Connect with us

Žena Stil

Zašto hleb brže buđa u nekim kuhinjama, a sporije u drugim? Greške koje mnogi prave pri čuvanju hrane

Objavljeno pre

,

Close-up of artisan bread showcasing its rustic crust, resting on a fabric. Khadijah Karaca

Otvorite kesu hleba i primetite malu zelenu ili belu tačku. Nekada se to dogodi već nekoliko dana nakon kupovine, dok drugi hleb može ostati bez vidljivih znakova buđi znatno duže.

Od čega to zavisi?

Iako temperatura i vrsta hleba imaju veliki uticaj, važnu ulogu imaju i vlaga, način čuvanja, cirkulacija vazduha i mesto na kojem držimo hleb.

Vlaga je jedan od glavnih razloga

Buđi pogoduju vlažni uslovi.

Ako se hleb nalazi u toploj i vlažnoj kuhinji, naročito tokom toplijih meseci, stvaraju se povoljniji uslovi za razvoj plesni.

Problem može nastati i kada topao hleb odmah zatvorimo u plastičnu kesu.

Para koja izlazi iz hleba može se kondenzovati unutar ambalaže i povećati količinu vlage oko površine hleba.

Zato je važno da se hleb pre pakovanja dovoljno ohladi.

Zašto frižider nije uvek najbolje rešenje?

Mnogi veruju da će hleb duže trajati ako ga stave u frižider.

Međutim, niska temperatura može ubrzati proces koji hleb čini tvrdim i bajatim, čak i kada usporava razvoj buđi.

Zbog toga frižider često nije najbolji izbor ako želite da hleb ostane prijatne teksture.

Ako znate da hleb nećete pojesti u narednih nekoliko dana, zamrzavanje je često praktičnije rešenje.

Zamrzivač može da produži život hlebu

Hleb se može zamrznuti, posebno ako znate da nećete odmah potrošiti celo pakovanje.

Najpraktičnije je iseći ga na kriške pre zamrzavanja, jer kasnije možete izvaditi samo onoliko koliko vam je potrebno.

Na taj način sprečavate da ostatak hleba nepotrebno stoji na sobnoj temperaturi.

Plastična kesa nije uvek neprijatelj

Plastična ambalaža može sprečiti isušivanje hleba, ali istovremeno zadržava vlagu.

Ako je hleb već topao ili ako se u kesi skuplja kondenzacija, vlažno okruženje može pogodovati razvoju buđi.

Zbog toga način pakovanja treba prilagoditi vrsti hleba i uslovima u kuhinji.

Držanje hleba pored šporeta nije dobra ideja

Kuhinja često ima nekoliko toplijih zona.

Mesto pored šporeta, rerne ili mašine za pranje sudova može biti toplije i vlažnije od ostatka prostorije.

Ako hleb držimo upravo tamo, uslovi mogu biti povoljniji za razvoj buđi.

Bolje je izabrati suvo i relativno hladno mesto, zaštićeno od direktne toplote i sunčeve svetlosti.

Hleb treba držati dalje od izvora vlage

Ako se hleb nalazi pored sudopere ili na mestu gde često dolazi u kontakt sa parom, povećava se količina vlage u njegovom okruženju.

Isto važi i za situacije kada mokrim rukama uzimamo kriške.

Vlaga i čestice hrane mogu olakšati razvoj mikroorganizama.

Zato je najbolje koristiti čiste i suve ruke ili pribor kada uzimamo hleb.

Vrsta hleba takođe pravi razliku

Nije svaki hleb isti.

Hleb sa većim sadržajem vlage može se drugačije ponašati od suvljih vrsta. Tu su i sastojci, način proizvodnje, debljina kore i način pakovanja.

Industrijski proizvedeni hlebovi mogu imati duži rok trajanja zahvaljujući načinu proizvodnje i pakovanja, dok neki sveži zanatski hlebovi mogu brže izgubiti svežinu.

Šta ako vidimo samo jednu malu tačku buđi?

Ovo je jedna od najvažnijih stvari.

Kod hleba nije dobra ideja samo odseći deo na kojem vidimo buđ i pojesti ostatak.

Buđ može imati mikroskopske strukture koje se šire dublje kroz namirnicu, čak i kada nisu vidljive golim okom.

Zbog toga je, kada se na hlebu pojavi buđ, bezbedniji izbor baciti ceo komad ili pakovanje, naročito ako je reč o mekanom hlebu.

Zašto se buđ nekada pojavi baš preko noći?

Plesni se ne pojavljuju magično u jednom trenutku.

Njihove spore mogu već biti prisutne u okolini, a kada se stvore odgovarajući uslovi – dovoljno vlage, toplote i vremena – počinju da se razvijaju.

Zato može izgledati kao da je hleb juče bio potpuno normalan, a danas ima vidljivu buđ.

Proces je već neko vreme trajao, samo nije bio dovoljno vidljiv.

Najčešće greške pri čuvanju hleba

Ako želite da hleb duže ostane upotrebljiv, izbegavajte nekoliko čestih grešaka:

  • ne zatvarajte topao hleb u potpuno zatvorenu kesu;
  • ne držite ga pored šporeta, rerne ili sudopere;
  • ne ostavljajte ga na mestu izloženom direktnoj toploti i vlazi;
  • ne čuvajte ga dugo u frižideru samo zato da biste sprečili buđ;
  • ako znate da ga nećete brzo pojesti, razmislite o zamrzavanju;
  • redovno čistite kutiju ili posudu u kojoj držite hleb.

Najvažnije je pronaći pravo mesto

Ne postoji jedna univerzalna metoda koja će svakom hlebu produžiti trajanje.

U većini slučajeva najbolja opcija za hleb koji ćete uskoro pojesti jeste suvo i relativno hladno mesto, uz odgovarajuću ambalažu koja sprečava preterano isušivanje.

Za duže čuvanje, zamrzavanje je često praktičnije.

A kada se buđ već pojavi, ne treba pokušavati da spasemo ostatak samo odstranjivanjem vidljivog dela.

Jer ono što vidimo na površini hleba nije nužno sve što se u njemu već dogodilo.

Pročitaj još

Žena Stil

Zašto nam najviše prija da budemo sami baš onda kada smo okruženi ljudima? Psiholozi objašnjavaju šta se zapravo dešava u glavi

Objavljeno pre

,

Objavio:

A solitary figure with umbrella walks along a sunny pier beside calm blue waters.

Dešava se gotovo svima: provedemo nekoliko sati među ljudima, razgovaramo, smejemo se, završavamo obaveze, a onda jedva čekamo da zatvorimo vrata za sobom i ostanemo sami. Iako smo okruženi ljudima, upravo tada osećamo najveću potrebu za tišinom.

Na prvi pogled, takva potreba može da deluje čudno. Čovek je društveno biće i kontakt sa drugima važan je za naše mentalno i emocionalno funkcionisanje. Međutim, stručnjaci ukazuju da potreba za samoćom ne znači automatski da se osoba oseća usamljeno ili da ne voli društvo.

Naprotiv, ponekad je upravo suprotno.

Mozgu je potreban predah od stalne stimulacije

Tokom dana naš mozak neprestano obrađuje veliki broj informacija. Razgovori, zvukovi, poruke, telefonski pozivi, obaveze, tuđi izrazi lica i emocije samo su deo onoga na šta moramo da reagujemo.

Kada smo dugo među ljudima, posebno u bučnom ili užurbanom okruženju, količina stimulacije postaje velika. Zato trenutak kada ostanemo sami može da deluje kao svojevrsno „gašenje buke“.

Tišina tada ne predstavlja prazninu, već odmor.

Zbog toga osoba može da voli svoje prijatelje, porodicu i kolege, a da ipak nakon nekoliko sati druženja poželi da bude potpuno sama.

Samoća i usamljenost nisu isto

Jedna od najčešćih zabluda jeste da osoba koja želi da bude sama mora da bude usamljena.

To nije tačno.

Usamljenost podrazumeva osećaj da nam nedostaje povezanost sa drugima, dok samoća može biti svesno izabrano vreme koje provodimo bez društva.

Neko može biti sam i osećati se potpuno zadovoljno, dok druga osoba može sedeti u punoj prostoriji i istovremeno se osećati potpuno izolovano.

Upravo zato želja za samoćom sama po sebi nije znak problema.

Zašto nam društvo ponekad postane „previše“?

Druženje zahteva određeni nivo mentalnog angažovanja. Dok razgovaramo sa nekim, ne slušamo samo reči. Pratimo ton glasa, izraze lica, reagujemo na ono što je rečeno i istovremeno razmišljamo o tome šta ćemo sledeće odgovoriti.

Kod nekih ljudi taj proces je posebno intenzivan.

Posle dugog dana provedenog u komunikaciji može se javiti osećaj da više nemamo energije ni za najobičniji razgovor. Tada nam najviše prija da ne moramo nikome da odgovaramo, objašnjavamo gde smo bili, šta radimo ili kako se osećamo.

Samoća tada pruža osećaj kontrole.

Tišina nam pomaže da „složimo“ misli

Kada smo stalno izloženi informacijama i komunikaciji, često nemamo dovoljno vremena da obradimo sve što nam se dogodilo.

Tek kada ostanemo sami, počinjemo da razmišljamo o razgovorima koje smo vodili, problemima koje imamo, planovima za naredne dane ili stvarima koje smo tokom dana potisnuli.

Zato mnogi ljudi najbolje razmišljaju dok šetaju sami, voze automobil, sede u tišini ili pred spavanje.

U tim trenucima nema toliko spoljašnjih podražaja koji zahtevaju našu pažnju.

Nije isto za svakoga

Potreba za samoćom zavisi i od ličnosti. Neki ljudi se brzo „pune“ energijom kroz razgovor i druženje, dok drugima duži periodi socijalne aktivnosti mogu biti iscrpljujući.

Međutim, čak i veoma društvene osobe mogu imati potrebu za povremenim povlačenjem.

Važno je i kako se osoba oseća nakon samoće. Ako nekoliko sati provedenih nasamo donese mir, bolju koncentraciju i osećaj odmora, verovatno je reč o normalnoj potrebi za predahom.

Problem može nastati kada osoba počne da izbegava druge ne zato što joj prija mir, već zato što oseća strah, stalnu napetost ili gubitak interesovanja za ljude i aktivnosti koje su joj ranije bile važne.

Zašto nam je ponekad najlepše kada niko ništa ne traži od nas?

Jedan od razloga zbog kojih samoća toliko prija jeste odsustvo očekivanja.

Kada smo sami, ne moramo da razgovaramo, da budemo raspoloženi, da odgovaramo na poruke ili da se prilagođavamo tuđem ritmu.

Možemo da jedemo kada želimo, slušamo šta želimo, gledamo u telefon, čitamo, šetamo ili jednostavno ne radimo ništa.

U svetu u kojem smo gotovo neprestano dostupni, upravo mogućnost da neko vreme ne budemo dostupni može predstavljati veliko psihičko olakšanje.

Zato želja za samoćom nije nešto čega treba da se stidimo

Ako posle napornog dana poželite da ugasite telefon, zatvorite vrata i provedete neko vreme sami, to ne znači da ne volite ljude.

Ponekad je mozgu jednostavno potreban predah.

Društveni kontakti su važni, ali isto tako je važno imati vreme u kojem ne moramo da reagujemo ni na koga i možemo da se posvetimo sopstvenim mislima.

Prava ravnoteža verovatno nije u tome da stalno budemo okruženi ljudima, niti da se potpuno povučemo iz sveta.

Već u tome da prepoznamo kada nam je potrebno društvo, a kada nam je potrebna — tišina.

Pročitaj još

Žena Stil

Telefon zna mnogo više o vama nego što mislite: Proverite ova podešavanja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Close-up of a hand holding a smartphone displaying apps on the screen against a textured background.

Telefon je danas mnogo više od uređaja za pozive i poruke. U njemu se nalaze fotografije, kontakti, lokacija, prepiske, podaci o kretanju, istorija pretrage i veliki broj drugih informacija koje mogu da otkriju mnogo toga o našim navikama.

I dok većina ljudi pažljivo čuva šifru za otključavanje, mnogo manje pažnje posvećuje podešavanjima privatnosti.

Upravo tamo često možemo da vidimo kojim podacima aplikacije imaju pristup i šta naš telefon može da deli sa njima.

Lokacija – aplikacije ne moraju uvek da je znaju

Mnoge aplikacije traže pristup lokaciji. Nekima je to zaista potrebno – na primer mapama ili aplikacijama za navigaciju. Međutim, postoje i aplikacije kojima lokacija nije neophodna za osnovno funkcionisanje.

Zato povremeno proverite koje aplikacije imaju dozvolu za pristup lokaciji.

Posebno obratite pažnju na opciju koja omogućava pristup lokaciji i kada aplikacija nije aktivno otvorena.

Ako ne postoji opravdan razlog da određena aplikacija stalno zna gde se nalazite, pristup možete ograničiti.

Mikrofon nije dozvola koju treba davati svima

Mnoge aplikacije traže pristup mikrofonu, ali to ne znači da svaka od njih mora da ga ima.

Proverite spisak aplikacija kojima ste dozvolili korišćenje mikrofona i zapitajte se da li im je ta dozvola zaista potrebna.

Ako je neka aplikacija koristila mikrofon, a vi ne znate zašto, vredi dodatno proveriti njena podešavanja.

Moderni telefoni uglavnom imaju i indikatore koji pokazuju kada aplikacija koristi mikrofon ili kameru.

Kamera – proverite kome ste dali pristup

Ista stvar važi i za kameru.

Aplikacije za video-pozive, fotografije ili društvene mreže mogu imati opravdan razlog za pristup kameri. Ali nema potrebe da svaka aplikacija koju instalirate automatski dobije tu dozvolu.

U podešavanjima privatnosti možete videti koje aplikacije imaju pristup kameri i po potrebi ga ukinuti.

Fotografije otkrivaju više nego što mislimo

Fotografija nije samo slika.

Na pojedinim uređajima fotografije mogu sadržati dodatne informacije, poput vremena nastanka i lokacije na kojoj su snimljene.

To znači da fotografija koju nekome pošaljete ili objavite može potencijalno otkriti više informacija nego što ste nameravali.

Zato je korisno proveriti podešavanja fotografija i privatnosti, posebno ako često delite slike na internetu.

Kontakti – kome su oni zaista potrebni?

Aplikacije često traže pristup kontaktima.

Za neke aplikacije to može biti korisno, na primer kada želite da pronađete prijatelje koji koriste isti servis. Međutim, nije svakoj aplikaciji potreban kompletan imenik vašeg telefona.

Pređite kroz dozvole i proverite koje aplikacije imaju pristup kontaktima.

Ako određenu aplikaciju gotovo nikada ne koristite, možete razmisliti i o tome da joj ukinete nepotrebne dozvole.

Obaveštenja mogu otkriti privatne informacije

Čak i kada je telefon zaključan, obaveštenja se mogu pojaviti na ekranu.

Poruka, ime osobe koja vas kontaktira ili deo sadržaja poruke može biti vidljiv svakome ko se nalazi pored vašeg telefona.

Ako vam je privatnost važna, proverite kako su podešena obaveštenja na zaključanom ekranu.

Možete podesiti da se prikaže samo informacija da je stigla nova poruka, bez njenog sadržaja.

Aplikacije koje više ne koristite takođe mogu imati dozvole

Telefon često godinama čuva aplikacije koje smo instalirali zbog jednog jedinog razloga, a potom ih više nikada nismo otvorili.

Problem je što neke od njih mogu i dalje imati određene dozvole.

Zato s vremena na vreme napravite malu „čistku“: obrišite aplikacije koje vam više nisu potrebne i proverite dozvole onih koje ostaju.

Proverite i kome ste dozvolili pristup nalogu

Pored samih aplikacija, važno je proveriti i gde je vaš nalog prijavljen.

Ako koristite isti nalog na više uređaja, u podešavanjima naloga obično možete videti aktivne uređaje i sesije.

Ako primetite uređaj koji ne prepoznajete, nemojte ga ignorisati. Promena lozinke i odjava sa nepoznatih uređaja mogu biti važan korak u zaštiti naloga.

Ne morate da isključite sve

Važno je naglasiti da činjenica da aplikacija traži određenu dozvolu ne znači automatski da vas „špijunira“.

Mnoge dozvole imaju potpuno legitimnu funkciju.

Poenta je da znate šta ste dozvolili.

Telefon danas predstavlja svojevrsni digitalni dnevnik našeg života. Zna gde smo bili, sa kim komuniciramo, šta fotografišemo, šta pretražujemo i koje aplikacije koristimo.

Zato nije loše da nekoliko minuta posvetite podešavanjima privatnosti.

Možda ćete upravo tada otkriti da neke aplikacije imaju pristup podacima koji im više uopšte nisu potrebni.

Pročitaj još

Žena Stil

Novac vam možda nestaje zbog ovih sitnica, a da toga niste ni svesni

Objavljeno pre

,

Objavio:

Málaga drugi najštedljiviji klub u LaLigi ovog leta: Šta stoji iza ovakve strategije? – Málaga letnji prelazni rok

Mnogi ljudi imaju osećaj da novac nestane mnogo pre nego što stigne sledeća plata. Kada pogledaju velike troškove, sve deluje jasno – kirija, računi, gorivo, hrana. Međutim, problem često nije samo u velikim izdacima.

Novac se neretko „topi“ kroz male svakodnevne navike koje pojedinačno deluju bezazleno. Kada se saberu na kraju meseca, iznos može biti iznenađujuće veliki.

Kafa „usput“ može da postane ozbiljan trošak

Jedna kafa dnevno možda ne deluje kao nešto zbog čega bi trebalo da brinemo.

Ali ako je plaćamo svakog radnog dana, tokom meseca se nakupi nekoliko desetina kupovina. Kada se tome dodaju pecivo, sok ili nešto slatko što uzmemo uz kafu, dnevni trošak postaje još veći.

Problem nije u jednoj kafi, već u tome što takvu kupovinu često ni ne registrujemo kao pravi trošak.

Dostava hrane – plaćamo više nego što piše na računu

Naručivanje hrane postalo je jednostavno. Nekoliko klikova dovoljno je da ručak ili večera stignu do vrata.

Ali pored same cene hrane, često postoje troškovi dostave, naknade i minimalni iznos porudžbine.

Ako se dostava naručuje nekoliko puta nedeljno, razlika u odnosu na pripremanje hrane kod kuće može biti značajna.

Pretplate koje više ni ne koristimo

Streaming servisi, aplikacije, dodatni prostor za skladištenje, različiti digitalni servisi – mnoge pretplate funkcionišu tako da se novac automatski skida svakog meseca.

Najveći problem nastaje kada zaboravimo na njih.

Nekoliko stotina dinara mesečno za jednu uslugu možda ne deluje mnogo, ali kada se saberu sve aktivne pretplate, iznos može biti ozbiljan.

Zato je korisno povremeno proveriti šta vam se automatski naplaćuje.

„Samo još ovo“ u prodavnici

Koliko puta ste otišli po nekoliko stvari, a vratili se sa punom kesom?

Proizvodi koji stoje pored kase, akcije, manja pakovanja slatkiša i pića često završe u korpi bez prethodnog plana.

Jedna takva kupovina ne mora biti problem.

Ali ako se ponavlja iz nedelje u nedelju, impulsivne kupovine mogu ozbiljno povećati mesečni račun za namirnice.

Kupujemo veće pakovanje jer izgleda povoljnije

Veće pakovanje nije uvek i najbolja kupovina.

Ponekad kupujemo proizvod zato što je naizgled povoljniji kada se kupi u većoj količini, a zatim deo bacimo jer ga nismo potrošili.

Prava ušteda nije samo u nižoj ceni po komadu, već i u tome da proizvod zaista iskoristimo.

Sitne bankarske naknade

Bankarske naknade često prođu nezapaženo upravo zato što nisu veliki iznosi.

Održavanje računa, pojedine vrste transakcija ili druge usluge mogu se naplaćivati redovno.

Vredi pogledati izvod i proveriti za šta tačno svakog meseca odlazi novac.

Kupovina zbog popusta

Rečenica „na akciji je“ lako može da nas ubedi da smo uštedeli.

Ali ako nešto nismo planirali da kupimo, zapravo smo potrošili novac koji možda ne bismo potrošili.

Popust predstavlja uštedu samo ako kupujemo ono što nam je zaista potrebno.

Gorivo i kratke vožnje

Automobil često koristimo i kada bismo određenu kratku relaciju mogli da pređemo peške ili drugim prevozom.

Pojedinačna kratka vožnja deluje nebitno, ali gorivo nije jedini trošak. Tu su i održavanje, gume, parking i habanje vozila.

Naravno, automobil je mnogima neophodan, ali planiranje više obaveza u jednoj vožnji može smanjiti nepotrebne kilometre.

Hrana koju bacamo

Kupimo više nego što ćemo pojesti, zaboravimo šta imamo u frižideru, proizvodu istekne rok i na kraju završi u kanti.

To je novac koji je već potrošen, ali bez ikakve koristi.

Planiranje obroka i pravljenje spiska pre kupovine mogu pomoći da se količina bačene hrane smanji.

Najveći problem je što male troškove ne osećamo

Kada platimo veliki račun, odmah primetimo da smo ostali bez značajne količine novca.

Kod sitnih kupovina to nije slučaj.

Upravo zato one mogu biti najopasnije za kućni budžet – ne izgledaju dovoljno velike da bismo zbog njih promenili ponašanje.

Najjednostavniji način da otkrijete gde novac odlazi jeste da tokom jednog meseca zapišete baš sve troškove, čak i one najmanje.

Kada ih vidite na jednom mestu, možda ćete shvatiti da problem nije u jednoj velikoj kupovini, već u desetinama malih odluka koje se ponavljaju iz dana u dan.

A ponekad je upravo tu najlakše napraviti prvu uštedu.

Pročitaj još

U Trendu