Connect with us

Svet

Vrhovni sud SAD razmatra slučaj kasno pristiglih poštanskih glasačkih listića

Sud odlučuje o zakonitosti brojenja glasačkih listića poslatih do izbornog dana, dok pojedine države menjaju pravila

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Leandro paes leme

Sud odlučuje o zakonitosti brojenja glasačkih listića poslatih do izbornog dana, dok pojedine države menjaju pravila

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država razmatra danas spor koji se odnosi na to da li savezni zakon sprečava države da broje poštanske glasačke listiće koji su poslati do dana izbora, ali su primljeni nakon tog datuma. Predmet pred sudom tiče se zakona države Misisipi, kao i sličnih propisa u još 13 američkih saveznih država, i njihovog odnosa prema federalnim pravilima koja određuju izborni dan kao prvi utorak posle prvog ponedeljka u novembru određene godine.

Rasprava na Vrhovnom sudu dolazi u trenutku kada pojedine političke stranke zagovaraju promene u načinu glasanja, dok se odluka očekuje nekoliko meseci pre novembarskih kongresnih izbora. Sve američke savezne države zahtevaju da glasački listići budu popunjeni i poslati do izbornog dana. Međutim, 14 država i Distrikt Kolumbija dozvoljavaju tzv. „period tolerancije“, tokom kojeg listići koji su poslati do izbornog dana mogu biti uvaženi ako stignu nakon tog datuma. Takođe, 29 država i Distrikt Kolumbija omogućavaju da određeni broj vojnih i inostranih listića bude ubačen u brojanje čak i kada pristignu posle izbornog dana.

Prošle godine, četiri savezne države — Kanzas, Severna Dakota, Ohajo i Juta — izmenile su svoja pravila i sada zahtevaju da svi poštanski glasački listići budu primljeni do izbornog dana kako bi bili validni. Predmet pred Vrhovnim sudom odnosi se na zakon Misisipija koji dopušta da se listići primljeni do pet dana nakon izbora broje, pod uslovom da su poslati do izbornog dana. U 2024. godini, Republikanski nacionalni komitet, republikanska partija Misisipija i Libertarijanska partija te države pokrenuli su pravne postupke kojima osporavaju ovakvo tumačenje zakona.

Sud će razmotriti da li ovakvi periodi tolerancije predstavljaju suprotnost federalnom zakonu koji određuje tačan datum održavanja izbora. Prema podacima Nacionalne konferencije državnih zakonodavstava, pravila o prihvatanju poštanskih listića razlikuju se među državama, što je dovelo do pokretanja ovog slučaja pred najvišim sudom u zemlji. Očekuje se da će odluka Vrhovnog suda imati uticaj na buduće izborne procese, posebno u državama koje dozvoljavaju kasni prijem poštanskih glasačkih listića.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Svet

Identifikovan veteran Drugog svetskog rata pronađen ubijen u šumi Oregona 1972.

Armes Henry Lahti, veteran mornarice SAD, identifikovan nakon više od 50 godina.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Identifikovan veteran Drugog svetskog rata pronađen ubijen u šumi Oregona 1972. – identifikacija žrtve ubistva

Armes Henry Lahti, veteran mornarice SAD, identifikovan nakon više od 50 godina.

Pronalazak i identifikacija

U šumama jugozapadnog Oregona, 1972. godine, tinejdžer koji je skidao koru sa drveta naišao je na ljudske kosti. Istraga je pokazala da je reč o Armesu Henryju Lahtiju iz Astorije, Oregon, veteranu mornarice Sjedinjenih Američkih Država koji je služio tokom Drugog svetskog rata. Coos County Sheriff’s Office saopštio je da je Lahti ubijen sa dva metka u glavu, a smrt je klasifikovana kao ubistvo.

Dugotrajna istraga i tehnologija

Iako su na mestu zločina pronađeni samo neki odjevni predmeti i proteza sa delimično nečitljivim brojevima, nije bilo dovoljno dokaza za razvoj slučaja. Tek 2025. godine, uz pomoć tehnike investigative genetic genealogy, koja kombinuje DNK profilisanje i istraživanje porodičnog stabla, uspeli su da identifikuju Lahtija kao žrtvu. Ova metoda, iako skupa, sve se češće koristi za rešavanje hladnih slučajeva.

Pročitaj još

Svet

Požari u južnoj Evropi izazvali evakuacije i ljudske žrtve

Veliki požari na Kritu, u Španiji i Francuskoj uzrokuju gubitke i evakuacije, dok novi toplotni talas stiže

Objavljeno pre

,

Objavio:

Požari u južnoj Evropi izazvali evakuacije i ljudske žrtve

Veliki požari na Kritu, u Španiji i Francuskoj uzrokuju gubitke i evakuacije, dok novi toplotni talas stiže

Obimni požari u južnoj Evropi, od Grčke do Španije, nastavljaju da prouzrokuju ljudske žrtve, kao i masovne evakuacije, dok se očekuje novi toplotni talas. U oblasti Retimna na ostrvu Krit, dvojica vatrogasaca poginula su tokom akcije gašenja velike vatrene stihije, prema zvaničnoj izjavi. Zbog snažnih vetrova, vatra se brzo proširila, pa su vlasti naredile evakuaciju nekoliko sela u okolini. To je jedan od najvećih požara koji su ovog leta izbili širom juga Evrope.

Širenje požara i evakuacije u više zemalja

Osim toga, na jugu Turske je glavni put između Fetija i Antalije zatvoren, a deo bolnice u provinciji Mugla evakuisan je zbog požara. U međuvremenu, četvrti toplotni talas ove sezone pogodio je Španiju i Francusku. Vatrogasci u tim oblastima ulažu napore da spreče ponovno razbuktavanje požara koji su prethodno stavljeni pod kontrolu.

Na Kritu je nekoliko požara izbilo istovremeno, a najteži front prostirao se čak 15 kilometara. Takođe, požari su zahvatili i druga područja Grčke, uključujući egejska ostrva Paros i Lezbos, kao i grad Trifiliju na kopnu. Prema zvaničnim saopštenjima, situacija je i dalje ozbiljna zbog vetra i visokih temperatura.

Najveći požar u istoriji Španije i povratak evakuisanih

U Španiji, premijer Pedro Sančez izjavio je da su narednih 12 sati ključni za gašenje velikog požara blizu Madrida. U oblasti Burgohondo u provinciji Avila, oko 150 kilometara zapadno od Madrida, izgorelo je više od 43.000 hektara zemljišta. Taj požar ocenjen je kao najveći šumski požar u istoriji Španije. Ukupno je ove godine u zemlji uništeno više od 207.000 hektara u požarima.

Operacije gašenja vodi Francisko Bolanhos, koji je naveo da se vatra tokom noći nije proširila, ali postoji bojazan od ponovnog izbijanja zbog rasta temperature. Glavni cilj je stabilizacija požarnog pojasa dugog 180 kilometara. Vlasti su dozvolile povratak hiljadama ljudi nakon ukidanja ograničenja u Toledu, Madridu, Avili i Kasteljonu. U madridskom regionu, oko 24.000 ljudi se vratilo kućama, a mere izolacije ukinute su za još oko 20.000 stanovnika.

Gradonačelnica Čapinerije Lusija Moja izjavila je da su posledice požara ozbiljne. „Mnogi su izgubili domove i poslove. Povratak u normalu biće dug i težak proces“, rekla je ona. Oko 2.000 ljudi iz doline Tijetar zbrinuli su volonteri u gradu Talavera de la Reina. Još 300 evakuisanih ostalo je u tom mestu i narednog jutra, a gradonačelnik Hose Hulijan Gregorio izjavio je da im se pruža potrebna pomoć.

Klimatske promene i izazovi u Francuskoj

Klimatske promene doprinose rastu temperatura u Evropi, koja se zagreva dvostruko brže od globalnog proseka, prema podacima Kopernikusove službe za klimatske promene. Zbog toga su letnji toplotni talasi češći, a šumski požari intenzivniji. Na jugozapadu Francuske, najveći požari u regionu Žironde i dalje su pod kontrolom, iako povremeno dolazi do ponovnog pojavljivanja plamena.

Zvaničnici upozoravaju na suve vetrove i temperature koje bi mogle dostići 41 stepen Celzijusa. Gradonačelnica mesta Le Barp Blandin Sarazen izjavila je da se situacija komplikuje jer su prethodnog dana izbila još dva nova požara. Žironda i Land su među 16 područja u Francuskoj pod narandžastim upozorenjem zbog toplotnog talasa. Vatrogasne službe uvode posebne mere za zaštitu objekata važnih za odbrambenu i vazduhoplovnu industriju.

Kao rezultat sve učestalijih toplotnih talasa i požara, nadležne službe širom južne Evrope pozivaju stanovništvo na oprez i saradnju tokom trajanja vanredne situacije.

Pročitaj još

Svet

Povećana saradnja TSA i ICE rezultira hapšenjima na aerodromima

Nedavna hapšenja imigranata na američkim aerodromima su posledica intenzivirane saradnje između TSA i ICE.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Povećana saradnja TSA i ICE rezultira hapšenjima na aerodromima – hapšenja na aerodromima

Nedavna hapšenja imigranata na američkim aerodromima su posledica intenzivirane saradnje između TSA i ICE.

Učestalija hapšenja na aerodromima

Prema izvorima iz ICE, nedavno su zabeležena brojna hapšenja imigranata na američkim aerodromima, što je direktna posledica pojačane saradnje sa Agencijom za transportnu sigurnost (TSA). TSA je počela da deli više informacija o putnicima koji nisu državljani, uključujući one koji su prekoračili svoje vize bez krivičnih dela.

Agenti TSA sve češće daju ‘savete’ ili ‘informacije’ ICE-u, omogućavajući ovom telu da hapsi, zadržava i procesuira osobe za deportaciju koje se smatraju deportabilnim od strane federalne vlade.

Pozadina saradnje TSA i ICE

Izvori navode da su TSA i ICE ranije sarađivali, ali su se fokusirali na manje kontroverzne istrage i hapšenja koja su uključivala federalne krivične prestupe ili pitanja javne bezbednosti, poput krijumčarenja droga. Međutim, ova nova faza saradnje usmerena je direktno na imigracione prekršaje.

Neki od onih koji su se našli na udaru ove nove politike deportacije predsednika Trumpa, prema rečima advokata za imigraciju, uključuju osobe koje imaju tekuće zahteve za imigraciju ili radne dozvole ali nemaju stalni pravni status.

Pročitaj još

U Trendu