Connect with us

Svet

Vlada Grčke pokrenula program subvencija za gorivo i energetiku vredan 700 miliona evra

Program ‘Fuel Pass III’ omogućiće vozačima isplatu pomoći u roku od 48 sati, dok dodatne mere obuhvataju industriju i zelene investicije

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Program ‘Fuel Pass III’ omogućiće vozačima isplatu pomoći u roku od 48 sati, dok dodatne mere obuhvataju industriju i zelene investicije

Grčka vlada usvojila je paket mera vredan 700 miliona evra radi ublažavanja posledica rasta cena goriva i električne energije, saopšteno je početkom ove nedelje. Ove mere obuhvataju podršku oko 23.000 industrijskih preduzeća, kao i direktne subvencije građanima.

Program podrške za industriju uključuje godišnje smanjenje troškova energije od 100 miliona evra narednih pet godina, kroz veće kompenzacije za troškove zagađenja i prepolovljene komunalne naknade za javne usluge. Dodatno, za troškove zagađenja izdvojeno je 75 miliona evra godišnje, što će obuhvatiti između 40 i 50 energetskih intenzivnih industrija. Smanjenje komunalnih naknada od 50 odsto odnosiće se na industrije koje koriste sve vrste napona, sa procenjenim godišnjim troškom od 26 miliona evra, a ova mera stupa na snagu 1. jula.

U okviru paketa, predviđena su ulaganja u zelene projekte od ukupno 200 miliona evra, kroz Fond za modernizaciju strateških investicija. Sredstva će biti usmerena na projekte elektrifikacije, upravljanja energijom, skladištenja i tehnologije za povrat toplote, uz očekivanu uštedu energije od najmanje 10 odsto.

Za građane je pokrenut program „Fuel Pass III“, koji omogućava isplatu subvencija za gorivo u roku od 48 sati nakon prijave i odobrenja. Vlasnicima automobila isplaćuje se 50 evra (5.860 dinara), odnosno 60 evra (7.032 dinara) za stanovnike ostrva. Vlasnici motocikala imaju pravo na 30 evra (3.516 dinara), odnosno 35 evra (4.102 dinara) na ostrvima. Pravo na ovu pomoć imaju građani sa godišnjim prihodom do 25.000 evra (2.930.000 dinara) za samce i 35.000 evra (4.102.000 dinara) za bračne parove, uz povećanje limita od 5.000 evra (586.000 dinara) po detetu. Procene su da oko 75 odsto vozača ispunjava uslove za ovu pomoć.

Subvencija pokriva sve vlasnike putničkih vozila, uključujući one na dizel gorivo, uz dodatnu postojeću pomoć od 20 centi po litru dizela. Na osnovu prosečne potrošnje, iznos od 50 evra odgovara subvenciji od oko 0,36 evra (42 dinara) po litru goriva.

Prema rečima ministra finansija Kirijakosa Pierakakisa, Grčka je u stabilnoj ekonomskoj situaciji zahvaljujući održivom rastu i reformama. Ipak, ukazano je da inflacija i rizik od nove energetske krize i dalje predstavljaju izazov. Prognoze pokazuju da bi Grčka do 2026. godine mogla ostvariti rast od 2,4 odsto, dok bi javni dug, koji je sredinom 2025. iznosio oko 151,2 odsto BDP-a, do kraja decenije trebalo da padne ispod 120 odsto.

U oblasti snabdevanja energijom, isporuke gasa preko gasovoda Turski tok i TAP nisu bile poremećene, a rezerve sirove nafte su obezbeđene za naredne mesece. Rafinerije su, između ostalog, nabavile i sirovu naftu iz Sjedinjenih Američkih Država.

Cene električne energije ponovo rastu, pa su „plave“ tarife nestale, dok su „zelene“ tarife dostigle prosečno 18 centi (21 dinar) po kWh u aprilu, u odnosu na 14,5 centi (17 dinara) u martu. Dodatni trošak predstavljaju fiksne naknade koje mogu povećati cenu za dva do tri centa (2,3 do 3,5 dinara) po kWh kod manje potrošnje. Preporučuje se oprez pri izboru snabdevača i tarife.

Grčka je u prvom kvartalu 2026. zabeležila rast izvoza prirodnog gasa, sa ukupnom potražnjom od 26,42 TWh, što je povećanje od 18,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Izvoz gasa gotovo je učetvorostručen, čime se potvrđuje uloga zemlje kao važnog energetskog čvorišta u regionu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Artemis II posada dočekana u Hjustonu nakon povratka sa misije oko Meseca

NASA potvrdila uspešan povratak posade, astronauti se vratili u centar nakon devetodnevne misije

Published

on

By

NASA potvrdila uspešan povratak posade, astronauti se vratili u centar nakon devetodnevne misije

Četvoro astronauta sa misije Artemis II vraćeni su u Hjuston nakon završenog leta oko Meseca, saopštila je američka svemirska agencija. Posada, koju čine komandant Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i kanadski astronaut Jeremy Hansen, sletela je u subotu uveče na aerodrom u blizini Centra Džonson, gde ih je dočekalo više stotina zaposlenih, porodica i prijatelja.

Prema zvaničnim informacijama, posada se vratila dan nakon što su završili devetodnevnu misiju, prvu pilotiranu ekspediciju oko Meseca posle više od pet decenija. Kapsula sa astronautima sletela je u Tihi okean jugozapadno od San Dijega, čime je uspešno okončan povratak na Zemlju.

Nakon medicinskih provera i telefonskih razgovora sa porodicama, astronauti su prebačeni NASA avionom do Hjustona. Zvaničnici agencije i okupljeni građani pozdravili su njihov bezbedan povratak. Na dočeku se obratio i administrator NASA, koji je istakao da je posle duže pauze američka agencija nastavila sa slanjem astronauta na misije oko Meseca i njihovim bezbednim povratkom.

Misija Artemis II predstavljala je značajan korak u okviru šireg programa istraživanja Meseca, a tokom devet dana posada je obavila niz testova i operacija koje su deo priprema za buduće letove. Povratak posade izazvao je veliko interesovanje stručne javnosti, s obzirom na to da je reč o prvoj takvoj ekspediciji od završetka programa Apolo.

NASA je navela da će dalji planovi i analize misije biti predstavljeni javnosti u narednom periodu. Članovi posade su, prema navodima agencije, u dobrom zdravstvenom stanju i spremni za naredne aktivnosti. Očekuje se da će iskustva sa ovog leta biti od značaja za naredne faze Artemis programa, uključujući i planirane misije sa sletanjem na površinu Meseca.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp tvrdi da su SAD vojno porazile Iran i optužuje Teheran za mine u Ormuskom moreuzu

Američki predsednik izjavio da Vašington ostaje pobednik bez obzira na ishod pregovora, uz upozorenje Kini

Published

on

By

Američki predsednik izjavio da Vašington ostaje pobednik bez obzira na ishod pregovora, uz upozorenje Kini

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da su SAD vojno porazile Iran, naglasivši da će Vašington biti pobednik bez obzira na to kako se završe pregovori sa Teheranom. U obraćanju javnosti, Tramp je izneo tvrdnje da iranske snage postavljaju mine u vodama Ormuskog moreuza i da američke trupe trenutno rade na njihovom uklanjanju.

“Potpuno smo pobedili tu zemlju. Pa da vidimo šta će se desiti. Možda će postići dogovor, možda neće. Nije važno. Sa stanovišta Amerike, mi pobeđujemo”, naveo je Tramp.

Američki predsednik je dodao da su Sjedinjene Američke Države uništile iransku mornaricu i oko 150 plovila, ističući da NATO nije učestvovao u tim operacijama. Tramp je takođe upozorio da bi Kina mogla da se suoči sa “velikim problemima” ukoliko bude isporučivala oružje Iranu.

Prema njegovim rečima, SAD su u ozbiljnim razgovorima sa Iranom i ishod dijaloga tek treba da bude poznat. Zvaničnih komentara iz Irana povodom ovih izjava do sada nije bilo.

Trampove izjave dolaze u trenutku pojačanih tenzija u regionu Persijskog zaliva, gde su incidenti u vezi sa sigurnošću plovidbe česti. U prethodnim izjavama, američki predsednik je u više navrata ukazivao na vojnu i političku nadmoć SAD u odnosu na Iran.

SAD i Iran su u proteklom periodu održavali kontakte na diplomatskom nivou, ali je Tramp naglasio da ishod pregovora neće uticati na ocenu američke pozicije u sukobu sa Teheranom.

Pročitaj još

Svet

Apelacioni sud vratio predmet o izgradnji balske sale Bele kuće nižem sudu

Federalni apelacioni sud naložio novo razmatranje bezbednosnih aspekata obustave radova, konačna odluka još nije doneta

Published

on

By

Federalni apelacioni sud naložio novo razmatranje bezbednosnih aspekata obustave radova, konačna odluka još nije doneta

Američki federalni apelacioni sud za okrug Kolumbija vratio je na ponovno razmatranje predmet vezan za izgradnju balske sale u istočnom krilu Bele kuće. Odluka tročlanog sudskog veća doneta je 11. aprila 2026. godine, a sud je zatražio od nižeg suda da precizno oceni moguće implikacije po nacionalnu bezbednost ukoliko bi radovi na izgradnji bili zaustavljeni.

Sud je naveo da trenutno raspolaže nedovoljno informacija kako bi procenio do koje mere bi prekid izgradnje mogao da utiče na bezbednost predsednika Sjedinjenih Američkih Država, njegove porodice i osoblja Bele kuće. U prethodnoj presudi nižeg suda, donetoj 31. marta, sudija je privremeno zabranio nastavak radova dok Kongres ne odobri projekat, ali je primenu te zabrane odložio za 14 dana. Apelacioni sud je produžio ovu odgodu za dodatna tri dana, do 17. aprila, kako bi administracija dobila vreme za eventualnu žalbu Vrhovnom sudu.

Vladini pravni zastupnici naglasili su tokom postupka da projekat uključuje i infrastrukturne elemente koji su ocenjeni kao ključni za zaštitu objekta od različitih bezbednosnih pretnji, među kojima su pomenuti dronovi, balističke rakete i biološke opasnosti. Po njihovim navodima, obustavljanje radova moglo bi da ugrozi sigurnost predsednika i drugih osoba koje borave i rade u Beloj kući.

Sudija nižeg suda, Ričard Leon, ocenio je da je tužba organizacije za zaštitu kulturne baštine osnovana, jer predsednik, prema njegovoj interpretaciji, ne poseduje ovlašćenje da izgradi balsku salu bez prethodne saglasnosti Kongresa. Ipak, Leon je izdao izuzeće za radove koji su neophodni za održavanje bezbednosti i sigurnosti objekta.

Apelacioni sud je sada naložio sudiji Leonu da dodatno precizira da li, i na koji način, njegova prethodna zabrana utiče na bezbednosne planove izvršne vlasti. Konačna odluka o tome da li će izgradnja biti nastavljena ili trajno obustavljena zavisiće od detaljne procene ovih aspekata od strane nižeg suda.

Do trenutka objavljivanja ove vesti, iz Bele kuće nije bilo novih komentara povodom sudskog procesa. Predstavnici organizacije koja je podnela tužbu naveli su da će sačekati ishod novog razmatranja pred nižim sudom pre daljih izjava.

Izgradnja nove balske sale u istočnom krilu Bele kuće procenjena je na oko 400 miliona dolara, a njeno izvođenje izazvalo je brojne debate u javnosti i među političarima, posebno u vezi sa nadležnostima izvršne i zakonodavne vlasti u SAD.

Pročitaj još

U Trendu