Connect with us

Zdravlje

Znakovi raka debelog creva koje žene moraju prepoznati na vreme

Pravovremeno otkrivanje simptoma i redovni pregledi ključni su za uspešno lečenje i prevenciju bolesti

Published

on

pexels-photo-8376206

Pravovremeno otkrivanje simptoma i redovni pregledi ključni su za uspešno lečenje i prevenciju bolesti

Rak debelog creva spada među najčešće maligne bolesti koje pogađaju žene i muškarce starije od 50 godina, a često se dijagnostikuje tek kada bolest uznapreduje. Nedavna priča dr Tamare Lazić, koja se četiri godine borila sa ovim karcinomom, podseća na to koliko je važno obratiti pažnju na prve simptome i ne odlagati posetu lekaru.

Na promene u navikama pražnjenja creva, poput produžene dijareje, zatvora ili tanke stolice koja traje nekoliko dana, treba odmah reagovati. Posebno je važno ne ignorisati prisustvo krvi u stolici, bilo da je reč o svetlocrvenoj ili tamnoj boji, jer to može biti ozbiljan znak za uzbunu. Dugotrajna nelagodnost u stomaku – grčevi, gasovi, bol i nadimanje – mogu ukazivati na problem, kao i neobjašnjiv gubitak kilograma, osećaj slabosti, umora ili utisak da pražnjenje creva nije potpuno.

Prof. dr Miloš Bjelović, ekspert za digestivnu hirurgiju, naglašava: “Simptomi često ostaju neprepoznati ili se zanemaruju, što dovodi do toga da se čak 25 odsto pacijenata javlja lekaru u trenutku kada je rak već metastazirao. Rano otkrivanje značajno povećava šanse za izlečenje.”

Stadijumi bolesti određuju se prema tome koliko se karcinom proširio – prvi stadijum podrazumeva tumor ograničen na sluznicu, dok napredniji stadijumi uključuju limfne čvorove ili udaljene organe. Lečenje obuhvata kombinaciju hirurgije, hemoterapije, zračenja i ciljane terapije, u zavisnosti od stadijuma bolesti.

Ženama se posebno savetuje redovan skrining, naročito između 50. i 74. godine. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog creva uključuje test na skrivenu krv u stolici, a pozitivan nalaz vodi ka daljim pregledima poput kolonoskopije. Osobe sa porodičnom anamnezom raka debelog creva treba da započnu kontrole i pre 50. godine.

Prevencija igra veliku ulogu: uravnotežena ishrana bogata voćem, povrćem i celim žitaricama, fizička aktivnost, izbegavanje pušenja i ograničavanje alkohola mogu znatno smanjiti rizik od pojave bolesti. “Savremene terapije, poput imunoterapije i ciljane medicine, sve su dostupnije i daju bolje rezultate, dok minimalno invazivne hirurške metode omogućavaju brži oporavak”, ističe prof. dr Bjelović.

Pored medicinskog tretmana, značajnu ulogu ima podrška porodice, kao i stručnjaka za ishranu i psihološko savetovanje tokom oporavka. Za svaku sumnju i preciznu dijagnozu, obavezno se posavetujte sa svojim lekarom.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Unos mesa i genetski faktori: kako utiču na rizik od demencije kod žena

Novo švedsko istraživanje pokazuje da unos mesa može smanjiti rizik od demencije kod žena sa određenim genetskim predispozicijama

Published

on

Novo švedsko istraživanje pokazuje da unos mesa može smanjiti rizik od demencije kod žena sa određenim genetskim predispozicijama

Najnovija švedska studija, koja je pratila više od 2.100 osoba starijih od 60 godina tokom čak 15 godina, donosi zanimljive uvide o povezanosti ishrane i rizika od demencije. Istraživači su analizirali navike u ishrani i kognitivno zdravlje učesnika, fokusirajući se na gen APOE, poznat kao glavni genetski faktor rizika za Alchajmerovu bolest. Rezultati su pokazali da kod žena koje nose ovu genetsku predispoziciju, konzumacija mesa može biti povezana sa manjim rizikom od razvoja demencije. S druge strane, kod osoba bez pomenutog gena, ista veza nije uočena.

Jedan od autora studije, dr Jakob Norgren, ističe: “Naši rezultati pokazuju da ishrana može imati drugačiji uticaj na rizik od demencije u zavisnosti od genetskog profila osobe.” Dr Aviva Lubin upozorava da je potrebno oprezno tumačiti rezultate i naglašava: “Iako su nalazi obećavajući, ne znači da svi treba da povećaju unos mesa bez konsultacije sa stručnjakom.”

Posebnu pažnju treba da obrate žene starije od 60 godina ili one sa porodičnom istorijom demencije. Savetuje se redovno praćenje zdravstvenog stanja i razmatranje genetskih faktora. Neurolog dr Clifford Segil napominje: “Personalizovana ishrana i redovne medicinske kontrole su ključ za očuvanje kognitivnog zdravlja, posebno kod osoba sa povećanim rizikom.”

Stručnjaci savetuju da se ne uvode nagle promene u ishrani bez konsultacije sa lekarom ili nutricionistom. Uravnotežen jelovnik, bogat povrćem, voćem, celovitim žitaricama i umerenim unosom mesa, doprinosi zdravlju mozga. Ako imate porodičnu istoriju Alchajmerove bolesti ili drugih neuroloških poremećaja, preporučuje se savetovanje sa stručnjakom o testiranju gena APOE i prilagođavanju ishrane individualnim potrebama.

Za svaku nedoumicu ili dijagnostiku, obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Razbijamo mitove o autizmu: šta je istina prema nauci

Najčešće zablude o autizmu, uticaj na žene i porodice i važnost stručne podrške

Published

on

Najčešće zablude o autizmu, uticaj na žene i porodice i važnost stručne podrške

Autizam, poznat i kao poremećaj iz spektra autizma, javlja se najčešće kod dece između druge i treće godine, ali traje ceo život i pogađa i odrasle. Povodom Svetskog dana autizma, koji se obeležava 2. aprila, važno je da žene – bilo kao majke, članice porodice ili profesionalke – budu upućene u činjenice i prepoznaju najčešće mitove koji mogu otežati pružanje podrške osobama sa autizmom.

Autizam se prepoznaje kroz izazove u društvenim veštinama, komunikaciji i ponašanju. Nauka potvrđuje da rana intervencija može značajno poboljšati kvalitet života – posebno kada je reč o razvoju govora, socijalnih veština i samostalnosti. Ipak, brojne predrasude i dalje postoje.

Jedan od najrasprostranjenijih mitova je da vakcine izazivaju autizam, što je potpuno netačno – opsežna istraživanja su dokazala da ne postoji povezanost između vakcina i autizma, a same vakcine su bezbedne za decu. Još jedna zabluda je da autizam pogađa samo decu, dok je reč o poremećaju koji traje tokom čitavog života. Sve je više odraslih osoba sa autizmom kojima je potrebna podrška, ne samo u detinjstvu.

Postoji i mišljenje da su sve osobe sa autizmom intelektualno ograničene ili nesposobne za samostalan život. Istina je da autizam ima široku lepezu oblika – neki funkcionišu samostalno, dok drugima treba više pomoći. Kod žena i devojčica, simptomi su često diskretniji ili prikriveni naučenim socijalnim ponašanjem, pa se autizam redovno prepoznaje kasnije.

Prema rečima dr Ane Petrović, specijaliste dečje psihijatrije: „Autizam nije uzrokovan roditeljskim greškama, niti nekom vrstom zanemarivanja. Važno je da roditelji potraže stručnu pomoć čim primete razvojna odstupanja i ne osećaju krivicu.”

Za žene koje su deo porodica sa osobama iz spektra autizma, postoji više vrsta podrške: savetovališta, udruženja, kao i stručna pomoć psihologa i logopeda. Prvi znaci autizma mogu biti izostanak govora, izbegavanje kontakta očima i ponavljanje određenih pokreta. Pravovremena dijagnostika i podrška omogućavaju bolji razvoj i lakše uključivanje u društvo.

Praktični saveti uključuju: potražite mišljenje stručnjaka čim primetite neobično ponašanje kod deteta; informišite se iz proverenih izvora; pronađite podršku u zajednici ili roditeljskim udruženjima; i strpljivo učite dete veštinama korisnim za svakodnevni život.

Za postavljanje dijagnoze i vođenje kroz sve korake obavezno se konsultujte sa lekarom. Razbijanjem mitova i pružanjem prave podrške, žene mogu postati ključan oslonac osobama sa autizmom na putu do kvalitetnijeg života.

Pročitaj još

Zdravlje

Grčki jogurt: svakodnevni saveznik za žensko zdravlje i vitalnost

Bogata kombinacija proteina, kalcijuma i probiotika pomaže ženskom organizmu u svim životnim fazama

Published

on

Bogata kombinacija proteina, kalcijuma i probiotika pomaže ženskom organizmu u svim životnim fazama

Grčki jogurt poslednjih godina postaje nezaobilazan deo jelovnika mnogih žena različitih uzrasta, a stručnjaci ističu njegovu važnost za zdravlje i dobrobit u svakoj životnoj fazi. Ova nutritivno bogata namirnica obiluje proteinima, kalcijumom i probiotskim kulturama, što doprinosi zdravijim prehrambenim navikama, lakšoj kontroli telesne mase i održavanju snažnih kostiju.

Redovno konzumiranje grčkog jogurta naročito se preporučuje damama koje žele da ojačaju imunitet, sačuvaju gustinu kostiju i izbegnu nagle oscilacije nivoa šećera u krvi. Proteini iz jogurta produžavaju osećaj sitosti i mogu pomoći u sprečavanju prejedanja, kao i tokom procesa mršavljenja.

Specijalista za ishranu, dr Ana Petrović, naglašava: „Grčki jogurt je izuzetno koristan izvor proteina i kalcijuma, a sadrži i korisne probiotske kulture koje povoljno utiču na crevnu floru. Preporučujem ga posebno ženama, jer doprinosi i očuvanju mišićne mase i zdravlju kostiju, što je važno u svim životnim dobima.”

Najbolji izbor je običan grčki jogurt bez dodatog šećera, koji možete koristiti kao bazu za smuti, doručak sa voćem i orašastim plodovima ili kao zdraviju alternativu masnijim mlečnim proizvodima u raznim jelima. Istraživanja pokazuju da dve porcije jogurta nedeljno povoljno utiču na zdravlje srca kod žena sa povišenim krvnim pritiskom.

Vitamini B grupe iz grčkog jogurta podstiču energiju i obnavljanje mišića, što je naročito značajno za fizički aktivne žene. Redovan unos kalcijuma i vitamina D posebno je važan tokom menopauze kada raste rizik od osteoporoze.

Žene koje paze na unos šećera i ugljenih hidrata mogu koristiti grčki jogurt kao užinu koja pomaže u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi i prevenciji dijabetesa tipa 2. Idealno je kombinovati ga sa svežim voćem, čia semenkama ili koristiti kao zdravu zamenu za majonez i pavlaku.

Za individualne savete i tačnu dijagnozu obavezno se posavetujte sa lekarom.

Pročitaj još

U Trendu