Connect with us

Vesti

MISTERIJA GIŠKINE SMRTI: Doktorka Čubrilo koja je prva pregledala telo otkrila šok detalj: Sigurno nije ubijen s leđa, METAK JE ODAVDE DOŠAO

Objavljeno pre

,

Komandant Srpske garde Đorđe Božović ostao je upamćen kao kontroverzna figura beogradskog podzemlja i ratnih devedesetih, a njegova smrt na gospićkom ratištu i dalje izaziva polemike zbog različitih verzija okolnosti stradanja i nalaza koji osporavaju tvrdnje da je pogođen s leđa.

Već decenijama se u javnosti provlače tvrdnje da komandant Srpske gardeĐorđe Božović Giška nije poginuo u direktnom vatrenom okršaju, već da je 15. septembra 1991. godine na gospićkom ratištu stradao pod okolnostima koje su kasnije otvorile brojne kontroverze, uključujući i priče da je pogođen s leđa.

Međutim, doktorka Marija Čubrilo, specijalista patološke anatomije iz Službe za patologiju KBC Zvezdara u Beogradu, koja je prva izvršila pregled njegovog tela, navela je u jednom od intervjua da su povrede ukazivale na pogodak sa bočne strane, čime se dovodi u pitanje dugo prisutna teorija o “metku u leđa”.

– Bila sam načelnik vojnog saniteta na gospićkom ratištu kada je Giška poginuo. On je bio u mom rejonu. Često je navraćao do ambulante. Sećam ga se kao izuzetno cenjene i poštovane ličnosti. Kada je nastradao, svi smo bili šokirani. Dovezen je u ambulantu, ali nažalost, mogla sam samo da konstatujem smrt, a potom izvršim spoljni pregled leša. Imao je prostrelnu ranu u predelu grudnog koša. Ulazna rana je bila u pravcu mamarne (grudne) linije.

Bila je bočno i više spreda. Metak ga je pogodio bočno, s donje strane grudnog koša, a izašao na drugu stranu. Ubica je mogao stajati bilo gde sa prednje strane. Sigurno je da nije ubijen s leđa. Obdukcija nije rađena, jer nije bilo uslova za to. Telo je prebačeno u Beograd i nije mi poznato šta se dalje dešavalo – otkrila je doktorka Čubrilo u jednom od intervjua.

Foto: Facebook.com/legendedevedesetih

Ulični borac

Đorđe Božović, poznatiji kao Đorđe Božović Giška, bio je jedna od najkontroverznijih i najpoznatijih ličnosti beogradskog podzemlja, ali i komandant paravojne formacije Srpska garda, koja je formirana 1991. godine na početku raspada Jugoslavije. Rođen 1955. godine u Peći, detinjstvo je proveo između Inđije i Beograda, gde se njegova porodica preselila nakon ranog gubitka oca.

Još u mladosti dolazi u kontakt sa kriminalnim miljeom, a uz to se bavi boksom i stiče reputaciju žestokog uličnog borca. Tokom sedamdesetih godina često boravi u inostranstvu, posebno u zapadnoj Evropi, gde se dovodi u vezu sa kriminalnim aktivnostima i više puta dolazi u sukob sa zakonom. Njegovo ime postepeno postaje poznato i u jugoslovenskoj javnosti kao simbol “beogradskog asfalta”.

U različitim periodima života bio je hapšen, osuđivan i povezivan sa različitim krivičnim delima, a deo vremena proveo je i u zatvorima u Jugoslaviji i inostranstvu. Ipak, u krugovima beogradskog podzemlja važio je za osobu sa snažnim autoritetom, harizmom i uticajem, pa je često imao ulogu posrednika u sukobima između kriminalnih grupa.

Krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina vraća se u Beograd, gde ulazi u političko-bezbednosne tokove koji prethode raspadu SFRJ. Približava se Srpskom pokretu obnove i zajedno sa Branislavom Matićem Belim učestvuje u formiranju Srpske garde, paravojne jedinice koja je imala značajnu ulogu na početku rata u Hrvatskoj.

Srpska garda je učestvovala u borbama na području Like i Gospića tokom 1991. godine, gde je Giška i poginuo 15. septembra iste godine. Njegova smrt izazvala je brojne kontroverze i različita tumačenja, uključujući i tvrdnje o okolnostima pod kojima je stradao, što je dodatno doprinelo njegovom statusu jedne od najmitologizovanijih ličnosti tog perioda.

Svet

Priča o Kriste Pajk: Bdjenje pred pogubljenje otkriva nepoznate detalje iz detinjstva

Virtuelno bdjenje organizacije iz Tenesija donelo je ispovest prijateljice o ženi koja je osuđena na smrtnu kaznu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Priča o Kriste Pajk: Bdjenje pred pogubljenje otkriva nepoznate detalje iz detinjstva – pogubljenje Kriste Pajk

Virtuelno bdjenje organizacije iz Tenesija donelo je ispovest prijateljice o ženi koja je osuđena na smrtnu kaznu.

Virtuelno bdjenje povodom najavljenog pogubljenja Kriste Pajk, prve žene kojoj preti smrtna kazna u savremenoj istoriji američke savezne države Tenesi, pokrenulo je brojna pitanja o njenoj prošlosti. Pogubljenje Kriste Pajk zakazano je za naredni period, a organizacija Projekt za intervenciju pri pogubljenjima okupila je ljude širom zemlje na događaju koji je omogućio deljenje ličnih priča i sećanja.

Za vreme bdjenja održan je petominutni muk u čast Kriste Pajk i svih osoba koje su izgubile život pogubljenjem. Nakon toga su pročitana imena pogubljenih širom Tenesija i Sjedinjenih Američkih Država, dok su učesnici imali priliku da podele svoja iskustva i razmišljanja o smrtnoj kazni i njenim posledicama.

Lična strana priče: šta otkriva prijateljica Misti Armstrong

Posebnu pažnju izazvala je ispovest prijateljice Pajk, Misti Armstrong, koja je na bdjenju govorila o detinjstvu i ličnosti osuđenice. Armstrong je istakla da je Kriste Pajk kao dete bila veoma saosećajna i da je volela životinje, naročito pse. “U detinjstvu je zapravo bila veoma saosećajna osoba i imala je veoma težak život kao dete, sa mnogo više detalja nego što je prikazano u medijima. To je išlo mnogo dublje od toga”, navela je Armstrong.

Prema njenim rečima, tokom boravka u zatvoru, Pajk je većinu vremena posvećivala pomaganju drugim zatvorenicama kojima su nedostajale osnovne potrepštine. “Bila je jedna od prvih osoba koje bi priskočile da pomognu drugim zatvorenicama”, dodala je Armstrong, naglašavajući da je Kriste često pokazivala brigu za ljude oko sebe.

Pogubljenje Kriste Pajk u Tenesiju i društveni kontekst

Kriste Pajk osuđena je na smrtnu kaznu 1996. godine zbog ubistva Kolin Slemer, koleginice iz Job Corps programa, koje se dogodilo 1995. godine. Gotovo 30 godina kasnije, smrtna kazna još nije izvršena, ali je njeno pogubljenje najavljeno i izaziva veliku pažnju javnosti. Smatra se da će, ukoliko dođe do izvršenja, to biti prvo pogubljenje žene u Tenesiju u poslednjih više od 200 godina i prvo u modernoj eri smrtne kazne u toj saveznoj državi.

Bdjenje i ispovesti poput one Misti Armstrong podsećaju na drugačiju stranu osuđenih osoba i naglašavaju kompleksnost pitanja smrtne kazne. Organizacije koje se bave ovom temom koriste ovakve događaje kako bi otvorile dijalog o humanosti, odgovornosti i mogućnosti promene, čak i u najtežim životnim okolnostima.

Pročitaj još

Srbija

Milutin iz Čačka otkrio šta su on i supruga dobili na svadbi: Među poklonima i prazne koverte

Svadba za 300 zvanica održana je u Čačku, a mladenci su nakon otvaranja poklona otkrili neočekivane detalje o gostima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Milutin iz Čačka otkrio šta su on i supruga dobili na svadbi: Među poklonima i prazne koverte – pokloni na svadbi

Svadba za 300 zvanica održana je u Čačku, a mladenci su nakon otvaranja poklona otkrili neočekivane detalje o gostima.

Priča o svadbenim poklonima izazvala je pažnju nakon što je Milutin iz Čačka podelio svoje iskustvo sa svadbe na kojoj je bilo 300 gostiju. On je na forumu ispričao kako su on i njegova supruga, nakon venčanja u Čačku, imali priliku da se suoče sa onim što su dobili od prijatelja i rodbine. Tema “pokloni na svadbi” često izaziva polemiku među mladencima, ali Milutinovo iskustvo ističe i neočekivane situacije koje se mogu dogoditi.

Svadba je, kako navodi, bila vesela i trajala je do kasnih sati. “Svadba je bila za 300 zvanica, i žena i ja imamo dosta prijatelja i rodbine, pa jednostavno nismo mogli da smanjimo broj. Pare smo pozajmili, računajući da ćemo ih vratiti posle venčanja, jer smo većini, makar onim najbližim, poručili da bi nam više značile pare od poklona”, napisao je Milutin.

Nakon slavlja, mladenci su pristupili otvaranju poklona i koverti. Prema njegovim rečima, odlučili su da sve koverte s novcem stave na jedno mesto, a posebnu pažnju posvetili su onima koje nisu imale potpis ili čestitku. “Znao sam da će biti nekih nepotpisanih poklona i koverti, uvek se desi da se zaboravi čestitka u poslednjem trenutku. Ali rekoh da ih ne mešam sa drugima, lakše ću onda ‘provaliti’ šta je od koga i kome da se zahvalim na pravi način. Da ne bude zovem Đoleta da mu kažem ‘hvala na tosteru’, a on čovek uzeo televizor. Nije u redu”, opisao je Milutin.

Pokloni na svadbi: iznenađenja među kovertama

Kako je otkrio, među poklonima na svadbi pojavile su se i prazne koverte, što, prema njegovim rečima, nije retkost na ovakvim događajima. Ovakve situacije mogu doneti neprijatnost i mladencima i gostima, jer se često ne zna da li je koverta prazna greškom ili namerno ostavljena bez poklona. Zbog toga je tema “pokloni na svadbi” često povod za diskusiju i među mladencima i među onima koji se spremaju da prisustvuju veselju.

Osim toga, Milutin je naglasio da je ovakva situacija pokazala koliko su pokloni na svadbi često tema koja otkriva mnogo o odnosima među gostima. On je istakao da je, uprkos iznenađenjima, najvažnije to što je brak ostao stabilan i srećan, a da pokloni, bilo kakvi da su, ne mogu uticati na zajednički život. “Oženio sam se pre 12 godina, hvala Bogu još sam u braku. Bolju ženu nisam mogao da odaberem i ako mene pitate, svima bih savetovao brak. Ali posle iskustva koje sam doživeo, ne bih i venčanje”, napisao je Milutin.

Iskustva mladih parova sa poklonima na svadbi

Nije retkost da mladenci, poput Milutina, nakon svadbe dožive slična iznenađenja. Iako većina gostiju pokloni novac ili praktične poklone, prazne koverte i neobični pokloni nisu nepoznata pojava na veseljima širom Srbije. Takođe, mnogi parovi odlučuju da unapred obaveste goste o svojim željama kako bi izbegli nesporazume i neprijatne situacije. Pokloni na svadbi ostaju tema koja pokreće mnogo priča, a iskustvo iz Čačka samo je još jedan primer kako slavlje može doneti ne samo radost, već i poneko iznenađenje.

Konačno, Milutinova priča pokazuje da su pokloni na svadbi često manje važni od samog čina venčanja i zajedništva. Iako su prazne koverte ostavile gorak ukus, ono što je ostalo najvažnije je srećan brak i lepa uspomena na dan kada su se okupili prijatelji i porodica.

Pročitaj još

Srbija

Obnova Deliblatske peščare: Vlada Srbije usvojila plan i obezbedila sredstva

Sanacioni plan za Specijalni rezervat prirode Deliblatska peščara dobio podršku i 50 miliona dinara za realizaciju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Obnova Deliblatske peščare: Vlada Srbije usvojila plan i obezbedila sredstva

Sanacioni plan za Specijalni rezervat prirode Deliblatska peščara dobio podršku i 50 miliona dinara za realizaciju

Vlada Srbije usvojila je sanacioni plan za područje Specijalnog rezervata prirode Deliblatska peščara, obezbedivši 50 miliona dinara za njegovu realizaciju, prema saopštenju sa današnje sednice. Ovim zaključkom uspostavljen je jedinstven okvir za koordinisano delovanje nadležnih institucija sa ciljem sprovođenja mera sanacije i revitalizacije ovog značajnog prirodnog područja.

Sanacioni plan predviđa formiranje stručnih timova koji će se baviti procenom posledica požara, utvrđivanjem smernica za obnovu, kao i sprovođenjem radova na sanaciji i revitalizaciji. Osim toga, biće praćeni efekti sprovedenih aktivnosti, dok će se predlagati i dodatne mere za unapređenje prevencije i zaštite od požara.

Detalji plana za obnovu Deliblatske peščare

Sprovođenje sanacionog plana povereno je JP „Vojvodinašume“, koje upravlja ovim zaštićenim područjem. Ministarstvo zaštite životne sredine i nadležna inspekcija imaće zadatak da nadgledaju i kontrolišu realizaciju svih planiranih aktivnosti. Takođe, stručni timovi će procenjivati razmere štete nastale usled požara i na osnovu toga određivati najefikasnije mere za obnovu prirodnih vrednosti.

Planom je naglašeno da je cilj sanacije očuvanje prirodnih vrednosti Specijalnog rezervata prirode Deliblatska peščara, uz unapređenje sistema zaštite ovog područja. Posebna pažnja biće posvećena prevenciji budućih požara i razvoju standarda za brže reagovanje u vanrednim situacijama.

Koordinacija institucija i budući koraci

Zaključak Vlade Srbije omogućava efikasnije povezivanje svih nadležnih organa i institucija u sprovođenju mera sanacije. Na taj način, očekuje se brža i uspešnija revitalizacija oštećenih delova Deliblatske peščare, kao i podizanje nivoa zaštite ovog specifičnog prirodnog rezervata. U okviru plana, predviđena je i kontinuirana evaluacija rezultata, što će omogućiti pravovremenu korekciju mera i unapređenje procesa obnove.

Dodatno, Vlada je usvojila i zaključak o pokretanju pripremne faze za uspostavljanje i razvoj nacionalnog okvira „Jedno zdravlje“ u Republici Srbiji, sa ciljem efikasnijeg povezivanja postojećih organa i zajedničkog delovanja, bez stvaranja paralelne administracije. Međutim, fokus ovog sanacionog plana ostaje na revitalizaciji i zaštiti Deliblatske peščare uz jasno definisane aktivnosti i budžet od 50 miliona dinara.

Pročitaj još

U Trendu