Connect with us

Svet

Zaposlen bivši učesnik događaja 6. januara na odgovornoj funkciji u Pentagonu

Ministarstvo odbrane SAD potvrdilo angažovanje, zaposleni ima bezbednosnu dozvolu, pozicija u sektoru za specijalne operacije

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Amorie sam

Ministarstvo odbrane SAD potvrdilo angažovanje, zaposleni ima bezbednosnu dozvolu, pozicija u sektoru za specijalne operacije

Osoba koja je ranije priznala krivicu za učešće u događajima 6. januara u Vašingtonu, sada radi na civilnoj funkciji u američkom Ministarstvu odbrane, potvrdio je zvaničnik odbrane. Prema navodima američkog ministarstva, Elias Irizarry obavlja dužnost specijalnog asistenta pomoćnika ministra odbrane Derika Andersona, koji vodi sektor za politiku specijalnih operacija i sukoba niskog intenziteta. Ta kancelarija zadužena je za koordinaciju sposobnosti specijalnih operacija i nepravilnog ratovanja.

Zvaničnici navode da Irizarry ima najviši nivo bezbednosne dozvole. On je zaposlen u Ministarstvu odbrane od početka prošle godine. Pomoćnik portparola Pentagona, Džoel Valdez, izjavio je na društvenim mrežama da je Irizarry „kvalifikovan i posvećen mladi profesionalac“ i dodao da je ponosan što je deo tima političkih imenovanika ministarstva.

Izvori navode da je Irizarry bio star 19 godina tokom događaja 6. januara i da je kasnije opisao taj dan kao „sramotu“. Ministarstvo odbrane nije davalo dodatne komentare o detaljima njegovog zapošljavanja, a advokat Irizarry-ja nije odgovorio na upite novinara.

Informacije o njegovom angažovanju prvi put su se pojavile u izveštajima međunarodnih medija. U saopštenju ministarstva potvrđeno je da Irizarry u potpunosti ispunjava uslove za dobijanje bezbednosne dozvole prema važećim procedurama.

Sektor za politiku specijalnih operacija i sukoba niskog intenziteta bavi se razvojem i sprovođenjem politika koje se odnose na specijalne vojne operacije, uključujući nadzor i koordinaciju sposobnosti za neregularno ratovanje.

Događaji 6. januara 2021. godine kada su demonstranti upali u zgradu američkog Kongresa bili su predmet brojnih istraga i sudskih postupaka. Irizarry je, prema dostupnim informacijama, priznao krivicu za učešće u tim događajima kao maloletnik prema tadašnjim američkim zakonima.

Ministarstvo odbrane SAD navodi da svi zaposleni sa pristupom poverljivim informacijama prolaze standardne procedure provere, uključujući proveru bezbednosne podobnosti i procenu ličnih kvalifikacija.

Nije poznato da li je angažovanje Irizarry-ja izazvalo unutrašnje istrage ili promene u politici zapošljavanja. Ministarstvo nije komentarisalo dalje moguće posledice ovog slučaja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Policija pronašla telo deteta na jugozapadu Francuske, traje identifikacija

Istražitelji vode istragu, porodica nestale devojčice obaveštena o pronalasku tela

Published

on

By

Istražitelji vode istragu, porodica nestale devojčice obaveštena o pronalasku tela

Telo deteta pronađeno je u departmanu Žer na jugozapadu Francuske šest dana nakon nestanka jedanaestogodišnje devojčice, saopštili su policijski izvori. Posmrtni ostaci pronađeni su na imanju jedne poljoprivredne farme, a porodica nestale devojčice je obaveštena o pronalasku. Identitet pronađenog tela još nije zvanično potvrđen, ali istražitelji sumnjaju da se radi o detetu za kojim se tragalo.

U potrazi su učestvovali policija, lovci, pripadnici vojske, komšije, prijatelji i poznanici. Devojčica nije važila za dete sklono bežanju, a prema navodima tužilaštva, nije bilo indicija da je samoinicijativno napustila kuću.

Istraga se vodi zbog moguće otmice. Prema policijskim izvorima, snimci nadzornih kamera na dan nestanka prikazali su devojčicu u automobilu jednog muškarca, koji ima 41 godinu i otac je njene drugarice. On je uhapšen i nalazi se u pritvoru.

“Istraga je u toku i čekamo rezultate zvanične identifikacije tela”, saopšteno je iz policije.

Pročitaj još

Svet

Senator Ron Vajden traži objašnjenje zbog uplata Leona Bleka Džefriju Epstinu

Američki senator pozvao na ispitivanje isplata u iznosu od 170 miliona dolara tokom pet godina, navodi se u zvaničnom pismu

Published

on

By

Američki senator pozvao na ispitivanje isplata u iznosu od 170 miliona dolara tokom pet godina, navodi se u zvaničnom pismu

Senator Ron Vajden iz Oregona zatražio je od nadležnog odbora Predstavničkog doma da ispita milijardera Leona Bleka povodom značajnih uplata koje je izvršio Džefriju Epstinu za poresko savetovanje. Prema navodima u zvaničnom pismu upućenom predsedavajućem odbora Džejmsu Komeru i članu Robertu Garsiji, Vajden je istakao rezultate četvorogodišnje istrage koja se odnosi na odnos Bleka i Epstina.

Vajden je u pismu naveo da je Blek u periodu od 2012. do 2017. godine isplatio Epstinu ukupno 170 miliona dolara za poresko i nasledno planiranje. Senator je izrazio sumnju u opravdanost ovih iznosa, navodeći da Blek nije pružio verodostojno objašnjenje zašto su honorari Epstinu znatno premašili iznose koje su dobijali drugi angažovani profesionalci za slične usluge.

U istom periodu, prema Vajdenovoj dokumentaciji, Blek je uglednoj advokatskoj firmi za iste svrhe isplatio dva miliona dolara, što je, kako je navedeno, znatno manji iznos u poređenju sa honorarima isplaćenim Epstinu. Vajden je ukazao i na to da su advokati iz vodećih firmi naplaćivali satnice iznad 1.000 dolara, dok su ukupni iznosi isplaćeni Epstinu bili višestruko veći.

Senator je u pismu pozvao članove Odbora za nadzor Predstavničkog doma da tokom saslušanja Bleka, koje je planirano za kasnije ovog meseca, posebno istraže razloge i okolnosti ovih isplata. Vajden je naglasio potrebu za transparentnošću i detaljnim odgovorima u vezi sa dogovorima između Bleka i Epstina.

Prema dostupnim informacijama, Leon Blek je ranije potvrdio da je angažovao Epstina za poresko savetovanje, ali je istakao da su svi poslovi bili u okviru zakona. Do sada nije pružio javno objašnjenje zbog kojeg su honorari bili značajno viši od uobičajenih. Istraga o ovom slučaju traje već nekoliko godina, a dodatna pitanja o finansijskim transakcijama i motivima saradnje ostaju otvorena.

Saslušanje pred Odborom za nadzor očekuje se tokom meseca, a ostaje da se vidi da li će biti pružene dodatne informacije ili dokumentacija koja bi rasvetlila prirodu ovih finansijskih transakcija.

Pročitaj još

Svet

Vladimir Putin izjavio spremnost Rusije za pregovore sa Ukrajinom na osnovu američkih predloga

Ruski predsednik saopštio mogućnost mirovnog dijaloga, uz uslov kompromisa i potpisivanja od strane legitimnih strana

Published

on

By

Ruski predsednik saopštio mogućnost mirovnog dijaloga, uz uslov kompromisa i potpisivanja od strane legitimnih strana

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je u Sankt Peterburgu da je Rusija spremna da pregovara sa Ukrajinom na osnovu predloga o kojima je razgovarano sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Enkoridžu na Aljasci. Putin je tokom sastanka sa rukovodiocima međunarodnih novinskih agencija u okviru Međunarodnog ekonomskog foruma naglasio da bi Trampovi predlozi mogli da posluže kao osnova za mirovni sporazum, ali da oni zahtevaju kompromise i od Moskve i od Kijeva.

“Verujem da bi Evropska unija mogla da pomogne u pronalaženju rešenja, ali to bi trebalo da bude na osnovu sporazuma o kojima smo razgovarali u Enkoridžu. I ukrajinska strana je toga dobro svesna”, rekao je Putin.

On je upozorio da bi svaki mirovni dokument morali da potpišu legitimni predstavnici, uključujući i ukrajinsku stranu, ističući da to nije zahtev samo Rusije. Putin je takođe podsetio da je mandat ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog istekao pre dve godine i ukazao na neizvesnost oko održavanja novih izbora u Ukrajini.

Dodao je da nema potrebe za prekidom neprijateljstava kako bi pregovori počeli, navodeći da ruske oružane snage svakodnevno napreduju. “Bolje je zaustaviti ne njih, već rat u celini – na osnovu kompromisa o kojima se raspravljalo u Ankoridžu”, izjavio je ruski lider.

Putin je naveo da Rusija kontroliše celu teritoriju samoproglašene Luganske Narodne Republike i više od 85 odsto Donjecke Narodne Republike, dok Ukrajina trenutno ima manje od 15 odsto DNR. On je istakao da Rusija nije protiv ekonomske integracije Ukrajine u Evropu.

Prema njegovim rečima, sukob u Ukrajini proizilazi iz državnog udara i potiskivanja ruskog stanovništva. Dodao je da Rusija nikada nije odbijala kontakte sa evropskim državama i da je za obnovu dijaloga dovoljna inicijativa sa evropske strane.

“Ako neko u Evropi želi da obnovi kontakte sa Rusijom, može to da učini. Ne znamo ko će biti pregovarač sa evropske strane, ali otvoreni smo za dijalog”, rekao je Putin. On je ocenio da je bivši nemački kancelar Gerhard Šreder osoba od poverenja i podsetio na njegovu ulogu u infrastrukturnim projektima između Rusije i Nemačke.

Pročitaj još

U Trendu