Connect with us

Svet

Vrhovni sud SAD poništio kongresnu mapu Luizijane, sužava se primena Zakona o biračkim pravima

Najviši sud Sjedinjenih Država potvrdio je presudu nižeg suda, osporavajući granice izbornih okruga, prema zvaničnim informacijama

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Mark stebnicki

Najviši sud Sjedinjenih Država potvrdio je presudu nižeg suda, osporavajući granice izbornih okruga, prema zvaničnim informacijama

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država doneo je 29. aprila 2026. godine odluku kojom se poništava kongresna mapa Luizijane sa dva većinski crnačka okruga, potvrđujući time raniju presudu nižeg suda. Sud je ocenio da su tvorci mape previše koristili rasu kao kriterijum prilikom određivanja granica kongresnih okruga, dok su pokušavali da ispune zahteve iz Sekcije 2 Zakona o biračkim pravima. U obrazloženju odluke, koju je napisao sudija Semjuel Alito, navodi se da pomenuta sekcija ne zahteva od države Luizijana da formira drugi većinski manjinski okrug.

Sud je odlučivao u odnosu šest prema tri, pri čemu su tri liberalna sudije bile protiv odluke većine. Ova presuda dolazi svega nekoliko meseci pre novembarskih izbora za Kongres, a kandidati su već podneli kandidature za svih šest kongresnih okruga u Luizijani. Nije poznato da li će republikanci u toj saveznoj državi pokušati da kasnije preprave izbornu mapu nakon ove odluke.

Prema važećoj mapi, koja je korišćena i tokom izbornog ciklusa 2024. godine, Luizijana je imala četiri okruga sa većinskim belim stanovništvom i dva okruga sa većinskim crnačkim stanovništvom. Ta mapa je prethodno poništena od strane tročlanog sudskog panela zbog ocene da predstavlja neustavno crtanje izbornih okruga na osnovu rase.

Odluka Vrhovnog suda ima potencijalno šire posledice, jer bi mogla uticati na primenu Sekcije 2 Zakona o biračkim pravima i u drugim saveznim državama, gde su prethodno bili formirani većinski manjinski okruzi kako bi se ispunili zahtevi tog zakona. Pred sudom se razmatralo da li pretežno rasno zasnovano crtanje izbornih granica može biti u suprotnosti sa 14. i 15. amandmanom Ustava SAD.

Spor oko mape Luizijane izazvao je pažnju šire američke javnosti, jer bi mogao da ima uticaj na političku zastupljenost manjina u budućim izbornim ciklusima. U presudi se ističe da zaštita biračkih prava ostaje važan princip, ali da Sekcija 2 ne nalaže formiranje dodatnih većinski manjinskih okruga ukoliko bi to predstavljalo prekomerno oslanjanje na rasne kriterijume pri izradi izbornih mapa.

Prema navodima iz sudskog rešenja, ostaje otvoreno pitanje da li će i na koji način druge države prilagoditi svoje izborne mape u skladu sa ovom odlukom. Odluka je doneta u periodu pojačanih političkih tenzija uoči izbora, dok pravni stručnjaci ocenjuju da bi ona mogla uticati na buduće parnice i praksu crtanja izbornih okruga na nacionalnom nivou.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Premijer Albanije tvrdi da su iranski hakeri umešani u proteste protiv projekta Kušnera

Albanski premijer Edi Rama optužio Iran za sajbernapade i širenje protesta, istraga u toku

Published

on

By

Albanski premijer Edi Rama optužio Iran za sajbernapade i širenje protesta, istraga u toku

Premijer Albanije Edi Rama izjavio je na konferenciji u Rimu da su višenedeljni protesti protiv izgradnje luksuznog odmarališta na ostrvu Sazan, čiji je investitor Džared Kušner, podstaknuti aktivnošću iranskih hakera. Rama je naglasio da protesti, koji se održavaju u blizini zaštićenih područja, nisu autentični, već da ih dodatno raspiruju cyber aktivnosti iz Teherana.

Luksuzni projekat vredan četiri milijarde dolara predviđa izgradnju odmarališta najviše klase na ostrvu Sazan, koje je u javnoj svojini, kao i razvoj objekata u primorskoj oblasti u blizini zaštićenog staništa flamingosa. Prema rečima premijera, procena uticaja na životnu sredinu je još u toku i projekat nije zvanično odobren. Rama je odbacio zabrinutost ekoloških aktivista i istakao da projekat ima za cilj povećanje zelenih površina za 25 odsto.

Premijer je takođe naveo da je Iran već tri godine odgovoran za intenzivne sajbernapade na Albaniju, a da se sada ta aktivnost prelila i na proteste protiv američkih investitora. “Imamo samo jednog neprijatelja, a to je Homeinijeva republika Iran”, rekao je Rama, podsećajući na dugotrajan spor između dve zemlje zbog podrške koju Albanija pruža pripadnicima iranske opozicije.

Rama je ocenio da lokalno stanovništvo podržava izgradnju odmarališta, dok su protivnici projekta većinom stranci koji, kako je naveo, nisu naklonjeni porodici američkog predsednika. Premijer je zaključio da nema razloga za zabrinutost i da će projekat, ukoliko bude odobren, doprineti unapređenju lokalne zajednice i zaštiti prirode.

Zvanične institucije nastavljaju sa istragom navoda o stranim uticajima na proteste, kao i procenom uticaja projekta na životnu sredinu.

Pročitaj još

Svet

Metro iskočio iz šina kod stanice Bostancı u Istanbulu, povređene tri osobe

Nadležni sprovode istragu, saobraćaj obustavljen na delu linije M4 između Kadıkoja i aerodroma Sabiha Gokčen

Published

on

By

Nadležni sprovode istragu, saobraćaj obustavljen na delu linije M4 između Kadıkoja i aerodroma Sabiha Gokčen

Metro voz na liniji M4 iskočio je iz šina danas popodne u blizini stanice Bostancı u Istanbulu, saopšteno je iz nadležnih službi. U incidentu su tri osobe povređene i prevezene u bolnicu radi daljeg lečenja.

Prema dostupnim informacijama, do iskliznuća voza došlo je na liniji koja saobraća između Kadıkoja i aerodroma Sabiha Gokčen. Putnici su nakon incidenta samostalno napustili voz i pešačili kroz tunel do najbliže stanice. Na lice mesta upućene su vatrogasne i medicinske ekipe, kao i tehničke službe metroa.

U zvaničnom saopštenju metro sistema navedeno je da je uzrok incidenta tehnički kvar na mehanizmu skretnice. “Zbog tehničkog kvara na liniji M4 Kadıkoj-Aerodrom Sabiha Gokčen, saobraćaj se odvija između stanica Maltepe i Sabiha Gokčen Aerodrom”, naveli su iz službe za odnose s javnošću metroa.

Nadležni su odmah pokrenuli istragu radi utvrđivanja svih okolnosti incidenta. Saobraćaj na delu linije gde je došlo do iskliznuća je privremeno obustavljen dok traju radovi na sanaciji i uviđaju.

Kako je saopšteno, povređene osobe su zbrinute u najbližoj bolnici i njihovo stanje se prati. “Istraga je u toku i javnost će biti obaveštena o svim novim saznanjima”, naveli su iz nadležnih službi.

Pročitaj još

Svet

Novi avion američkog predsednika predstavljen, doniran od strane Katara

Američko ratno vazduhoplovstvo potvrdilo dolazak aviona na bazu kod Vašingtona, očekuju se probni letovi pre početka zvanične upotrebe

Published

on

By

Američko ratno vazduhoplovstvo potvrdilo dolazak aviona na bazu kod Vašingtona, očekuju se probni letovi pre početka zvanične upotrebe

Američko ratno vazduhoplovstvo predstavilo je novi avion koji će služiti kao Air Force One, nakon što je američka strana primila letelicu kao poklon od katarske vlade prošle godine. Boeing 747-8, procenjene vrednosti od 400 miliona dolara, zvanično je prikazan javnosti 19. juna 2026. na vojnoj bazi Andrews u blizini Vašingtona, što je dugogodišnje sedište predsedničke avijacije, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Prema podacima američkog ratnog vazduhoplovstva, avion je opremljen novim obeležjima u crvenoj, beloj i plavoj boji i prošao je završne državne modifikacije pre ulaska u službu. “Nakon što je dobio novo obeležje i završene sve državne izmene, avion je ušao u upotrebu kako bi obezbedio kritičan, bezbedan kontinuitet za komandanta oružanih snaga,” navedeno je u saopštenju ratnog vazduhoplovstva.

Letelica je trenutno stacionirana na bazi Joint Base Andrews, gde će, prema planu, započeti probne letove pre nego što zvanično počne da prevozi predsednika Sjedinjenih Američkih Država. Ova baza godinama služi kao ključna logistička tačka za vojne i zvanične letove američke vlade.

Zvaničnici američkog ratnog vazduhoplovstva ističu da će novi avion omogućiti kontinuiranu, sigurnu i pouzdanu transportnu podršku predsedniku i delegacijama. Navedeno je da su sve bezbednosne i tehničke specifikacije prilagođene zahtevima predsedničkog transporta, ali detalji o unutrašnjem uređenju nisu objavljeni.

Ovaj avion, koji je ranije bio u vlasništvu Države Katar, zvanično je doniran Sjedinjenim Državama prošle godine. Nakon toga, letelica je prošla seriju tehničkih pregleda i potrebnih modifikacija prema zahtevima američkih vlasti. Predstavnici američkog ratnog vazduhoplovstva nisu navodili dodatne tehničke detalje o avionu.

Baza Joint Base Andrews, gde se avion nalazi, ima dugu tradiciju kao polazna tačka za predsedničke letove. Značaj ove baze ogleda se i u njenoj ulozi tokom prethodnih administracija, kao i u logističkoj podršci zvaničnicima i međunarodnim delegacijama.

Američko ratno vazduhoplovstvo nije saopštilo tačan datum kada će novi avion u potpunosti preuzeti funkciju Air Force One, ali je najavljeno da će probni letovi biti sprovedeni u predstojećim nedeljama. Dalji detalji o planiranim rutama i rasporedu nisu objavljeni.

Pročitaj još

U Trendu