Connect with us

Svet

Vrhovni sud SAD poništio kongresnu mapu Luizijane, sužava se primena Zakona o biračkim pravima

Najviši sud Sjedinjenih Država potvrdio je presudu nižeg suda, osporavajući granice izbornih okruga, prema zvaničnim informacijama

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Mark stebnicki

Najviši sud Sjedinjenih Država potvrdio je presudu nižeg suda, osporavajući granice izbornih okruga, prema zvaničnim informacijama

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država doneo je 29. aprila 2026. godine odluku kojom se poništava kongresna mapa Luizijane sa dva većinski crnačka okruga, potvrđujući time raniju presudu nižeg suda. Sud je ocenio da su tvorci mape previše koristili rasu kao kriterijum prilikom određivanja granica kongresnih okruga, dok su pokušavali da ispune zahteve iz Sekcije 2 Zakona o biračkim pravima. U obrazloženju odluke, koju je napisao sudija Semjuel Alito, navodi se da pomenuta sekcija ne zahteva od države Luizijana da formira drugi većinski manjinski okrug.

Sud je odlučivao u odnosu šest prema tri, pri čemu su tri liberalna sudije bile protiv odluke većine. Ova presuda dolazi svega nekoliko meseci pre novembarskih izbora za Kongres, a kandidati su već podneli kandidature za svih šest kongresnih okruga u Luizijani. Nije poznato da li će republikanci u toj saveznoj državi pokušati da kasnije preprave izbornu mapu nakon ove odluke.

Prema važećoj mapi, koja je korišćena i tokom izbornog ciklusa 2024. godine, Luizijana je imala četiri okruga sa većinskim belim stanovništvom i dva okruga sa većinskim crnačkim stanovništvom. Ta mapa je prethodno poništena od strane tročlanog sudskog panela zbog ocene da predstavlja neustavno crtanje izbornih okruga na osnovu rase.

Odluka Vrhovnog suda ima potencijalno šire posledice, jer bi mogla uticati na primenu Sekcije 2 Zakona o biračkim pravima i u drugim saveznim državama, gde su prethodno bili formirani većinski manjinski okruzi kako bi se ispunili zahtevi tog zakona. Pred sudom se razmatralo da li pretežno rasno zasnovano crtanje izbornih granica može biti u suprotnosti sa 14. i 15. amandmanom Ustava SAD.

Spor oko mape Luizijane izazvao je pažnju šire američke javnosti, jer bi mogao da ima uticaj na političku zastupljenost manjina u budućim izbornim ciklusima. U presudi se ističe da zaštita biračkih prava ostaje važan princip, ali da Sekcija 2 ne nalaže formiranje dodatnih većinski manjinskih okruga ukoliko bi to predstavljalo prekomerno oslanjanje na rasne kriterijume pri izradi izbornih mapa.

Prema navodima iz sudskog rešenja, ostaje otvoreno pitanje da li će i na koji način druge države prilagoditi svoje izborne mape u skladu sa ovom odlukom. Odluka je doneta u periodu pojačanih političkih tenzija uoči izbora, dok pravni stručnjaci ocenjuju da bi ona mogla uticati na buduće parnice i praksu crtanja izbornih okruga na nacionalnom nivou.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Donald Tramp promenio frizuru, tamnija kosa izazvala reakcije na društvenim mrežama

Nove fotografije privukle pažnju korisnika, a promena izgleda kod Trampa pokrenula brojne komentare i šale.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Donald Tramp promenio frizuru, tamnija kosa izazvala reakcije na društvenim mrežama – promena frizure kod Donalda Trampa

Nove fotografije privukle pažnju korisnika, a promena izgleda kod Trampa pokrenula brojne komentare i šale.

Donald Tramp pojavio se sa tamnijom frizurom, što je izazvalo burne reakcije na društvenim mrežama. Njegova prepoznatljiva zlatno-plava kosa, koju godinama nosi, sada je dobila gotovo smeđu nijansu. Ova promena izazvala je brojne komentare ubrzo nakon što je predsednički avion sleteo pred Tramp Nešenel Golf Klub Bedminster.

Promena frizure privukla pažnju javnosti

Promena frizure kod Donalda Trampa postala je glavna tema na društvenim mrežama. Korisnici su komentarisali da je tamnija kosa novo izdanje bivšeg predsednika. Jedan korisnik je napisao da ne bi poverovao u fotografiju da je nije lično preuzeo sa zvanične baze slika. Osim toga, drugi su istakli da je promena retka, jer Tramp retko menja svoj prepoznatljiv stil. Neki su šaljivo sugerisali da je „leto gotovo“ i da je zato „prirodno vreme za prelazak sa plave na smeđu kosu“.

Reakcije poznatih i šale na račun frizure

Promena frizure kod Donalda Trampa izazvala je i komentare poznatih ličnosti. Književnica Eni Lamot je istakla da izgleda „mladalački“ i uporedila ga sa Pirsom Brosnanom. Pobednik kviza „Džepardi“ Hemant Meta našalio se na račun novog izgleda. U međuvremenu, tokom odlaska na golf sa voditeljem Bretom Bejerom, Tramp je nosio crvenu kapu sa natpisom, koja je prekrivala frizuru. Zbog toga nije bilo jasno da li je promena frizure trajna.

Istorija promena frizure kod Donalda Trampa

Promena frizure kod Donalda Trampa nije prva. Već 2019. godine, pojavio se sa zalizanom kosom tokom crkvene službe u Virdžiniji, ali se ubrzo vratio na uobičajeni stil. Takođe, njegova kosa je dugo bila predmet javnih spekulacija. Tokom predsedničke kampanje 2016. godine, gostovao je u emisiji gde je dozvolio voditelju da mu razbaruši kosu, kako bi pokazao da je prava.

Neizvesno trajanje novog izgleda

Još uvek nije poznato da li će promena frizure kod Donalda Trampa ostati trajna ili je reč o privremenoj promeni. Zvanične potvrde o novom izgledu nema, a društvene mreže nastavljaju da komentarišu svaki detalj. Istorija pokazuje da ranije promene frizure kod Trampa nisu bile dugog veka. Pored toga, njegova kosa i dalje ostaje tema interesovanja javnosti.

Pročitaj još

Svet

Napad bivše partnerke u Norviču: Muškarac povređen tokom incidenta

Žena iz Norviča osuđena na uslovnu kaznu nakon što je bivšeg partnera napala nožem i metalnom šipkom u zajedničkom smeštaju.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Napad bivše partnerke u Norviču: Muškarac povređen tokom incidenta – napad u Norviču

Žena iz Norviča osuđena na uslovnu kaznu nakon što je bivšeg partnera napala nožem i metalnom šipkom u zajedničkom smeštaju.

Muškarac iz Velike Britanije teško je povređen tokom napada bivše partnerke u Norviču, neposredno pred Božić 2024. godine. Prema saopštenju suda, napad u Norviču dogodio se nakon što je muškarac pokušao da pobegne iz zajedničkog smeštaja, usled čega je zadobio slomljene pršljenove i brojne modrice.

Prema navodima tužilaštva, Ešli Kompton je napadnut u sobi bivše partnerke nakon raskida njihove višegodišnje veze. Tokom incidenta, napad u Norviču uključivao je više oblika nasilja. Žena, identifikovana kao Šenon Galigan (28), udarila je Komptona šerpom u glavu, potom ga davila i ubola nožem u ruku. Kada je pokušao da pobegne, napala ga je i metalnom šipkom.

Detalji napada i reakcija žrtve

Kompton je, prema sudu, u pokušaju da izbegne napad u Norviču, skočio kroz prozor dnevne sobe na prizemlju. Kao rezultat toga, zadobio je ozbiljne povrede kičme i više modrica. Sud je naveo da je Galigan tokom napada zabila nož u vrata, a zatim ga upotrebila protiv bivšeg partnera. Kompton isprva nije ni shvatio da je povređen nožem, što je potvrđeno tokom suđenja.

U nastavku incidenta, kada je Kompton pokušao da pobegne niz stepenice, Galigan ga je udarila metalnom šipkom. Uplašen i u panici, odlučio je da pobegne kroz prozor, pri čemu je doživeo ozbiljne telesne povrede.

Presuda i mere protiv nasilja

Sud u Norviču osudio je Šenon Galigan na dvogodišnju zatvorsku kaznu, uslovno na 18 meseci. Ona je priznala protivpravno nanošenje povreda, napad sa nanošenjem telesnih povreda, namerno davljenje i oštećenje imovine. Sud je, pored toga, naložio da obavi 180 sati neplaćenog rada i do 20 dana rehabilitacionih aktivnosti.

Sudija Entoni Bejt opisao je ponašanje Galigan kao ozbiljno porodično nasilje, ali je u izricanju kazne uzeo u obzir njenu neurodivergentnost i priznanje krivice. Takođe, procenjeno je da su izgledi za rehabilitaciju dobri. Galiganu je izrečena četvorogodišnja zabrana kontakta sa bivšim partnerom, bilo direktnog ili indirektnog.

Poruka policije i podrška žrtvama

Detektivka Ejmi Nan zahvalila je žrtvi na hrabrosti da prijavi napad u Norviču i podrži istragu. “Policija ohrabruje sve koji su doživeli porodično nasilje da se jave nadležnima, uz uverenje da će dobiti podršku”, navela je detektivka. Ovaj slučaj ističe važnost prijavljivanja nasilja i dostupnosti pomoći žrtvama porodičnog nasilja.

Konačno, sudski postupak u Norviču pokazuje odlučnost institucija da reaguju na ovakve slučajeve i da pruže zaštitu žrtvama.

Pročitaj još

Svet

Hokon VIII postao norveški kralj, Ingrid Aleksandra prva u redu za presto

Izmenama ustava, ćerka Ingrid Aleksandra naslednica je norveškog trona, dok Hokon VIII preuzima kraljevske dužnosti.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Hokon VIII postao norveški kralj, Ingrid Aleksandra prva u redu za presto – Hokon VIII norveški kralj

Izmenama ustava, ćerka Ingrid Aleksandra naslednica je norveškog trona, dok Hokon VIII preuzima kraljevske dužnosti.

Novi norveški kralj, Hokon VIII, preuzeo je presto nakon smrti svog oca Haralda V, koji je preminuo 28. avgusta. Naslednik dolazi iz četvrte generacije vladajuće kuće Gliksburg i poznat je po tome što je oženjen Mete-Marit Tjesem Hojbi, sa kojom ima dvoje dece. Prema izmenama norveškog ustava iz 1990. godine, pravo na nasledstvo ima najstarije dete bez obzira na pol, pa ćerka Ingrid Aleksandra postaje prva u redu za presto. Sin Svere Magnus nije predviđen kao naslednik, što je značajna promena u nasleđivanju norveške monarhije.

Nasledstvo i promene u norveškoj monarhiji

Izmene ustava donesene su kako bi se omogućilo da najstarije dete, nezavisno od pola, ima prednost pri nasleđivanju trona. Međutim, promena nije primenjena retroaktivno, pa je Hokon VIII ostao prestolonaslednik iako ima dve godine stariju sestru Martu Luiz. Ova pravila, uvedena 1990. godine, sada će se primenjivati na njegovu decu, što znači da će Norveška nakon Hokonove smrti ili abdikacije najverovatnije dobiti kraljicu.

Kao rezultat ovih promena, očekuje se da će Ingrid Aleksandra u budućnosti zauzeti norveški presto. Kraljevska porodica time sledi primer modernih monarhija koje daju ravnopravnost polova pri nasledstvu.

Hokon VIII i njegova uloga u javnom životu

Novi kralj izabrao je moto „Sve za Norvešku“, koji su koristili i njegovi preci. Takođe, on je mornarički oficir i sada vrhovni komandant norveških oružanih snaga. Ima osnovne studije politikologije sa Univerziteta Berkli, kao i master iz razvojnih studija sa Londonske škole ekonomije, gde se specijalizovao za međunarodnu trgovinu i Afriku.

Pored toga, Hokon VIII od novembra 2013. godine ima čin admirala u Kraljevskoj norveškoj mornarici, a u vojsci i ratnom vazduhoplovstvu čin generala. Prema navodima iz norveških medija, nekoliko puta je kao regent zamenjivao oca tokom njegovih zdravstvenih problema.

Javne aktivnosti i angažman u međunarodnim organizacijama

Hokon je aktivan u različitim međunarodnim organizacijama. Imenovan je ambasadorom dobre volje Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i bio je član mreže Mladi globalni lideri (YGL). Sa suprugom je osnovao zadužbinu i pokrovitelj je Norveškog saveta za izbeglice.

U maju 2022. godine pridružio se ekspediciji Univerziteta u Tromsu sa ciljem širenja znanja o istoriji Arktika i naučnim istraživanjima na tom području. Pored toga, poznat je kao ljubitelj fudbala i često učestvuje u navijačkim aktivnostima tokom važnih sportskih događaja u Norveškoj.

Na taj način, Hokon VIII pokazuje svoju posvećenost i angažman kako u nacionalnim, tako i u međunarodnim pitanjima, dok Norveška očekuje dolazak nove vladarke, Ingrid Aleksandra, kao rezultat izmena ustava i promena u pravilima nasledstva.

Pročitaj još

U Trendu