Connect with us

Ishrana

Vlakna u ishrani: trend koji donosi benefite, ali i rizike ako preterate

Sve više žena povećava unos vlakana prateći savete sa društvenih mreža, ali stručnjaci savetuju oprez i balans

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Eat kubba

Sve više žena povećava unos vlakana prateći savete sa društvenih mreža, ali stručnjaci savetuju oprez i balans

U poslednje vreme, žene širom sveta masovno povećavaju unos vlakana, inspirisane savetima sa društvenih mreža koje promovišu “maxxing” trend – maksimiziranje unosa pojedinih nutrijenata. Nakon proteina, vlakna su postala novi fokus, uz obećanja o boljem varenju, mršavljenju i idealnom radu creva. Ipak, nutricionisti i lekari upozoravaju da ovakav pristup, posebno bez stručnog nadzora, može biti štetan.

Ovaj pokret posebno prati mlađa ženska populacija, generacija Z i milenijalke, koje žele da poboljšaju zdravlje creva. Mnoge od njih povećavaju unos proteina, dok veliki broj u ishranu uvodi više vlakana kroz chia semenke, ovsene pahuljice i mahunarke. Tržište je brzo reagovalo – police su pune napitaka i grickalica sa naglašenim visokim sadržajem vlakana.

Nutricionista dr Jovana Petrović ističe: “Vlakna su zaista važna za regulaciju šećera i holesterola u krvi, kao i za zdravlje digestivnog sistema. Drago mi je što se o njima konačno razgovara, ali više ne znači uvek i bolje.” Kao problem navodi to što se mnogi oslanjaju na savete sa društvenih mreža, često od osoba bez medicinskog znanja ili sa komercijalnim interesima.

Žene bi trebalo da obrate pažnju na preporučene dnevne vrednosti vlakana – od 25 do 38 grama u zavisnosti od uzrasta i pola. Optimalan unos proteina može se postići raznovrsnom ishranom – mlečnim proizvodima, mahunarkama, ribom i nemasnim mesom. Idealna porcija podrazumeva da polovina tanjira bude povrće, uz integralne žitarice i voće tokom dana.

Treba imati na umu da nagli porast unosa vlakana, naročito kod osoba koje ih ranije nisu dovoljno unosile, može izazvati nadimanje i grčeve. Stručnjaci predlažu postepeno povećavanje količine vlakana i savetovanje sa nutricionistom ili lekarom, naročito ako su prisutne digestivne tegobe.

U zaključku, iako su vlakna važna za žensko zdravlje, najviše koristi donosi umeren i raznovrstan izbor namirnica, a ne slepo praćenje trendova sa društvenih mreža.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ishrana

Napici za niži holesterol: osam pića koja čuvaju zdravlje srca

Zeleni čaj, nar i sojino mleko pomažu u regulaciji holesterola i jačanju kardiovaskularnog sistema kod žena svih uzrasta

Published

on

Zeleni čaj, nar i sojino mleko pomažu u regulaciji holesterola i jačanju kardiovaskularnog sistema kod žena svih uzrasta

Povišen holesterol predstavlja tihi zdravstveni problem koji može dovesti do ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti poput srčanog ili moždanog udara. Žene, naročito one koje imaju porodičnu istoriju bolesti srca, dijabetes ili povišen krvni pritisak, treba redovno da kontrolišu nivoe holesterola i usvajaju zdrave navike. Iako su lekovi ponekad neizbežni, svakodnevni izbor pića može značajno doprineti zdravlju srca i krvnih sudova.

LDL, poznat kao “loš” holesterol, ima sklonost da se taloži na zidovima krvnih sudova, što ih sužava i otežava protok krvi. Ovakve promene povećavaju rizik od angine, kao i opasnosti od srčanog i moždanog udara. Kako povišen holesterol obično ne daje posebne simptome, redovne laboratorijske analize su neophodne za prevenciju komplikacija.

Među napicima koji pomažu u održavanju zdravih nivoa holesterola, ističu se:

1. Zeleni čaj – Ovaj napitak obiluje antioksidansima, posebno katehinima, koji dokazano doprinose snižavanju “lošeg” holesterola. Najbolje ga je konzumirati bez dodavanja šećera kako bi zadržao svoje korisne osobine.

2. Sojino mleko – Za razliku od drugih biljnih alternativa, sojino mleko sadrži proteine koji mogu pozitivno uticati na smanjenje holesterola. Zamena punomasnog mleka nezaslađenim sojinim mlekom može biti deo zdrave ishrane žena svih godina.

3. Sok od nara – Ovaj napitak je bogat antioksidansima i može pomoći u smanjenju oksidacije holesterola i zaštiti krvnih sudova.

Pored ova tri, preporučuju se i ovsena voda, crni čaj, napici od lana, smoothie od borovnica i domaća limunada bez šećera. Ova pića su bogata rastvorljivim vlaknima i polifenolima, što dodatno doprinosi zdravlju srca.

Kardiolog dr Milica Petrović naglašava: „Pravilna ishrana, fizička aktivnost i odabir zdravih napitaka mogu imati veliki uticaj na nivo holesterola, ali je važno naglasiti da nijedno piće ne može zameniti terapiju kada je ona neophodna. Najbolji efekat se postiže kombinacijom savremenih medicinskih preporuka i zdravih dnevnih navika.”

Za dugoročno očuvanje vitalnosti i energije, ženama se preporučuje umerena konzumacija napitaka sa dokazanim koristima, izbegavanje gaziranih i zaslađenih pića, kao i redovne medicinske kontrole. Ove jednostavne promene mogu napraviti veliku razliku u očuvanju zdravlja srca.

Pročitaj još

Ishrana

Hrskave povrtne rolnice: lagan obrok za svaki trenutak

Brzi recept sa povrćem i korama za rolnice – savršeno za zdrave užine, ručak ili ženska druženja

Published

on

Brzi recept sa povrćem i korama za rolnice – savršeno za zdrave užine, ručak ili ženska druženja

Povrtne prolećne rolnice su već dugo omiljena užina i lagani ručak žena širom sveta, posebno onih koje vole brzu i zdravu hranu. Ovaj azijski specijalitet, poreklom iz Kine, nekada je bio simbol proleća i novih početaka, a danas se često nađe na trpezama ljubiteljki egzotične kuhinje. Za pripremu su vam potrebne kore za rolnice i raznovrsno povrće – šargarepa, kupus, paprika, mladi luk, malo belog luka i soja sos. Povrće se prvo iseče na tanke trakice, pa kratko proprži na ulju kako bi ostalo hrskavo i lepe boje, a zatim se malo ohladi pre nego što se uvije u kore. Dobijeni fil se stavlja na kore i pažljivo uvija u male rolnice, pri čemu je važno dobro zatvoriti ivice da ne bi iscurio tokom pečenja ili prženja. Tradicionalno se rolnice prže u dubokom ulju dok ne postanu zlatne i hrskave, ali sve češće se biraju zdravije opcije – pečenje u rerni ili air fryer-u. Ove metode daju sličan rezultat, ali sa znatno manje masnoće. Prednost ovog recepta je što ga lako možete prilagoditi – u fil možete dodati pečurke, tofu, tikvice ili pirinačne nudle, a ako volite pikantno, začinite fil sa malo čili sosa ili svežim đumbirom. Povrtne rolnice su idealne za doručak, lagani ručak ili kao efektno posluženje na ženskim okupljanjima. Marija Petrović, domaćica iz Novog Sada, otkriva: “Ove rolnice su moj adut kada mi dolaze prijateljice – lako se spremaju, izgledaju efektno i svi ih obožavaju”. Najbolje ih je poslužiti tople, uz slatko-ljuti sos, soja sos ili sos od kikirikija. Spoj hrskave korice i sočnog povrtnog fila čini ih savršenim zalogajem za svaku priliku. Priprema ovih rolnica je jednostavna i ne oduzima mnogo vremena, a rezultat je obrok koji oduševljava i ukusom i izgledom.

Pročitaj još

Ishrana

Mak u ženskoj ishrani: sigurnost, benefiti i istine o opijatima

Semenke maka su bogate mineralima i zdravim mastima, a rizik od opijata je zanemarljiv uz umerenu upotrebu

Published

on

Semenke maka su bogate mineralima i zdravim mastima, a rizik od opijata je zanemarljiv uz umerenu upotrebu

Mak je veoma cenjen sastojak u tradicionalnoj kuhinji, naročito u slatkišima i pecivima, ali često se postavlja pitanje njegove bezbednosti i mogućeg sadržaja opijata. Dok se semenke maka širom sveta koriste isključivo za ishranu, drugi delovi biljke nisu za konzumaciju, jer sadrže više opijumskih alkaloida.

Nutricionistkinja dr. Ana Marković naglašava: “Mak je izuzetno bogat izvor nezasićenih masnih kiselina, posebno omega 3 i omega 6, koje su važne za zdravlje srca i krvnih sudova. Osim toga, semenke obiluju proteinima, mineralima poput magnezijuma, kalcijuma, mangana i gvožđa, kao i vitaminima B grupe.”

Već dve kašike maka dnevno mogu pokriti četvrtinu dnevnih potreba za kalcijumom kod odrasle žene, što je odlična vest za one koje žele da očuvaju čvrstinu kostiju i smanje rizik od osteoporoze. Mangan i fosfor iz maka dalje doprinose jačanju kostiju i produkciji kolagena. Dr. Marković dodaje: “Minerali iz maka podržavaju i rad mišića, srca, ali i nervnog sistema.”

Pored toga, semenke maka sadrže obilje dijetetskih vlakana, koji su važni za dobru probavu i duži osećaj sitosti. Redovno unošenje vlakana može pomoći kod regulacije šećera u krvi i smanjenja rizika od dijabetesa tipa 2. Zbog kombinacije zdravih masti i vlakana, mak je odličan izbor za žene koje vode računa o svom metabolizmu i žele uravnoteženu ishranu.

U prošlosti se mak koristio i u narodnoj medicini, prvenstveno za smirenje i ublažavanje bolova. Danas se zna da su količine opijumskih alkaloida poput morfina i kodeina u makovom semenu namenjenom ishrani minimalne. Tokom prerade, semenke se pažljivo suše i čiste, zbog čega ne predstavljaju opasnost za zdravlje kada se koriste uobičajeno i umereno.

“Konzumacija maka u normalnim količinama ne nosi rizik za nervni sistem kod zdravih osoba. Ipak, savetuje se oprez kod male dece i osoba koje uzimaju određene lekove”, naglašava dr. Marković.

Zaključak je da mak može biti dragocen deo ženske ishrane, pružajući važne minerale i zdrave masnoće, dok je rizik od opijata minimalan ako se koristi umerenim količinama. Pravilna upotreba maka doprinosi zdravlju kostiju, probavi i opštoj vitalnosti.

Pročitaj još

U Trendu