Connect with us

Zdravlje

ARFID: poremećaj ishrane koji sve češće pogađa žene

Sve više žena suočava se sa ARFID-om, poremećajem koji nije vezan za težinu, već za svakodnevni život i mentalno zdravlje

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Marcus aurelius

Sve više žena suočava se sa ARFID-om, poremećajem koji nije vezan za težinu, već za svakodnevni život i mentalno zdravlje

U poslednjih nekoliko godina, dijagnoza izbegavajućeg/restriktivnog poremećaja unosa hrane (ARFID) beleži rast od čak 305 odsto. Iako je ARFID najpre bio prepoznat kod dece, sve više odraslih žena prepoznaje kod sebe simptome ovog poremećaja. Ono što ARFID razlikuje od drugih poremećaja ishrane jeste činjenica da nije povezan sa željom za mršavljenjem ili slikom o telu. Umesto toga, osobe koje imaju ARFID često osećaju snažan stres, strah ili nelagodnost zbog ukusa, teksture ili izgleda određene hrane.

Jedna od njih je Cassidy Arvidson, koja je godinama izbegavala hranu koja joj nije delovala sigurno, pa je često preskakala druženja ili jela unapred. Iako su je okolina i porodica doživljavali kao izbirljivu, tek sa 25 godina je saznala da zapravo ima ARFID, a dijagnozu je dobila tek tada. Pre toga nije ni znala da ovakav poremećaj postoji.

Razlika između obične izbirljivosti i ARFID-a je u posledicama. Dok je izbirljivost često prolazna faza, ARFID može dovesti do značajnog gubitka težine, nedostatka hranljivih materija i socijalnog povlačenja. Psihološkinja Angela Derrick objašnjava: „Dugo nismo imali naziv za ovakvo stanje. Ljudi su često slušali da su preosetljivi ili da bi trebalo samo da ‘pojedu to što im je ponuđeno’. Sada znamo da je u pitanju ozbiljan poremećaj koji zahteva razumevanje i podršku.”

Ovaj poremećaj značajno utiče na svakodnevno funkcionisanje, narušava zdravlje i može imati i fizičke i emocionalne posledice. Žene najčešće simptome prepoznaju tek u odraslom dobu, kada problemi postanu izraženiji. Ako izbegavate određenu hranu zbog neprijatnosti, straha ili nelagodnosti, važno je da znate da niste same.

Psihijatrica Christina Ni naglašava: „ARFID nije hir, već realan problem mentalnog zdravlja. Potrebno je stručnu pomoć tražiti što ranije, kako bi posledice po zdravlje bile što blaže.” Stručnjaci preporučuju kombinaciju psihoterapije i podrške porodice i prijatelja. Takođe, savetuje se vođenje dnevnika ishrane, praćenje obrazaca izbegavanja hrane i razgovor sa lekarom ukoliko sumnjate na ARFID. Pravovremeno prepoznavanje i podrška mogu značajno poboljšati kvalitet života. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Kašalj, temperatura i bol u grlu: Kada potražiti pomoć lekara

Simptomi respiratornih infekcija mogu biti ozbiljni, posebno za žene koje brinu o porodici

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kašalj, temperatura i bol u grlu: Kada potražiti pomoć lekara – kašalj temperatura i bol u grlu

Simptomi respiratornih infekcija mogu biti ozbiljni, posebno za žene koje brinu o porodici

Sa dolaskom hladnih dana, mnoge žene u Srbiji suočavaju se sa čestim respiratornim infekcijama. Simptomi poput kašalj, temperatura i bol u grlu često zabrinjavaju žene koje brinu o deci, starijima ili članovima porodice sa hroničnim bolestima. Upravo zbog toga, važno je znati kada je u redu ostati kod kuće, a kada je neophodno posetiti lekara.

Pre svega, dr Dragana Đukić, lekar opšte prakse, ističe da su kašalj, temperatura i bol u grlu najčešći razlozi zbog kojih se pacijentkinje javljaju lekaru. Međutim, ona savetuje da kod blagih simptoma treba odmarati i uzimati dovoljno tečnosti. Po potrebi, preporučuje korišćenje lekova za snižavanje temperature. Ipak, čim primetite da se vaše stanje ne popravlja ili se pogoršava, trebalo bi da se obratite svom izabranom lekaru.

Kada kašalj, temperatura i bol u grlu zahtevaju pažnju

Osim toga, kašalj, temperatura i bol u grlu ne moraju se uvek javiti zajedno. Međutim, ako primetite otežano disanje, izraženu slabost ili pritisak u grudima, situacija može biti ozbiljna. Pre svega, „ako neko od samog početka ima teškoće sa disanjem ili se oseća veoma loše, odmah treba da se javi lekaru“, naglašava dr Dragana Đukić.

Takođe, starije žene, trudnice i one sa slabijim imunitetom ili sa hroničnim bolestima ne bi trebalo da čekaju više dana. Zbog toga je važno što ranije potražiti savet stručnjaka i izbeći moguće komplikacije. Kod bolesti kao što su grip ili kovid, pravovremena terapija može sprečiti ozbiljnije posledice.

Koliko dugo traje zaraznost i kako zaštititi porodicu

Jedno od najčešćih pitanja žena jeste koliko dugo osoba sa respiratornom infekcijom može preneti virus ukućanima. Dr Đukić objašnjava: „Zaraznost zavisi od vrste infekcije. Kod gripa, odrasle osobe mogu preneti virus dan pre pojave simptoma i do sedam dana nakon početka bolesti. Najzarazniji su prva tri dana, dok deca i osobe sa slabijim imunitetom mogu biti zarazni i duže.“

Zbog toga, tokom bolesti, preporučuje se smanjiti bliske kontakte, često provetravati prostorije i nositi masku u kontaktu sa članovima porodice koji su u riziku. Pravilna higijena ruku i dodatna pažnja prema najranjivijima mogu značajno smanjiti mogućnost prenosa infekcije.

Kada su antibiotici potrebni i šta žene treba da znaju

Mnoge žene, brinući o zdravlju porodice, često pitaju da li su antibiotici rešenje za kašalj, temperaturu i bol u grlu. Dr Đukić jasno kaže: „Antibiotici ne deluju na viruse koji najčešće izazivaju ove simptome. Nikada ne treba samoinicijativno uzimati antibiotike bez saveta lekara.“

Na kraju, važno je pratiti svoje telo i ne oklevati da potražite stručnu pomoć ako se simptomi pogoršavaju ili traju duže od nekoliko dana. Otvoren razgovor sa izabranim lekarom može pomoći da izbegnete komplikacije i dobijete najbolji savet za svoje zdravlje. Ako imate sumnju u vezi sa svojim simptomima, obavezno se obratite lekaru za tačnu dijagnozu i savet.

Pročitaj još

Zdravlje

Tri navike koje smanjuju rizik od raka prema iskustvu onkologa

Iskusna lekarka otkriva kako svakodnevno kretanje, zdrava ishrana i stabilna telesna težina mogu pomoći ženama u prevenciji raka

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tri navike koje smanjuju rizik od raka prema iskustvu onkologa

Iskusna lekarka otkriva kako svakodnevno kretanje, zdrava ishrana i stabilna telesna težina mogu pomoći ženama u prevenciji raka

Dr Snežana Petrović, onkolog sa više od trideset godina iskustva, ističe da tri navike mogu značajno smanjiti rizik od raka, posebno kod žena. U Srbiji svaka treća žena tokom života oboli od neke vrste raka. Zbog toga je važno prepoznati faktore koji mogu doprineti prevenciji. Pre svega, redovno kretanje, održavanje zdrave telesne mase i kvalitetna ishrana čine osnovu svakodnevne zaštite. Prema njenim rečima, nijedna navika ne može potpuno ukloniti rizik, ali pametne odluke pravi su korak ka boljem zdravlju.

Kako fizička aktivnost utiče na rizik od raka

Prva preporuka odnosi se na svakodnevno kretanje. Hodanje, vožnja bicikla ili rad u bašti, prema rečima dr Snežane Petrović, lako se uklapaju u dnevnu rutinu. Međutim, dugotrajno sedenje povećava rizik od pojedinih oblika raka. Osim toga, fizička aktivnost pomaže održavanju zdrave telesne mase. Na taj način ona smanjuje i druge faktore rizika, kao što su povišen krvni pritisak i gojaznost. Pored toga, žene koje više vremena provode u pokretu imaju bolje opšte zdravlje.

Važnost stabilne telesne mase kod žena

Druga važna navika je održavanje stabilne telesne težine. Prekomerna težina i gojaznost povezani su sa većim rizikom za više vrsta raka, uključujući dojku, debelo crevo i matericu. Međutim, drastične dijete nisu preporučljive. Ključ je u balansu i postepenom usvajanju zdravih navika. Na primer, žene koje biraju integralne žitarice, povrće i voće u ishrani lakše održavaju optimalnu težinu. Takođe, izbegavanje preteranog unosa šećera i masnoća doprinosi zdravlju.

Izbor namirnica: prednost biljnim vlaknima

Treća navika tiče se svakodnevne ishrane. Prema rečima dr Snežane Petrović, „na tanjiru treba da preovlađuju povrće, voće, integralne žitarice i mahunarke.“ Osim toga, preporučuje ograničavanje prerađenog mesa, zaslađenih napitaka i alkohola. Ipak, nijedna pojedinačna namirnica ne može sprečiti rak. Na kraju, pravi efekat dolazi iz uravnotežene ishrane tokom dužeg vremenskog perioda.

Praktični saveti za žene i dodatna prevencija

Osim navika koje direktno utiču na rizik od raka, važno je redovno posećivati preventivne preglede. Na taj način moguće je prepoznati promene na telu na vreme. Takođe, žene treba da se informišu o vakcinaciji protiv HPV-a, koja može sprečiti neke vrste raka grlića materice. „Prevencija raka podrazumeva i izbegavanje duvana, zaštitu od UV zračenja i ograničavanje alkohola“, naglašava dr Snežana Petrović. Konačno, podrška porodice i prijatelja može olakšati usvajanje zdravih navika i održavanje motivacije. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Stres na poslu utiče na varenje kod mnogih žena

Veza između creva i mozga može izazvati nadutost i nelagodnost tokom radnog dana

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stres na poslu utiče na varenje kod mnogih žena

Veza između creva i mozga može izazvati nadutost i nelagodnost tokom radnog dana

Mnoge žene u Srbiji osećaju posledice koje stres na poslu ima na varenje. U svakodnevnom poslovnom okruženju, simptomi poput nadutosti, grčeva ili mučnine postaju česti, posebno kada su rokovi blizu. Pre svega, stručnjaci objašnjavaju da su creva i mozak povezani nervnim putem, što znači da napetost na poslu može direktno izazvati probleme sa varenjem. Takođe, čak 90 odsto serotonina, poznatog kao hormon sreće, proizvodi se upravo u crevima. Zbog toga, kada posao postane stresan, mnoge žene primećuju promene u stomaku i opštem raspoloženju.

Međutim, telo često ne razlikuje stres zbog važnog sastanka od stvarne opasnosti. Na taj način, sistem za varenje usporava, a krv se preusmerava prema mišićima. Kao rezultat, simptomi kao što su grčevi, nadutost ili pojačan osećaj nelagodnosti mogu se javiti i tokom običnog radnog dana. Osim toga, žene koje često osećaju ovakve tegobe treba da prepoznaju signale i potraže praktična rešenja.

Kako stres na poslu utiče na varenje i šta možete preduzeti

Nervozni stomak je vrlo čest odgovor na stres, naročito kod žena koje rade pod pritiskom. Kada ste pod stresom, mozak šalje poruke crevima preko vagusnog nerva, što može dovesti do usporavanja varenja. Štaviše, simptomi kao što su gasovi i grčevi često se pojačavaju tokom napornih dana. Kao rezultat, jutarnja žurba ili priprema važnih izveštaja mogu biti glavni okidači tegoba. Ipak, važno je znati da se problemi obično povlače kad se stres smanji.

Na kraju, prepoznavanje prvih znakova kao što su grčevi ili nelagodnost može pomoći da sprečite pogoršanje. Pre svega, dr Dragana Jovanović, specijalista interne medicine, savetuje: „Kada osetite prvi grč ili nelagodnost, zastanite i pokušajte da se opustite. To je signal tela da vam je potreban predah.“

Praktični saveti za žene koje osećaju stres na poslu

Osim što je važno prepoznati uzrok, postoje i jednostavne tehnike koje mogu pomoći. Takođe, pre radnog dana odvojite minut za duboko disanje – udahnite na četiri, izdahnite na šest. Ova tehnika može smiriti nervni sistem i olakšati varenje. Pored toga, preporučuje se umesto kafe izabrati biljni čaj, kao što su nana ili kamilica. Štaviše, kratka šetnja ili lagana fizička aktivnost može pokrenuti varenje i smanjiti napetost.

Redovni obroci u isto vreme pomažu da varenje postane predvidljivije. Osim toga, birajte blaga jela kao što su čorba od povrća ili pasulj, koja su laka za stomak i daju energiju. Izbegavajte multitasking tokom obroka – isključite telefon i računar dok jedete.

Probiotici i prirodna podrška varenju pod stresom

Kada stres traje duže, creva mogu zahtevati dodatnu podršku. Probiotici, odnosno korisne bakterije, pozitivno utiču na varenje i raspoloženje. Mnogi proizvodi vodećih proizvođača kombinuju probiotike sa biljnim ekstraktima radi lakšeg varenja. Prirodni izvori kao što su kiselo mleko, kiseli kupus ili domaći ajvar lako se uklapaju u dnevnu ishranu. „Redovno uzimanje probiotika može doprineti boljem varenju i smanjenju osećaja nelagodnosti u stomaku“, ističe dr Jovanović.

Kao rezultat, žene koje osećaju umor ili pad koncentracije zbog stresa mogu probati i dodatke sa vitaminima i mineralima za nervni sistem. Međutim, važno je koristiti ih uz konsultaciju sa lekarom i uvek zajedno sa zdravom ishranom i dovoljno vode.

Na kraju, nedelja je dobar dan da pripremite obroke za celu nedelju i time sebi olakšate radne dane. Skuvajte čorbu, ispecite povrće ili spremite kiseli kupus. Redovni obroci i fizička aktivnost, poput šetnje, mogu smanjiti stres i poboljšati varenje.

Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru. Ako simptomi traju ili su praćeni jačim bolom, ne odlažite konsultaciju sa stručnjakom. Pravilna ishrana, dovoljno sna i redovno kretanje ostaju najjednostavniji načini za zdravlje creva i bolje raspoloženje.

Pročitaj još

U Trendu