Connect with us

Domaće

S&P 500 porastao osam odsto, prognoza rasta na 8.100 poena do kraja godine

Sitigrupa povećala prognozu zarade za S&P 500 na 350 dolara po akciji u 2026, dodatni rast na 385 dolara u 2027. godini

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Sergeitokmakov

Sitigrupa povećala prognozu zarade za S&P 500 na 350 dolara po akciji u 2026, dodatni rast na 385 dolara u 2027. godini

Američki berzanski indeks S&P 500 zabeležio je rast od osam odsto od početka godine, dok najnovija prognoza investicione banke Sitigrupa predviđa da će indeks porasti sa 7.700 na 8.100 poena do kraja 2026. godine. Pored toga, Sitigrupa je povećala procenu zarade za kompanije iz indeksa S&P 500 na 350 dolara po akciji za 2026. godinu, a za 2027. godinu predviđa dodatni rast na 385 dolara po akciji.

Uprkos nestabilnostima na Bliskom istoku, neizvesnostima oko Ormuskog moreuza i promenama u cenama nafte i inflaciji, američko tržište karakteriše izražen optimizam, posebno u segmentu veštačke inteligencije. Prema navodima analitičara, tržišni sentiment je snažno podstaknut tzv. AI superciklusom, odnosno višegodišnjim investicijama u tehnologije veštačke inteligencije i infrastrukturu.

Mihajlo Mulajić, glavni broker brokerske kuće Tesla capital, naglašava: „Ako investitor ima dugoročan plan od pet, 10 ili više godina, odgovor na pitanje da li je pravo vreme za ulaganje u američku berzu je uglavnom da. Teško je tvrditi da je današnji trenutak idealan, jer je S&P 500 već blizu istorijskih maksimuma. Istorijski, jedna od najčešćih grešaka investitora bila je čekanje savršenog trenutka, što je u praksi veoma teško. Zbog toga je za većinu investitora važnije da postepeno ulažu nego da pokušavaju da precizno pogode najnižu i najvišu tačku tržišta.”

Najveće kompanije iz indeksa, kao što su NVIDIA, Microsoft, Amazon, Alphabet i Meta Platforms, investiraju ogromna sredstva u AI infrastrukturu, data centre i razvoj modela veštačke inteligencije. Mulajić ističe: „Tržište veruje da se nalazimo u snažnoj fazi višegodišnjeg investicionog ciklusa, sličnom tehnološkim talasima iz prošlosti, poput interneta krajem devedesetih ili mobilne revolucije posle 2007. godine. Međutim, više nije dovoljno samo najavljivati AI projekte – investitori sve više traže konkretan profit i rast prihoda od tih ulaganja.”

Vrednost S&P 500 je tokom 2026. godine rasla uprkos inflatornim pritiscima, neizvesnosti oko kamatnih stopa, geopolitičkim tenzijama i povremenim slabijim makroekonomskim podacima. Mulajić objašnjava: „Tržište za sada raste jer očekuje da će zarade kompanija u narednim godinama rasti brže nego što se ranije procenjivalo. Berza trenutno ne reaguje samo na aktuelne rizike, već u velikoj meri i na očekivanja za 2026. i 2027. godinu.”

Ipak, i pored optimizma, Mulajić navodi da postoje i značajni rizici: „Rizici nisu samo inflacija i kamatne stope, već i eventualno usporavanje AI investicija, slabiji rast korporativnih profita od očekivanog i visoke valuacije tehnoloških kompanija. Sitigrupa i Goldman Saks očekuju nastavak snažnog rasta korporativnih profita, a ukoliko se ostvari rast zarada veći od 20 odsto u 2026. godini, postoje argumenti za zadržavanje pozitivnog trenda. Ipak, deo tog optimizma već je uračunat u cene akcija.”

Preciznih podataka o broju srpskih ulagača na američkom tržištu nema, ali domaći brokeri procenjuju da ih ima nekoliko hiljada i da je njihov broj porastao poslednjih godina, naročito na američkoj berzi. Najveće svetske investicione banke i dalje vide američko tržište akcija kao jedno od najvažnijih za dugoročne investitore. Dugoročno kretanje berze, zaključuje Mulajić, zavisi od rasta profita kompanija, a ukoliko se prognoze realizuju, američko tržište može zadržati pozitivan potencijal i narednih godina.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

SpaceX vrednuje na 2,10 biliona dolara, Maskovo bogatstvo premašilo ekonomije Tajvana i Irske

Akcije SpaceX porasle sa 135 na 165 dolara, procenjena vrednost kompanije premašila projektovanih 1,8 biliona dolara

Published

on

By

Akcije SpaceX porasle sa 135 na 165 dolara, procenjena vrednost kompanije premašila projektovanih 1,8 biliona dolara

Kompanija SpaceX, pod vođstvom Ilona Maska, u petak je izašla na berzu Nasdaq pod oznakom SPCX, čime je njena vrednost premašila 2,10 biliona dolara. Akcije su prvog dana trgovanja porasle sa početnih 135 dolara na 165 dolara po akciji, što je za 300 milijardi dolara više od ranije projektovane vrednosti. Ovim rastom, Maskovo lično bogatstvo premašilo je bruto domaći proizvod mnogih država, uključujući Tajvan (977 milijardi dolara), Irsku (779 milijardi), Švedsku (760 milijardi), Singapur (660 milijardi) i Južnoafričku Republiku (480 milijardi), gde je Mask rođen.

Prema ekonomskim analizama, SpaceX je sproveo najveću inicijalnu javnu ponudu akcija (IPO) u istoriji svetskih finansijskih tržišta, što je direktno uticalo na procenu kompanije i Maskovo bogatstvo. Nobelovac i ekonomista Pol Krugman izjavio je da je Ilon Mask postao prvi svetski bilioner zahvaljujući „nameštenom sistemu“. Krugman je SpaceX nazvao „Ponzijevom shemom“, ističući da je sistem nagnut tako da omogući ovakvu, kako je naveo, apsurdnu procenu.

Krugman je objasnio da su mnogi investitori bili „prisiljeni“ da ulože u SpaceX jer je kompanija uključena u glavne berzanske indekse i da vodeći univerziteti drže značajan deo svojih fondacija u deonicama SpaceX-a. On je naglasio: „Ovo je namešteni sistem. Žao mi je, ali ovo je prava nameštaljka. Jasno je da je celi sistem nagnut da proizvede ovu apsurdnu procenu koja ga čini prvim svetskim bilionerom.“

Nakon prvog dana trgovanja, Krugman je izjavio da procena SpaceX-a od 2,10 biliona dolara nema puno smisla, dodajući da Mask, uprkos vođenju kompanija SpaceX, Tesla i NeuraLink, nema evidenciju „zapravo rutinskog izvođenja tehnoloških čuda“.

Ova dešavanja dodatno su pokrenula raspravu o procenama tehnoloških kompanija, ulozi berzanskih indeksa i uticaju velikih investicionih fondacija na vrednovanje korporacija.

Pročitaj još

Domaće

Troškovi rada u Evropskoj uniji porasli 3,6 odsto u prvom kvartalu

U građevinarstvu zabeležen rast troškova po satu od 4,2 odsto, dok su zarade u rudarstvu povećane za 5,7 odsto

Published

on

By

U građevinarstvu zabeležen rast troškova po satu od 4,2 odsto, dok su zarade u rudarstvu povećane za 5,7 odsto

Troškovi rada po satu u Evropskoj uniji porasli su za 3,6 odsto u prvom kvartalu ove godine u poređenju sa istim periodom prošle godine, dok je u evrozoni rast iznosio 3,2 odsto, saopštila je evropska statistička služba Evrostat. Povećanje troškova rada rezultat je rasta zarada i plata, ali i ostalih troškova koje poslodavci snose za zaposlene.

Analiza po sektorima pokazuje da je najveći rast troškova rada zabeležen u građevinarstvu, sa povećanjem od 4,2 odsto u Evropskoj uniji i 4,1 odsto u evrozoni. U industriji su troškovi rada porasli za 3,6 odsto u EU i 3,3 odsto u evrozoni, dok je u sektoru usluga zabeleženo povećanje od 3,4 odsto u EU i 3,1 odsto u evrozoni.

Unutar pojedinačnih delatnosti u Evropskoj uniji, sektor rudarstva i vađenja kamena beleži najveći godišnji rast troškova zarada po satu, sa povećanjem od 5,7 odsto. Poslovanje nekretninama i ostale uslužne delatnosti zabeležile su rast od po 4,8 odsto, dok su troškovi zarada u građevinarstvu i obrazovanju porasli za po 4,4 odsto.

Najsporiji rast troškova zarada registrovan je u stručnim, naučnim i tehničkim delatnostima, gde je rast iznosio jedan odsto, dok su sektori smeštaja i ugostiteljstva, kao i umetnosti, zabave i rekreacije, zabeležili povećanja manja od tri odsto.

Kada je reč o neplatnim troškovima rada, najveći rast evidentiran je takođe u rudarstvu i vađenju kamena, kao i u informaciono-komunikacionom sektoru i administrativnim uslugama, pokazuju podaci Evrostata.

Pročitaj još

Domaće

Američke akcije porasle 8 odsto od početka godine, investitori iz Srbije ulažu preko domaćih brokera

Indeks S&P 500 dostigao 8.100 poena, dok nekoliko hiljada građana Srbije ulaže na američkom tržištu kapitala

Published

on

By

Indeks S&P 500 dostigao 8.100 poena, dok nekoliko hiljada građana Srbije ulaže na američkom tržištu kapitala

Investitori iz Srbije sve češće ulažu u akcije američkih kompanija, a indeks S&P 500 porastao je oko osam odsto od početka godine, prema ekonomskim analizama. Najveće svetske investicione banke, uključujući Sitigrupu, projektuju vrednost S&P 500 na 8.100 poena do kraja godine, dok Goldman Sachs očekuje nastavak rasta korporativnih profita tokom naredne dve godine.

Prema rečima Vladana Pavlovića, analitičara kompanije Star Finance, građani Srbije mogu da ulažu u akcije na američkim, evropskim i azijskim berzama preko domaćih brokerskih kuća koje imaju pristup inostranim tržištima. Prvi korak je potpisivanje ugovora sa brokerskom kućom, otvaranje posebnog računa u banci i deponovanje sredstava, a zatim investitor može da izda nalog za kupovinu željenih akcija putem brokerske platforme ili direktnim kontaktom sa brokerom.

Na američkom tržištu kapitala, prema Pavloviću, pažnja je usmerena na odluke Federalnih rezervi (FED) o kamatnim stopama, koje su pod pritiskom zbog inflacionih šokova izazvanih krizom sa Iranom. Iako je sukob završen, inflacija i dalje traje, a kretanja berzanskih indeksa zavise od budućih odluka FED-a. Lideri na tržištu su kompanije iz sektora veštačke inteligencije, posebno proizvođači AI hardvera, dok energetski sektor beleži rast zbog povećane potražnje za električnom energijom. Sektori farmacije, telekomunikacija, REIT fondovi i kompanije iz oblasti široke potrošnje ocenjuju se kao neutralni, iako pojedine firme ostvaruju bolje rezultate ili nude atraktivnu dividendnu politiku.

Mihajlo Mulajić, glavni broker brokerske kuće Tesla Capital, ističe: “Ako investitor ulaže na pet, deset ili više godina, odgovor je uglavnom da. Mnogo je važnije postepeno ulagati nego čekati savršen trenutak za ulazak na tržište, koji je gotovo nemoguće pogoditi”. On dodaje da je optimizam investitora zasnovan na dugoročnom AI investicionom ciklusu, ali upozorava da tržište sve više vrednuje konkretan rast prihoda i profita kompanija, a manje sama obećanja o razvoju veštačke inteligencije.

Iako nema zvaničnih podataka o broju građana Srbije koji ulažu na stranim berzama, domaći brokeri procenjuju da ih ima nekoliko hiljada, a interesovanje je poslednjih godina najviše poraslo upravo za američko tržište kapitala. Najveći rizici i dalje su potencijalno usporavanje investicija u AI, sporiji rast korporativnih profita i visoke valuacije tehnoloških kompanija.

Pročitaj još

U Trendu