Connect with us

Svet

Vrhovni sud SAD poništio kongresnu mapu Luizijane, sužava se primena Zakona o biračkim pravima

Najviši sud Sjedinjenih Država potvrdio je presudu nižeg suda, osporavajući granice izbornih okruga, prema zvaničnim informacijama

Published

on

pexels-photo-36984937

Najviši sud Sjedinjenih Država potvrdio je presudu nižeg suda, osporavajući granice izbornih okruga, prema zvaničnim informacijama

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država doneo je 29. aprila 2026. godine odluku kojom se poništava kongresna mapa Luizijane sa dva većinski crnačka okruga, potvrđujući time raniju presudu nižeg suda. Sud je ocenio da su tvorci mape previše koristili rasu kao kriterijum prilikom određivanja granica kongresnih okruga, dok su pokušavali da ispune zahteve iz Sekcije 2 Zakona o biračkim pravima. U obrazloženju odluke, koju je napisao sudija Semjuel Alito, navodi se da pomenuta sekcija ne zahteva od države Luizijana da formira drugi većinski manjinski okrug.

Sud je odlučivao u odnosu šest prema tri, pri čemu su tri liberalna sudije bile protiv odluke većine. Ova presuda dolazi svega nekoliko meseci pre novembarskih izbora za Kongres, a kandidati su već podneli kandidature za svih šest kongresnih okruga u Luizijani. Nije poznato da li će republikanci u toj saveznoj državi pokušati da kasnije preprave izbornu mapu nakon ove odluke.

Prema važećoj mapi, koja je korišćena i tokom izbornog ciklusa 2024. godine, Luizijana je imala četiri okruga sa većinskim belim stanovništvom i dva okruga sa većinskim crnačkim stanovništvom. Ta mapa je prethodno poništena od strane tročlanog sudskog panela zbog ocene da predstavlja neustavno crtanje izbornih okruga na osnovu rase.

Odluka Vrhovnog suda ima potencijalno šire posledice, jer bi mogla uticati na primenu Sekcije 2 Zakona o biračkim pravima i u drugim saveznim državama, gde su prethodno bili formirani većinski manjinski okruzi kako bi se ispunili zahtevi tog zakona. Pred sudom se razmatralo da li pretežno rasno zasnovano crtanje izbornih granica može biti u suprotnosti sa 14. i 15. amandmanom Ustava SAD.

Spor oko mape Luizijane izazvao je pažnju šire američke javnosti, jer bi mogao da ima uticaj na političku zastupljenost manjina u budućim izbornim ciklusima. U presudi se ističe da zaštita biračkih prava ostaje važan princip, ali da Sekcija 2 ne nalaže formiranje dodatnih većinski manjinskih okruga ukoliko bi to predstavljalo prekomerno oslanjanje na rasne kriterijume pri izradi izbornih mapa.

Prema navodima iz sudskog rešenja, ostaje otvoreno pitanje da li će i na koji način druge države prilagoditi svoje izborne mape u skladu sa ovom odlukom. Odluka je doneta u periodu pojačanih političkih tenzija uoči izbora, dok pravni stručnjaci ocenjuju da bi ona mogla uticati na buduće parnice i praksu crtanja izbornih okruga na nacionalnom nivou.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Pentagon objavio troškove sukoba u Iranu, SAD potrošile 25 milijardi dolara

Zvaničnici američkog Ministarstva odbrane izneli finansijsku procenu pred Odborom za oružane snage, situacija i dalje napeta

Published

on

By

Zvaničnici američkog Ministarstva odbrane izneli finansijsku procenu pred Odborom za oružane snage, situacija i dalje napeta

Rat Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana do sada je koštao 25 milijardi dolara, saopštio je visoki zvaničnik Pentagona zadužen za finansije, Džuls Herst, pred Odborom za oružane snage Predstavničkog doma. Prema njegovim rečima, većina sredstava izdvaja se za municiju, dok je ovo prva zvanična procena ukupnih troškova kampanje koja traje od kraja februara 2026.

Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je ovom prilikom da je za održavanje vojne dominacije neophodno povećanje vojnog budžeta SAD na 1,5 biliona dolara za narednu godinu. On je upozorio da Teheran nije odustao od nuklearnih ambicija i da Iran raspolaže arsenalom od hiljada raketa.

Vazdušni udari SAD i Izraela na iranske ciljeve počeli su 28.02.2026. godine, nakon što pregovori o nuklearnom programu nisu doneli dogovor. Sukobi su privremeno zaustavljeni 8. aprila stupanjem na snagu trenutnog primirja, ali američki zvaničnici ističu da je situacija i dalje neizvesna.

“Većina sredstava je utrošena na municiju i logistiku, što govori o intenzitetu operacije”, naveo je Herst tokom izlaganja pred odborom.

Prema dostupnim informacijama, borbe su tokom pet nedelja trajanja zahtevale značajne finansijske i vojne resurse, dok se u Vašingtonu razmatra dalji odgovor u slučaju prekida primirja.

Pročitaj još

Svet

Falcon Heavy raketa lansirala ViaSat internet satelit sa Floride

Kompanija SpaceX uspešno izvela lansiranje, potvrđeno postizanje preliminarne orbite i povratak bočnih raketnih pojačivača

Published

on

By

Kompanija SpaceX uspešno izvela lansiranje, potvrđeno postizanje preliminarne orbite i povratak bočnih raketnih pojačivača

Kompanija SpaceX izvela je u sredu lansiranje rakete Falcon Heavy sa Floride, uspešno plasirajući ViaSat internet satelit u svemir. Ovim je proširen globalni sistem za prenos širokopojasnog interneta, a lansiranje je potvrđeno od strane zvaničnika kompanije. Događaj je privukao pažnju zbog retke upotrebe Falcon Heavy rakete, koja je trenutno najjači operativni model kompanije.

Lansiranje je obavljeno sa lansirne rampe 39A u Svemirskom centru „Kenedi“ u 10:13 po lokalnom vremenu. Raketa Falcon Heavy je, koristeći 27 Merlin motora raspoređenih na tri povezane prve stepeni, podigla ViaSat-3 satelit u planiranu preliminarnu orbitu. Prema navodima izveštaja, dva bočna pojačivača, koja su prethodno korišćena u ranijim misijama, uspešno su se vratila i sletela na odvojene platforme u okviru baze Svemirskih snaga Kejp Kanaveral.

Ovo lansiranje je dvanaesto po redu za Falcon Heavy od njenog prvog leta 2018. godine. Prethodno lansiranje ovog tipa rakete zabeleženo je u oktobru 2024. godine, kada je u svemir upućena NASA-ina sonda namenjena istraživanju Jupiterovog meseca Evropa. Očekivano, događaj je privukao brojne posetioce i stanovnike obale Floride koji su posmatrali lansiranje.

ViaSat-3 satelit predstavlja treći satelit u nizu sistema za obezbeđivanje brzog internet signala širom sveta. Prema dostupnim informacijama, zadatak ovog satelita je da unapredi kvalitet i pokrivenost interneta, posebno u udaljenim i slabije pristupačnim oblastima. Zvaničnici kompanije su naveli da je satelit uspešno postavljen u preliminarnu orbitu, čime su ispunjeni planirani tehnički ciljevi misije.

Raketa Falcon Heavy je dizajnirana za podizanje teških tereta u orbitu i odlikuje se mogućnošću povratka bočnih pojačivača, što doprinosi smanjenju troškova misija. S obzirom na složenost i kapacitet, ova raketa se koristi za zahtevne komercijalne i naučne projekte, uključujući lansiranja satelita i svemirskih sondi.

Ovo lansiranje dodatno potvrđuje poziciju kompanije SpaceX kao jednog od lidera u privatnom svemirskom sektoru, sa akcentom na inovacije i ponovnu upotrebljivost raketnih sistema. Prema navodima izveštaja sa lica mesta, svi ključni elementi misije su sprovedeni prema planu, a dalji rad satelita biće praćen tokom narednih nedelja.

Pročitaj još

Svet

Devet osoba uhapšeno u Velikoj Britaniji tokom racija u verskoj zajednici zbog navoda o prinudnom radu

Policija potvrdila hapšenja u okrugu Češir, istraga pokrenuta nakon prijave bivše članice grupe

Published

on

By

Policija potvrdila hapšenja u okrugu Češir, istraga pokrenuta nakon prijave bivše članice grupe

Britanska policija uhapsila je devet osoba tokom koordinisanih racija na objektima povezanim sa grupom Ahmadi Religion of Peace and Light (AROPL) u sredu ujutru u gradu Kriu, okrug Češir. Operacija, u kojoj je učestvovalo oko 500 policajaca sa severozapada Engleske, sprovedena je nakon što je bivša članica grupe iznela optužbe o ozbiljnim krivičnim delima, uključujući navode o prinudnom radu, prisilnom braku i seksualnim delima, koje su se navodno dogodile tokom 2023. godine.

Prema zvaničnom saopštenju policije Češira, racije su izvršene na tri adrese, među kojima se nalazi i sedište AROPL u Kriu. U saopštenju se navodi da su uhapšeni šest muškaraca i tri žene, a među njima su državljani Sjedinjenih Američkih Država, Meksika, Italije, Španije, Švedske i Egipta. Policija je istakla da su svi osumnjičeni povezani sa navodima koje je iznela bivša pripadnica ove grupe.

Istraga je pokrenuta u martu, kada je žena koja je ranije bila deo organizacije podnela prijavu protiv članova grupe. Policija navodi da su sve uhapšene osobe privedene radi daljeg ispitivanja i da će njihove izjave biti deo šire istrage. Zvaničnici nisu saopštili dodatne detalje o istragama niti informacije o eventualnim žrtvama, ističući da je slučaj još uvek u toku.

Šef policije za region, Garet Rigli, izjavio je da je operacija rezultat opsežne i detaljne istrage. Prema njegovim rečima, prioritet policije je bezbednost potencijalnih žrtava i temeljna provera svih navoda. Policija je pozvala sve koji raspolažu informacijama relevantnim za istragu da se jave nadležnim organima.

Lokalne vlasti i socijalne službe uključene su u proces pružanja podrške potencijalnim žrtvama. Detalji o broju žrtava ili prirodi navodnih krivičnih dela nisu objavljeni u ovom trenutku. Policija je naglasila da je u pitanju složena istraga sa međunarodnim elementima, s obzirom na nacionalnosti osumnjičenih.

Do sada, nije bilo reakcija iz same verske grupe, niti su izneli javno saopštenje povodom istrage i hapšenja. Nadležni su istakli da će nastaviti da informišu javnost u skladu sa napretkom istrage i dostupnošću novih podataka. Nezavisni izvori nisu mogli da potvrde dodatne detalje vezane za slučaj.

Ova operacija deo je šireg napora britanskih vlasti da istraže i spreče navodna kršenja ljudskih prava i krivična dela u okviru različitih organizacija. Policija je apelovala na oprez prilikom iznošenja zaključaka dok istraga traje.

Pročitaj još

U Trendu