Connect with us

Domaće

Zlato palo ispod 4.000 dolara, pad od 7-8 odsto od početka godine

Cena zlata tokom 2026. pala ispod psihološke granice, iako je u odnosu na početak 2025. i dalje u plusu 53 odsto

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / TheInvestorPost

Cena zlata tokom 2026. pala ispod psihološke granice, iako je u odnosu na početak 2025. i dalje u plusu 53 odsto

Cena zlata na svetskim berzama pala je krajem juna 2026. ispod 4.000 dolara, što je izazvalo uznemirenost na tržištima, ali su iskusniji investitori sačekali prolazak talasa straha i cena se ponovo oporavlja. Pad od 7-8 odsto od početka godine do kraja juna primećen je nakon višemesečnog rasta, dok je u odnosu na rekord iz januara pad bio još izraženiji. Prema ekonomskim analizama, i pored ove korekcije, cena zlata je od početka 2025. do kraja juna 2026. i dalje u plusu za približno 53 odsto.

Aktuelna korekcija razlikuje se od prethodnih velikih kriza, poput Crnog ponedeljka 1987, dot-com balona, globalne finansijske krize ili pandemije, jer ovaj put tržište nije pogodio finansijski šok, već promenjena očekivanja u vezi sa politikom američkog Feda, rast prinosa na američke državne obveznice, jačanje dolara i realizacija profita nakon snažnog rasta. Cenu zlata sada u velikoj meri određuju očekivanja vezana za kamatne stope, prinose i kurs američke valute, a ne samo geopolitička neizvesnost.

“Korekcije, odnosno padovi cene zlata nakon dužih perioda rasta, nisu neuobičajeni. Važno je razlikovati kratkoročnu korekciju od promene dugoročnog trenda. Od početka 2026. do kraja juna, cena zlata pala je za oko 7-8 odsto, dok je za period od početka 2025. do kraja juna 2026. rast iznosio oko 53 odsto. Korekcija je rezultat snažnog prethodnog rasta, a ne gubitka poverenja u zlato”, izjavio je Georgi Hristov, ekonomski analitičar i direktor kompanije Tavex Zlato & srebro.

Tokom prethodnih kriza zabeležen je obrazac u kojem zlato nije uvek raslo u prvim danima panike – investitori često prodaju i zlato radi likvidnosti, ali se ono kasnije vraća kao sigurno utočište. U 1987. godini zlato je najpre skočilo, potom osciliralo; tokom dot-com krize kasnije je ušlo u višegodišnji rast, a 2008. i 2020. godine zabeležen je privremeni pad zbog tražnje za kešom, da bi potom cena ponovo rasla.

Današnja situacija se razlikuje i po tome što su centralne banke poslednje četiri godine kupovale zlato tempom neviđenim još od Bretton Woods ere, pri čemu je Svetski savet za zlato naveo da su od 2022. banke akumulirale oko 1.000 tona zlata godišnje, što je dvostruko više od proseka od 500 tona iz prethodne decenije. “Današnja podrška ceni zlata zasniva se na strukturnoj potražnji, ne samo na strahu investitora”, istakao je Hristov.

Zlato ostaje zaštitna aktiva, ali nije bez volatilnosti, a kratkoročne korekcije ne umanjuju njegov status sigurnog utočišta, već odražavaju specifične tržišne okolnosti i dugoročne promene u strategiji centralnih banaka.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Plate CNC operatera prelaze 1.000 evra, tražnja raste u industriji

Srednje škole upisuju dva odeljenja po 24 učenika, a interesovanje za CNC zanimanja ne opada zbog velike potražnje

Published

on

By

Srednje škole upisuju dva odeljenja po 24 učenika, a interesovanje za CNC zanimanja ne opada zbog velike potražnje

CNC operateri su među najtraženijim profilima u industriji, a plate u ovom sektoru kreću se od 1.000 evra naviše, u zavisnosti od znanja, iskustva i vrste posla, navode stručnjaci sa višedecenijskim iskustvom. Ova potražnja posledica je širenja upotrebe CNC mašina koje automatski obrađuju materijale kao što su metal, drvo, plastika i kompoziti prema digitalnim programima, ali i dalje zahtevaju obučen kadar za pripremu, programiranje i kontrolu kvaliteta.

U industrijskoj praksi, rad CNC operatera počinje od tehničkog crteža ili digitalnog modela koji se pomoću posebnih računarskih programa pretvara u precizna uputstva za mašinu. Posao obuhvata programiranje, podešavanje parametara i nadgledanje procesa, a kvalitet gotovog proizvoda zavisi od stručnosti i pažnje operatera.

Prema rečima Milorada Antonića, koji vodi firmu za proizvodnju mašinskih delova, formalno obrazovanje je važno osnovu, ali se najvažnije veštine stiču tokom praktičnog rada. “Plate se kreću od oko 1.000 evra naviše, u zavisnosti od znanja, iskustva i vrste posla. Industrija konstantno traži nove radnike, pa firme često zapošljavaju mlade odmah nakon škole ili prakse”, ističe Antonić.

Obrazovanje za CNC operatere najčešće se stiče u srednjim mašinskim školama, gde interesovanje za smer tehničar za kompjutersko upravljanje CNC mašinama ostaje visoko. Raspisuju se dva odeljenja po 24 učenika i odeljenja su uglavnom popunjena, navodi Dušica Jovanović, direktorka Politehnike – škole za nove tehnologije. “Već godinama upisujemo dva odeljenja po 24 učenika, a interesovanje je konstantno. Učenici tokom školovanja prolaze kroz veliki broj praktičnih predmeta, a nakon završetka lako nalaze posao, jer je tražnja za ovim profilom velika”, kaže Jovanović.

Praktična nastava kroz dualno obrazovanje omogućava učenicima da steknu iskustvo u velikim kompanijama, mada kasnije mnogi biraju manje firme sa manjim nivoom stresa. Svaka CNC mašina zahteva obučenog operatera, zbog čega je ovaj kadar danas izuzetno cenjen u industriji.

Pročitaj još

Domaće

Platforma Vangfu omogućila prihod od 60 juana po satu iznajmljivanjem pasa u Kini

Iznajmljivanje pasa u Pekingu, Šangaju i Šendženu po ceni od 10 do 60 juana po satu uz osiguranje i GPS praćenje

Published

on

By

Iznajmljivanje pasa u Pekingu, Šangaju i Šendženu po ceni od 10 do 60 juana po satu uz osiguranje i GPS praćenje

Kineska platforma Vangfu, koja je počela sa radom početkom ove godine, uvela je mogućnost iznajmljivanja pasa u Pekingu, Šangaju i Šendženu, uz cenu od 10 do 60 juana (od oko 1,5 do devet dolara) po satu, u zavisnosti od vrste psa. Vlasnici pasa prijavljuju svoje ljubimce na platformu, dok korisnici mogu da izaberu psa i podnesu zahtev za šetnju, uz obaveznu verifikaciju identiteta obe strane, osiguranje za ljubimce i stalno GPS praćenje tokom šetnje.

Kako je objavljeno, šetnje se sprovode isključivo u krajevima poznatim psima, a korisnici su dužni da odmah obaveste vlasnika u slučaju bilo kakvog problema. Na primer, Vest Hajlend terijer po imenu Iven može se iznajmiti u Šendženu za 45 juana po satu, ali isključivo u prisustvu vlasnika i bez davanja hrane koja nije odobrena. Korgi po imenu Bajvan iznajmljuje se za 60 juana po satu i može se voziti automobilom, prema navodima iz oglasa.

Veterinari upozoravaju na potencijalne rizike ovakvog modela. Veterinar Čen Ši iz Vuhana izjavio je da česte promene osoba koje vode psa i okruženja mogu izazvati emocionalni stres kod životinja, što potvrđuju istraživanja o vezanosti pasa povišenim nivoom hormona stresa, kortizola. On naglašava da psi nisu predmeti za kratkoročni najam i da dobro prepoznaju osobe koje ih izvode u šetnju.

Ovo nije prvi pokušaj uvođenja ovakvog modela u Kini – prodavnica kućnih ljubimaca u Čengduu je 2021. godine pokrenula uslugu iznajmljivanja mačaka po ceni od 9,9 juana dnevno, ali je ubrzo prestala sa radom zbog negativnih reakcija vlasnika. Koncept iznajmljivanja pasa izaziva podeljena mišljenja: dok neki korisnici smatraju da ovakav model može podstaći kasnije usvajanje ljubimaca, drugi ga kritikuju kao neprihvatljiv. Korisnica iz Šendžena, Šeri, rekla je da je „neprihvatljivo naplaćivati iznajmljivanje ljubimca koji vam je kao dete“.

Pročitaj još

Domaće

Gorivo u Crnoj Gori poskupelo, litar evrodizela sada 1,58 evra

Cena eurosupera 98 dostigla 1,66 evra po litru, novo usklađivanje zakazano za 16. jul

Published

on

By

Cena eurosupera 98 dostigla 1,66 evra po litru, novo usklađivanje zakazano za 16. jul

Sve vrste goriva u Crnoj Gori povećale su cene od ponoći, prema saopštenju Ministarstva energetike i rudarstva. Najveći rast zabeležen je kod evrodizela i lož ulja, čija je cena viša za četiri centa po litru, dok su obe vrste benzina poskupele za po dva centa. Nakon ovog povećanja, litar eurosupera 98 sada iznosi 1,66 evra, dok je eurosuper 95 dostigao cenu od 1,62 evra. Evrodizel se prodaje za 1,58 evra po litru, a lož ulje za 1,51 evro. Sledeće usklađivanje cena goriva najavljeno je za 16. jul.

U Srbiji je u petak takođe došlo do rasta cena goriva, za po dva dinara (1,7 centi) po litru. Bezolovni benzin BMB 95 sada košta 195 dinara (1,66 evra), a standardni evrodizel 219 dinara (1,87 evra). Prema aktuelnim cenama u Hrvatskoj, koje važe do 13. jula, litar benzina 95 i evrodizela iznosi 1,54 evra, što je za tri i pet centi manje u odnosu na prethodnu dvonedeljnu izmenu 30. juna.

Pročitaj još

U Trendu