Sud odlučuje o zakonitosti brojenja glasačkih listića poslatih do izbornog dana, dok pojedine države menjaju pravila
Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država razmatra danas spor koji se odnosi na to da li savezni zakon sprečava države da broje poštanske glasačke listiće koji su poslati do dana izbora, ali su primljeni nakon tog datuma. Predmet pred sudom tiče se zakona države Misisipi, kao i sličnih propisa u još 13 američkih saveznih država, i njihovog odnosa prema federalnim pravilima koja određuju izborni dan kao prvi utorak posle prvog ponedeljka u novembru određene godine.
Rasprava na Vrhovnom sudu dolazi u trenutku kada pojedine političke stranke zagovaraju promene u načinu glasanja, dok se odluka očekuje nekoliko meseci pre novembarskih kongresnih izbora. Sve američke savezne države zahtevaju da glasački listići budu popunjeni i poslati do izbornog dana. Međutim, 14 država i Distrikt Kolumbija dozvoljavaju tzv. “period tolerancije”, tokom kojeg listići koji su poslati do izbornog dana mogu biti uvaženi ako stignu nakon tog datuma. Takođe, 29 država i Distrikt Kolumbija omogućavaju da određeni broj vojnih i inostranih listića bude ubačen u brojanje čak i kada pristignu posle izbornog dana.
Prošle godine, četiri savezne države — Kanzas, Severna Dakota, Ohajo i Juta — izmenile su svoja pravila i sada zahtevaju da svi poštanski glasački listići budu primljeni do izbornog dana kako bi bili validni. Predmet pred Vrhovnim sudom odnosi se na zakon Misisipija koji dopušta da se listići primljeni do pet dana nakon izbora broje, pod uslovom da su poslati do izbornog dana. U 2024. godini, Republikanski nacionalni komitet, republikanska partija Misisipija i Libertarijanska partija te države pokrenuli su pravne postupke kojima osporavaju ovakvo tumačenje zakona.
Sud će razmotriti da li ovakvi periodi tolerancije predstavljaju suprotnost federalnom zakonu koji određuje tačan datum održavanja izbora. Prema podacima Nacionalne konferencije državnih zakonodavstava, pravila o prihvatanju poštanskih listića razlikuju se među državama, što je dovelo do pokretanja ovog slučaja pred najvišim sudom u zemlji. Očekuje se da će odluka Vrhovnog suda imati uticaj na buduće izborne procese, posebno u državama koje dozvoljavaju kasni prijem poštanskih glasačkih listića.
