Connect with us

Vesti

MISTERIJA GIŠKINE SMRTI: Doktorka Čubrilo koja je prva pregledala telo otkrila šok detalj: Sigurno nije ubijen s leđa, METAK JE ODAVDE DOŠAO

Published

on

Komandant Srpske garde Đorđe Božović ostao je upamćen kao kontroverzna figura beogradskog podzemlja i ratnih devedesetih, a njegova smrt na gospićkom ratištu i dalje izaziva polemike zbog različitih verzija okolnosti stradanja i nalaza koji osporavaju tvrdnje da je pogođen s leđa.

Već decenijama se u javnosti provlače tvrdnje da komandant Srpske gardeĐorđe Božović Giška nije poginuo u direktnom vatrenom okršaju, već da je 15. septembra 1991. godine na gospićkom ratištu stradao pod okolnostima koje su kasnije otvorile brojne kontroverze, uključujući i priče da je pogođen s leđa.

Međutim, doktorka Marija Čubrilo, specijalista patološke anatomije iz Službe za patologiju KBC Zvezdara u Beogradu, koja je prva izvršila pregled njegovog tela, navela je u jednom od intervjua da su povrede ukazivale na pogodak sa bočne strane, čime se dovodi u pitanje dugo prisutna teorija o “metku u leđa”.

– Bila sam načelnik vojnog saniteta na gospićkom ratištu kada je Giška poginuo. On je bio u mom rejonu. Često je navraćao do ambulante. Sećam ga se kao izuzetno cenjene i poštovane ličnosti. Kada je nastradao, svi smo bili šokirani. Dovezen je u ambulantu, ali nažalost, mogla sam samo da konstatujem smrt, a potom izvršim spoljni pregled leša. Imao je prostrelnu ranu u predelu grudnog koša. Ulazna rana je bila u pravcu mamarne (grudne) linije.

Bila je bočno i više spreda. Metak ga je pogodio bočno, s donje strane grudnog koša, a izašao na drugu stranu. Ubica je mogao stajati bilo gde sa prednje strane. Sigurno je da nije ubijen s leđa. Obdukcija nije rađena, jer nije bilo uslova za to. Telo je prebačeno u Beograd i nije mi poznato šta se dalje dešavalo – otkrila je doktorka Čubrilo u jednom od intervjua.

Foto: Facebook.com/legendedevedesetih

Ulični borac

Đorđe Božović, poznatiji kao Đorđe Božović Giška, bio je jedna od najkontroverznijih i najpoznatijih ličnosti beogradskog podzemlja, ali i komandant paravojne formacije Srpska garda, koja je formirana 1991. godine na početku raspada Jugoslavije. Rođen 1955. godine u Peći, detinjstvo je proveo između Inđije i Beograda, gde se njegova porodica preselila nakon ranog gubitka oca.

Još u mladosti dolazi u kontakt sa kriminalnim miljeom, a uz to se bavi boksom i stiče reputaciju žestokog uličnog borca. Tokom sedamdesetih godina često boravi u inostranstvu, posebno u zapadnoj Evropi, gde se dovodi u vezu sa kriminalnim aktivnostima i više puta dolazi u sukob sa zakonom. Njegovo ime postepeno postaje poznato i u jugoslovenskoj javnosti kao simbol “beogradskog asfalta”.

U različitim periodima života bio je hapšen, osuđivan i povezivan sa različitim krivičnim delima, a deo vremena proveo je i u zatvorima u Jugoslaviji i inostranstvu. Ipak, u krugovima beogradskog podzemlja važio je za osobu sa snažnim autoritetom, harizmom i uticajem, pa je često imao ulogu posrednika u sukobima između kriminalnih grupa.

Krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina vraća se u Beograd, gde ulazi u političko-bezbednosne tokove koji prethode raspadu SFRJ. Približava se Srpskom pokretu obnove i zajedno sa Branislavom Matićem Belim učestvuje u formiranju Srpske garde, paravojne jedinice koja je imala značajnu ulogu na početku rata u Hrvatskoj.

Srpska garda je učestvovala u borbama na području Like i Gospića tokom 1991. godine, gde je Giška i poginuo 15. septembra iste godine. Njegova smrt izazvala je brojne kontroverze i različita tumačenja, uključujući i tvrdnje o okolnostima pod kojima je stradao, što je dodatno doprinelo njegovom statusu jedne od najmitologizovanijih ličnosti tog perioda.

Svet

Preliminarni rezultati u Švajcarskoj: Odbijen predlog o ograničenju broja stanovnika na 10 miliona

Savezna vlada objavila prve podatke, većina birača protiv inicijative, konačni rezultati još nisu potvrđeni

Published

on

By

Savezna vlada objavila prve podatke, većina birača protiv inicijative, konačni rezultati još nisu potvrđeni

Preliminarni rezultati glasanja u Švajcarskoj pokazuju da većina glasača odbija predlog za ograničenje ukupnog broja stanovnika te zemlje na 10 miliona. Inicijativa, poznata u javnosti kao „Švajcarski Bregzit“, bila je predložena od strane vodeće desničarske partije, dok su savezne vlasti, parlament i poslovne asocijacije izrazile protivljenje ovom predlogu.

Glasanje je održano u nedelju, a federalna vlada je saopštila da su, prema prvim rezultatima, skoro 53% birača odbacili predlog, uz izlaznost veću od 57%. Ipak, rezultati iz pojedinih kantona još uvek nisu zvanično objavljeni, te se očekuju konačne brojke u narednim satima.

Predlagači inicijative iz Švajcarske narodne partije istakli su da je cilj ograničenja da se spreči dodatni pritisak na infrastrukturu, stambeni fond, socijalne programe i prirodne resurse. Tokom prethodne generacije, broj stanovnika Švajcarske porastao je za gotovo četvrtinu, a strani državljani sada čine skoro trećinu ukupnog stanovništva.

Protivnici inicijative tvrde da je povećanje broja stanovnika donelo značajne koristi švajcarskoj privredi, posebno u sektorima kao što su zdravstvo, finansije, farmacija i tehnologija, gde je potreban kvalifikovani kadar iz inostranstva. Neki kritičari su upozorili da bi eventualno usvajanje ovakve mere moglo negativno uticati na postojeće ekonomske i kulturne veze sa Evropskom unijom, iako Švajcarska nije član EU, ali je okružena državama članicama i ekonomski usko povezana kroz različite bilateralne sporazume.

U Ženevi, drugom najvećem gradu u zemlji i sedištu brojnih međunarodnih organizacija, preliminarni rezultati pokazuju da je oko dve trećine birača glasalo protiv ograničenja. Ova regija će uskoro biti domaćin samita G7, na kome se očekuje učešće lidera iz više država.

Glasanje je izazvalo podeljena mišljenja među građanima. Pojedini birači, poput bivših diplomatskih radnika, istakli su da nemaju ništa protiv migracija, ali žele više reda u migracionoj politici. Drugi, među kojima su zaposleni u obrazovanju, izjavili su da su protiv predloga, ističući važnost otvorenosti društva.

Zvanični konačni rezultati glasanja i dalje se očekuju, dok savezna vlada najavljuje da će nakon završetka prebrojavanja pružiti detaljan izveštaj o ishodu referenduma.

Pročitaj još

Srbija

UPIS U SREDNJE ŠKOLE: Važno obaveštenje za sve roditelje i osmake

Roditelji i učenici završnih razreda osnovnih škola mogu elektronski obaviti sve aktivnosti upisa, saopšteno iz Kancelarije za informacione tehnologije

Published

on

By

Roditelji i učenici završnih razreda osnovnih škola mogu elektronski obaviti sve aktivnosti upisa, saopšteno iz Kancelarije za informacione tehnologije

Sve aktivnosti vezane za završetak osnovne škole i upis u srednju školu u ovoj školskoj godini obavljaće se bez podnošenja papirne dokumentacije, isključivo elektronski, putem portala Moja srednja škola, saopštio je direktor Kancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović. On je istakao da ovaj portal već pet godina omogućava digitalizaciju procesa upisa, čime se roditeljima omogućava da sve informacije, rezultate i postupke obave na jednom mestu, bez obilaska šaltera.

Prema saopštenju Kancelarije za informacione tehnologije, kompletan upis u srednje škole može se sprovesti elektronski. Za učenike koji konkurišu na profile za koje je potreban zdravstveni pregled, omogućen je elektronski upis ukoliko je pregled obavljen do trenutka podnošenja elektronske prijave.

Završni ispit za učenike osmog razreda, prema zvaničnom kalendaru, biće održan od 15. do 17. juna. Preliminarni rezultati završnog ispita biće dostupni roditeljima i učenicima na portalu Moja srednja škola 19. juna 2026. godine, dok je podnošenje prigovora na rezultate takođe moguće elektronskim putem. Konačni rezultati biće objavljeni 22. juna.

Učenici će i ove godine moći da podnesu listu želja elektronski, uz mogućnost neograničenih izmena i dopuna od 23. do 24. juna 2026. godine. Oni koji ne iskoriste elektronsku prijavu moći će listu želja predati u papirnom obliku u svojim osnovnim školama u istom periodu. Konačni rezultati raspodele po školama i obrazovnim profilima biće objavljeni 29. juna.

“Zahvaljujući ovom sistemu, roditelji više ne moraju da odlaze na različite šaltere i prikupljaju papirne dokumente, već sve ključne informacije mogu završiti elektronski, brzo i jednostavno”, naveo je Jovanović.

Pročitaj još

Svet

Potpredsednik Vens: Politička budućnost biće razmotrena nakon izbora 2026. godine

Potpredsednik SAD naveo da će odluku o mogućoj kandidaturi za predsedničke izbore 2028. doneti u dogovoru sa porodicom, uz podršku predsednika

Published

on

By

Potpredsednik SAD naveo da će odluku o mogućoj kandidaturi za predsedničke izbore 2028. doneti u dogovoru sa porodicom, uz podršku predsednika

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država, Dž.D. Vens, izjavio je da će zajedno sa suprugom, Ušom Vens, razmotriti da li će se kandidovati za predsedničke izbore 2028. godine tek nakon što budu poznati rezultati međuizbora 2026. godine. U intervjuu za američki informativni program, Vens je naglasio da još nije doneo odluku o ulasku u republikansku predsedničku trku, ali da očekuje podršku aktuelnog predsednika Donalda Trampa bez obzira na to šta odluči.

“Nemam sumnje da će predsednik Sjedinjenih Država biti veoma podržavajuć u vezi sa onim što na kraju odlučim da uradim”, rekao je Vens. “Ali zaista još nismo razgovarali o tome šta će ta odluka biti.”

Vens je naveo da mu politička budućnost trenutno nije prioritet i da ne razmatra svakodnevno mogućnost kandidature. Kako je istakao, odluku će doneti u porodičnom krugu nakon što se završe međuizbori 2026. godine. “Uša i ja ćemo svakako sesti i razgovarati o tome šta sledi za našu porodicu”, rekao je Vens, dodajući da odluke donosi tek kada je to neophodno.

Potpredsednik je naglasio da ne pokreće teme o svojoj političkoj budućnosti u razgovorima sa predsednikom, ali da je predsednik često taj koji otvara tu temu, kako javno, tako i privatno. “Predsednik je politički tip. Voli ovakve teme i veoma ga zanimaju”, izjavio je Vens.

Na pitanje da li ga predsednik Tramp podstiče da se kandiduje za republikansku nominaciju, Vens je odgovorio da razgovori nisu ni pozitivni ni negativni, već da predsednik često komentariše šta bi moglo da se desi u budućnosti.

Vens je trenutno fokusiran na izvršavanje dužnosti potpredsednika, dok odluku o daljim političkim koracima odlaže za kasniji period. Dalji razvoj situacije očekuje se nakon 2026. godine, kada će, prema njegovim rečima, porodično doneti odluku o mogućoj kandidaturi za predsedničke izbore 2028.

Pročitaj još

U Trendu