Dok se većina ljudi budi uz izlazak Sunca, odlazi na posao tokom dana i vraća se kući kada padne mrak, postoje mesta na Zemlji gde ovakav ritam jednostavno ne postoji.
U pojedinim gradovima i naseljima stanovnici tokom dela godine mogu da provedu nedelje ili čak mesece bez izlaska Sunca. U drugom delu godine situacija se potpuno preokrene – Sunce gotovo ne zalazi.
Kako je uopšte moguće živeti u takvim uslovima?
Sve počinje nagibom Zemljine ose
Razlog se krije u jednom od najvažnijih pokreta naše planete.
Zemljina osa je nagnuta u odnosu na ravan njene orbite. Dok Zemlja tokom godine obilazi Sunce, taj nagib dovodi do toga da različiti delovi planete dobijaju različitu količinu Sunčeve svetlosti.
Što se više približavamo polovima, promene postaju ekstremnije.
Tako nastaju fenomeni poznati kao polarni dan i polarna noć.
U Tromseu Sunce može nestati na nedeljama
Tromse, grad na severu Norveške, nalazi se dovoljno severno da tokom zime Sunce određeni period ne izlazi iznad horizonta.
To ne znači da je tokom tog perioda sve vreme potpuno crno.
Oko sredine dana može se pojaviti nešto prirodne svetlosti na horizontu, ali Sunčev disk ostaje ispod njega.
Stanovnici zato moraju da se naviknu na veoma drugačiji ritam dana.
Tokom leta dešava se suprotno – Sunce može ostati iznad horizonta veoma dugo, pa noć praktično nestaje.
U Longyearbyenu zima traje drugačije nego što zamišljamo
Na norveškom arhipelagu Svalbard nalazi se Longyearbyen, jedno od najsjevernijih stalno naseljenih mesta na svetu.
Tokom dela godine tamo nastupa polarna noć.
Stanovnici nedeljama ne vide Sunce iznad horizonta.
A onda dolazi period polarnog dana, kada Sunce ostaje iznad horizonta neprekidno.
Za ljude koji dolaze iz krajeva gde se dan i noć smenjuju približno na svakih 12 do 14 sati, takav ritam može biti veoma neobičan.
Kako ljudi spavaju kada nema noći?
Ljudski organizam ima unutrašnji biološki sat koji koristi svetlost kao jedan od važnih signala.
Zbog toga stalna dnevna svetlost može otežati uspavljivanje nekim ljudima.
Stanovnici polarnih krajeva često koriste debele zavese, roletne ili maske za oči kako bi napravili uslove koji podsećaju na noć.
Tokom polarne noći, veštačko osvetljenje postaje još važnije.
Ljudi svoje dnevne aktivnosti i dalje organizuju prema satu, iako Sunce više nije pouzdan pokazatelj doba dana.
A kako izgleda život kada je mesecima mračno?
Polarna noć ne znači da ljudi prestaju da rade i žive normalno.
Škole, prodavnice, saobraćaj i druge aktivnosti nastavljaju da funkcionišu.
Razlika je u tome što prirodna svetlost više ne određuje ritam dana na isti način.
Veštačko osvetljenje tada ima ogromnu ulogu.
Ljudi takođe moraju da budu spremni na ekstremno niske temperature, sneg, led i promenljive vremenske uslove.
Nije svuda „dan“ baš mesecima
Važno je napraviti razliku između različitih geografskih širina.
Na samim polovima Sunce može ostati iznad horizonta približno šest meseci, a zatim približno šest meseci ispod horizonta.
U gradovima koji se nalaze nešto južnije ili severnije od polova, period neprekidnog dana ili noći kraći je – može trajati od nekoliko dana do više nedelja, zavisno od lokacije.
Zato tvrdnja da u „jednom gradu dan traje mesecima“ zavisi od toga šta tačno podrazumevamo pod gradom i geografskom lokacijom.
Postoje i mesta gde Sunce skoro nikada ne zalazi leti
Tokom polarnog dana stanovnici severnih krajeva mogu da vide Sunce iznad horizonta i u ponoć.
Zbog toga se ovaj fenomen često naziva i ponoćno Sunce.
Čovek može izaći napolje kasno uveče i zateći pejzaž osvetljen kao usred dana.
Za turiste je to fascinantno.
Za stanovnike je to jednostavno deo života.
Na suprotnom kraju sveta dešava se isto
Fenomen nije ograničen samo na Arktik.
Slične pojave dešavaju se i na južnoj hemisferi, u područjima oko Antarktika.
Kada je jedna hemisfera nagnuta ka Suncu, druga je nagnuta od njega.
Zato se polarni dan i polarna noć na severu i jugu smenjuju u suprotnim delovima godine.
Ljudi su naučili da žive sa ekstremima
Možda je najzanimljivije to što ljudski život u ovim krajevima nije „stao“ zbog neobičnog kretanja Sunca.
Ljudi su prilagodili kuće, osvetljenje, način rada i svakodnevne navike.
Savremena tehnologija dodatno olakšava život u uslovima koji su nekada bili mnogo teži.
Ipak, priroda i dalje diktira neke stvari.
Kada nekoliko nedelja nema Sunca, teško je zaboraviti gde se nalazite.
Zemlja nije svuda ista planeta – barem ne iz naše perspektive
Za čoveka koji živi u Srbiji ili nekom drugom delu umerenog pojasa, dan i noć predstavljaju gotovo savršeno poznat ritam.
Ali dovoljno je otići dovoljno daleko prema polovima i pravila se menjaju.
Sunce može ostati iznad horizonta tokom cele noći.
Može nestati na nedeljama.
A na samim polovima, približno pola godine može biti dan, a približno pola godine noć.
Zato planeta na kojoj živimo nije samo mesto različitih kontinenata, država i gradova.
Ona je svet ekstremno različitih uslova – a ljudi su uspeli da pronađu način da žive čak i tamo gde Sunce mesecima ne prati naš uobičajeni ritam dana i noći.