 21,9% ukupne vrednosti izvedenih radova, što iznosi 4.222.915.000 dinara. Sledi Holandija sa 16,9%, Crna Gora sa 16,1%, Nemačka sa 13,9% i Uganda sa 8,7%. Zanimljivo je da je u Ugandi vrednost ugovorenih radova premašila osam milijardi dinara (8.701.111.000), dok je u Rusiji vrednost ugovorenih radova bila niža nego u Ugandi, iako je vrednost izvedenih radova bila najviša.

Kada se posmatra vrsta građevina, radovi na zgradama u 2025. godini iznosili su 4,96 milijardi dinara, što čini 25,7% ukupne vrednosti izvedenih radova. U Nemačkoj je, na primer, vrednost izvedenih radova na zgradama bila 2.348.225.000 dinara, dok je ukupna vrednost svih građevinskih radova iznosila 2,68 milijardi dinara.

Među zemljama u kojima domaće građevinske firme nisu angažovale nijednog radnika iz Srbije u 2025. godini nalaze se Belgija i Senegal. Po jedan radnik bio je angažovan u Norveškoj, Rumuniji i Velikoj Britaniji, dok su po dva radila u Češkoj, Italiji i Šri Lanki, a po tri u Mađarskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Kada je reč o vrednosti materijala i opreme iz Srbije, najviše ih je utrošeno u Crnoj Gori (622 miliona dinara), Severnoj Makedoniji (286 miliona dinara) i Sloveniji (117,7 miliona dinara). U Ujedinjenim Arapskim Emiratima je, prema zvaničnoj statistici, tokom 2025. godine ugovoreno i izvedeno radova u vrednosti od 7,8 miliona dinara, a angažovana su tri radnika koji su ukupno proveli 168 sati na radu.

Podaci pokazuju da su domaće građevinske firme nastavile trend angažovanja radnika iz Srbije u inostranstvu, sa akcentom na evropskom tržištu, dok je vrednost ugovorenih i izvedenih radova ostala koncentrisana na nekoliko ključnih država.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Domaće

TasteAtlas rangirao 26 najlošije ocenjenih jela iz Srbije prema oceni publike

Na listi najlošije ocenjenih jela iz Srbije dominiraju tradicionalni specijaliteti, dok prvo mesto zauzima predjelo iz okoline Valjeva

Objavljeno pre

,

Objavio:

TasteAtlas rangirao 26 najlošije ocenjenih jela iz Srbije prema oceni publike – lista najlošije ocenjenih jela iz Srbije

Na listi najlošije ocenjenih jela iz Srbije dominiraju tradicionalni specijaliteti, dok prvo mesto zauzima predjelo iz okoline Valjeva

TasteAtlas, globalna platforma za ocenjivanje hrane, objavio je listu koja uključuje 26 najlošije ocenjenih jela iz Srbije. Lista najlošije ocenjenih jela iz Srbije zasnovana je isključivo na ocenama publike, a obuhvata mnoga tradicionalna jela, kao i svakodnevne specijalitete koji su deo domaće kuhinje. Najnižu ocenu dobilo je predjelo poreklom iz okoline Valjeva, koje se našlo na vrhu ove specifične liste.

Na prvom mestu liste najlošije ocenjenih jela iz Srbije našla se živa pljeskavica. Ovo predjelo pravi se od mlevene teletine, soli, bibera, dimljene paprike, tucane paprike, Vegete, ulja i seckanog crnog luka. Meso i začini se mešaju dok se ne dobije homogena masa koja se oblikuje u pljeskavicu. Živa pljeskavica se služi uz grilovani hleb ili lepinju, kao i so i papriku za dodatno začinjavanje. Prema navodima, ovo jelo je nastalo u restoranu Kod Bore u Sedlarima kod Valjeva.

Najlošije ocenjena tradicionalna jela i ekonomski kontekst

Na drugom mestu nalazi se čorba od spanaća, koja se priprema od svinjske masti, spanaća, crnog i belog luka, brašna, vode i mleka. Ovo jelo je često na trpezama širom Balkana, ali ga publika nije visoko ocenila. Treće mesto zauzimaju krvavice – kobasice od krvi, koje se prave od svinjske krvi, kože i iznutrica sa pirinčem ili heljdom. Ove kobasice su prisutne i u drugim zemljama regiona, ali svaka ima svoju varijaciju.

Osim toga, među deset najlošije ocenjenih jela iz Srbije, prema podacima TasteAtlas-a, nalaze se i pihtije, hladni mesni žele sa kolagenom iz svinjskih nogica i glave, kao i rezanci s makom, jelo koje je posebno popularno u Vojvodini. Leskovačka kavurma, koja se dobija dugotrajnim prženjem svinjskih čvaraka i iznutrica, takođe je uvrštena na listu. Škembe čorba, koja se priprema od škembića i dodatnih začina, nalazi se među deset najnepopularnijih jela.

Tržišni trendovi i značaj tradicionalne kuhinje

S druge strane, prisustvo tradicionalnih specijaliteta na listi najlošije ocenjenih jela iz Srbije ukazuje na promenu u ukusima i navikama potrošača. Uporedo sa tim, ovakvi rezultati mogu uticati na ponudu restorana, ali i na pozicioniranje pojedinih jela na menijima, posebno u ugostiteljskom sektoru koji teži da odgovori zahtevima domaćih i stranih gostiju. Zbog toga, gastronomske liste poput ove imaju praktičan uticaj na percepciju nacionalne kuhinje i mogu uticati na potražnju određenih proizvoda.

Iako su mnoga jela sa liste deo kulinarske tradicije, njihova popularnost varira u zavisnosti od regiona i generacije potrošača. Kao rezultat, ugostitelji i proizvođači hrane mogu koristiti ove podatke za prilagođavanje ponude i unapređenje marketinških strategija, kako bi zadovoljili očekivanja sve zahtevnijeg tržišta. Na kraju, TasteAtlas lista najlošije ocenjenih jela iz Srbije pruža uvid u aktuelne preferencije potrošača i otvara prostor za dalju analizu u sektoru hrane i ugostiteljstva.

Pročitaj još

Domaće

Cene nafte rastu drugi uzastopni put, brent dostigao 94 dolara za barel

Tržište energenata pod pritiskom zbog sankcija Iranu i poremećaja u ruskom sektoru, WTI na 87 dolara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cene nafte rastu drugi uzastopni put, brent dostigao 94 dolara za barel – nafta pred novim nedeljnim rastom

Tržište energenata pod pritiskom zbog sankcija Iranu i poremećaja u ruskom sektoru, WTI na 87 dolara

Cene sirove nafte beleže drugi uzastopni nedeljni rast od oko šest odsto, prema najnovijim podacima sa tržišta. Severnomorska nafta brent zadržala se na nivou od oko 94 dolara za barel, dok je američki WTI iznosio oko 87 dolara po barelu. Ove cifre potvrđuju nastavak trenda rasta koji karakteriše globalno tržište energenata.

Nafta pred novim nedeljnim rastom zbog geopolitičkih tenzija

Tržišni analitičari ističu da je nafta pred novim nedeljnim rastom usled pojačanih očekivanja da će Sjedinjene Američke Države uvesti dodatne ekonomske mere protiv Irana. Ove mere mogle bi dodatno ograničiti izvoz iranske nafte, naročito jer nema naznaka okončanja konflikta koji je već poremetio tokove energenata sa Bliskog istoka. Američki ministar finansija Skot Besent najavio je da će detalji novih mera biti poznati u ponedeljak. Predsednik Donald Tramp je ovu inicijativu nazvao „ekonomskim Danom D“. Nove sankcije mogu pogoditi i zemlje koje nastave trgovinu sa Iranom, uključujući Kinu, koja je glavni kupac iranske nafte. Osim toga, Peking je odbacio ekonomski pritisak iz Vašingtona i pozvao na diplomatsko rešenje situacije.

Poremećaji u ruskom sektoru dodatno povećavaju zabrinutost

Pored iranskih sankcija, tržište dodatno uznemiravaju poremećaji u ruskom energetskom sektoru. Ukrajinski napadi na ruske rafinerije i luke uticali su na smanjenje proizvodnje goriva, što je izazvalo nestašice u određenim regionima. Kao rezultat, investitori sve pažljivije prate razvoj događaja na Bliskom istoku, ali i stanje u Rusiji. Očekuje se da bi svako dodatno ograničenje izvoza, posebno iz Irana, moglo pojačati pritisak na globalno snabdevanje energentima.

Implicije za tržište i investitore

Nafta pred novim nedeljnim rastom ukazuje na nastavak neizvesnosti i volatilnosti na tržištu. Investitori procenjuju da bi najavljene američke ekonomske mere mogle imati dugoročan uticaj na cene sirove nafte. Uporedo sa tim, poremećaji u snabdevanju iz Rusije dodatno komplikuju situaciju. U takvom okruženju, cene goriva u pojedinim regionima rastu, a rafinerijske marže ostaju na rekordnom nivou. Naftni sektor ostaje pod snažnim uticajem geopolitičkih faktora, dok tržište očekuje nove informacije o merama koje bi mogle uticati na izvoz i kretanje cena energenata.

Pročitaj još

Domaće

NIS traži novu OFAC licencu za nastavak prerade sirove nafte u Srbiji

Postojeća OFAC licenca ističe 28. avgusta, dok NIS naglašava značaj stabilnog snabdevanja derivatima na domaćem tržištu

Objavljeno pre

,

Objavio:

NIS traži novu OFAC licencu za nastavak prerade sirove nafte u Srbiji – OFAC licenca

Postojeća OFAC licenca ističe 28. avgusta, dok NIS naglašava značaj stabilnog snabdevanja derivatima na domaćem tržištu

Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je novi zahtev Kancelariji za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) za izdavanje posebne licence koja omogućava nastavak operativnih aktivnosti. OFAC licenca za preradu sirove nafte, koja je ranije izdata NIS-u, ističe 28. avgusta. Ovaj korak NIS-a dolazi u trenutku kada je stabilnost snabdevanja derivatima od ključnog značaja za domaće tržište.

OFAC licenca i njen značaj za NIS

Licenca OFAC-a, koju izdaje Ministarstvo finansija SAD, omogućava kompanijama pod američkim sankcijama da nastave određene operacije, uključujući preradu sirove nafte. Bez nove licence, NIS bi se suočio sa ograničenjima u svakodnevnom poslovanju, što bi moglo uticati na tok snabdevanja Srbije naftnim derivatima. Kompanija je na zvaničnom sajtu istakla zahvalnost domaćim i međunarodnim institucijama na podršci naporima da se obezbedi nesmetano poslovanje.

Tržišni i regulatorni kontekst nastavka poslovanja NIS-a

Prema podacima sa Budimpeštanske berze, MOL, mađarska naftna kompanija, 31. jula je dobila produženje OFAC licence za nastavak pregovora o kupovini ruskog većinskog udela u NIS-u, takođe do 28. avgusta. Uporedo sa tim, Sjedinjene Američke Države su 9. oktobra prošle godine uvele sankcije NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva. Ove regulative i mere imaju direktan uticaj na tok poslovanja i investicioni ambijent energetskog sektora Srbije. Pored toga, kompanija Janaf iz Hrvatske dobila je novu OFAC licencu za nastavak transporta nafte ka NIS-u, što dodatno pokazuje koliko su međunarodne dozvole važne za kontinuitet energetskog lanca u regionu.

Implikacije za tržište i dalji tok poslovanja

Nabavka nove OFAC licence za nastavak prerade sirove nafte u Srbiji ima ključan značaj za energetsku stabilnost zemlje. U međuvremenu, NIS naglašava važnost podrške državnih i međunarodnih institucija kako bi se osiguralo uredno snabdevanje tržišta. Kao rezultat, kompanija ostaje centralni akter u snabdevanju naftnim derivatima, dok se regulativa i dalje prilagođava složenim geopolitičkim uslovima. Očekuje se da će odluka o novoj licenci direktno uticati na operativnu stabilnost i investicione planove NIS-a, ali i na ukupni energetski sektor Srbije.

Pročitaj još

U Trendu