Connect with us

Domaće

Tekstilna industrija Srbije zapošljava 49.800 radnika, prosečna plata 99.779 dinara

U sektoru posluje 1.540 preduzeća, plate ispod državnog proseka, većina proizvodnje namenjena izvozu

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / EqualStock IN

U sektoru posluje 1.540 preduzeća, plate ispod državnog proseka, većina proizvodnje namenjena izvozu

Tekstilna industrija Srbije danas broji oko 1.540 privrednih subjekata u oblasti tekstila, odeće, kože i obuće, sa nešto više od 49.800 zaposlenih, pokazuju podaci Privredne komore Srbije. Prosečna zarada u proizvodnji tekstila u aprilu 2026. godine iznosila je 99.779 dinara, dok je u izradi odeće bila još niža – 79.976 dinara. Za isti period, prosečna plata na nivou cele Srbije iznosila je 121.805 dinara.

U vreme bivše SFRJ tekstilna industrija bila je jedan od najvažnijih sektora domaće privrede, sa više od 250.000 zaposlenih i preko 100 velikih preduzeća. Najveći centri proizvodnje bili su Leskovac, Vranje, Niš, Pirot, Loznica, Beograd i Novi Pazar. Danas, nakon tranzicije, privatizacije i gašenja velikih državnih kombinata, dominiraju mala i srednja preduzeća, dok su najvažniji centri Vranje i posebno Novi Pazar.

Većinu sadašnjih preduzeća čine ona u domaćem privatnom vlasništvu, a među najvećim poslodavcima prisutne su i kompanije iz Italije, Nemačke i Turske. Tekstilna industrija Srbije danas je izrazito izvozno orijentisana – većina proizvodnje namenjena je tržištima Evropske unije, pre svega za poznate međunarodne brendove, dok je domaće tržište zastupljeno u manjoj meri.

Plate u sektoru proizvodnje tekstila i odeće znatno su ispod proseka na nivou države. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prerađivačkoj industriji niže prosečne plate od tekstilne industrije zabeležene su samo u sektoru prerade drveta i proizvoda od drveta, plute, slame i pruća (75.264 dinara u aprilu). Najveće prosečne zarade u prerađivačkom sektoru ostvaruju zaposleni u proizvodnji koksa i derivata nafte (231.773 dinara) i proizvodnji duvanskih proizvoda (223.507 dinara).

Glavni izazovi sa kojima se tekstilna industrija Srbije suočava su nedostatak kvalifikovane radne snage, rast troškova rada i energenata, jaka konkurencija iz Azije, kao i nedovoljna ulaganja u savremenu opremu i tehnologiju. Domaće kompanije moraju da odgovore i na sve zahtevniji regulatorni okvir Evropske unije, što je posebno važno s obzirom na izvoznu orijentaciju sektora.

Pročitaj još

Domaće

Stanogradnja u Nemačkoj beleži pad sentimenta na minus 31 poen u junu

Udeo firmi sa nedostatkom narudžbina raste na 43,7%, dok stopa otkazivanja projekata ostaje na 11,4%

Objavljeno pre

,

Objavio:

Udeo firmi sa nedostatkom narudžbina raste na 43,7%, dok stopa otkazivanja projekata ostaje na 11,4%

Poslovni sentiment u nemačkoj stanogradnji dodatno je oslabio u junu, navodi se u izveštaju Instituta za ekonomska istraživanja iz Minhena (Ifo). Indeks koji meri poslovno raspoloženje u ovom sektoru pao je sa minus 29,5 poena u maju na minus 31 poen u junu. Prema navodima instituta, kompanije su pogoršale ocenu trenutne poslovne situacije, ali i perspektiva za naredne mesece.

„Nade u postepeni oporavak su se ponovo izjalovile. Mnoge kompanije trenutno ne vide naznake održivog oporavka stambene gradnje“, izjavio je Klaus Volrabe, rukovodilac istraživanja u Ifo institutu.

Podaci pokazuju da je udeo firmi koje prijavljuju nedostatak narudžbina porastao sa 42,2% u maju na 43,7% u junu. Stopa otkazivanja projekata ostala je visoka i iznosi 11,4%. Takođe, 9,7% preduzeća navodi da se i dalje suočava sa nestašicom ključnih građevinskih materijala i poluproizvoda.

Iako je broj izdatih građevinskih dozvola u Nemačkoj porastao, prema informacijama Ifo instituta, to za sada nije uticalo na rast tražnje u sektoru stanogradnje.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u Srbiji pala na 2,7 odsto u junu, potrošačke cene porasle 0,2 odsto

Cene proizvoda i usluga u junu više za 2,7 odsto na godišnjem nivou, a za 0,2 odsto u odnosu na maj

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cene proizvoda i usluga u junu više za 2,7 odsto na godišnjem nivou, a za 0,2 odsto u odnosu na maj

Republički zavod za statistiku objavio je da je inflacija u Srbiji u junu 2026. godine iznosila 2,7 odsto na godišnjem nivou, što predstavlja iznenađujući pad u odnosu na maj, kada je međugodišnja inflacija bila 3,5 odsto. Rast potrošačkih cena u junu u odnosu na maj iznosio je 0,2 odsto.

Prema podacima, cene proizvoda i usluga lične potrošnje u junu 2026. godine porasle su za 2,7 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine, dok su u poređenju sa decembrom 2025. godine veće za 2,6 odsto. U strukturi rasta, najviše su poskupeli segmenti rekreacije, sporta i kulture (5,0 odsto), predmeti i usluge lične nege, socijalna zaštita i ostale usluge (0,8 odsto), kao i nameštaj, oprema za domaćinstvo i tekuće održavanje stana (0,7 odsto).

Rast cena zabeležen je i u grupama zdravlje (0,5 odsto), restorani i hoteli (0,4 odsto), stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva (0,3 odsto), transport i alkoholna pića i duvan (za po 0,2 odsto), kao i u grupi odeća i obuća (0,1 odsto). Pad cena registrovan je u grupama hrana i bezalkoholna pića (-0,6 odsto) i obrazovanje (-0,1 odsto). Ostali proizvodi i usluge nisu beležili značajne promene u cenama.

Pad inflacije u junu došao je kao iznenađenje s obzirom na prethodni rast cena energije, pogotovo goriva. Prema saopštenju Republičkog zavoda za statistiku, trend smanjenja inflacije ukazuje na stabilizaciju cena na domaćem tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u Srbiji dostigla 2,7 odsto u junu, cene rekreacije porasle 5 odsto

Mesečna inflacija iznosila 0,2 odsto, dok su cene proizvoda i usluga od decembra porasle 2,6 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Mesečna inflacija iznosila 0,2 odsto, dok su cene proizvoda i usluga od decembra porasle 2,6 odsto

Republički zavod za statistiku objavio je da je međugodišnja inflacija u Srbiji u junu 2026. godine iznosila 2,7 odsto. Mesečna inflacija zabeležena u istom periodu bila je 0,2 odsto. U poređenju sa decembrom 2025. godine, cene proizvoda i usluga lične potrošnje porasle su u proseku 2,6 odsto.

Po glavnim grupama proizvoda i usluga, najznačajniji rast cena u junu zabeležen je u kategoriji rekreacije, sporta i kulture, gde su cene porasle za 5 odsto. Cene predmeta i usluga lične nege, socijalne zaštite i ostalih usluga povećane su 0,8 odsto, dok je nameštaj, oprema za domaćinstvo i tekuće održavanje stana poskupelo 0,7 odsto. U grupi zdravlje rast cena je iznosio 0,5 odsto, a restorani i hoteli zabeležili su povećanje od 0,4 odsto.

Stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva poskupeli su 0,3 odsto, dok su transport, kao i alkoholna pića i duvan, rasli po 0,2 odsto. Poskupljenje odeće i obuće iznosilo je 0,1 odsto. Istovremeno, pad cena zabeležen je kod hrane i bezalkoholnih pića, za 0,6 odsto, dok je u sektoru obrazovanja pad iznosio 0,1 odsto.

Svi podaci preuzeti su iz zvaničnog izveštaja Republičkog zavoda za statistiku.

Pročitaj još

U Trendu