Connect with us

Svet

Psiholog Milan Krajnc analizira uticaj dugotrajne moći u državnim institucijama

Stručnjak za sistemske rizike upozorava na opasnost identifikovanja lične pozicije sa državom

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Stručnjak za sistemske rizike upozorava na opasnost identifikovanja lične pozicije sa državom

Profesor dr Milan Krajnc, specijalista za sistemske rizike i krizno odlučivanje, objavio je autorski tekst u kojem analizira temu ‘duboke države’ i psihološke posledice dugotrajnog zadržavanja na pozicijama moći. Tekst je objavljen prema dostupnim izvorima.

U fokusu Krajncovog teksta nalazi se ponašanje pojedinaca koji godinama ili čak decenijama ostaju na ključnim mestima unutar državnog sistema. On ističe da ovakva praksa može dovesti do gubitka granice između ličnog i institucionalnog identiteta, pa pojedinci instituciju više ne doživljavaju kao servis građana, već kao svoj lični prostor. “Ako sam ja sistem, onda je napad na mene napad na državu”, navodi Krajnc kao primer opasne zamene identiteta.

Profesor Krajnc upozorava na fenomen u organizacionoj psihologiji gde dugotrajna moć kod pojedinca razvija osećaj nepogrešivosti i stvara zatvorene krugove lojalnosti. Ovi obrasci ponašanja, prema njegovim rečima, mogu da ugroze osnovnu funkciju državnih institucija i dovedu do zaštite postojećeg poretka pod izgovorom zaštite države.

Krajnc zaključuje da razumevanje psiholoških mehanizama u državnim strukturama može doprineti identifikaciji potencijalnih rizika i boljem upravljanju sistemskim krizama. On ističe važnost osvešćivanja ovih procesa kako bi institucije ostale u službi građana, a ne pojedinaca.

“Dugotrajna moć uvek nosi rizik od gubitka realnog uvida i identifikacije sa državnim aparatom, što može imati posledice po čitav sistem”, navodi profesor Krajnc.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Očekuju se skromni porasti plata u 2027, radnici neće sustići inflaciju

Procene pokazuju da će prosečno povećanje plata biti samo 3,5%, što možda neće pokriti rast cena.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Očekuju se skromni porasti plata u 2027, radnici neće sustići inflaciju – porasti plata i inflacija

Procene pokazuju da će prosečno povećanje plata biti samo 3,5%, što možda neće pokriti rast cena.

Prema najnovijim procenama, poslodavci će u 2027. godini svojim radnicima najverovatnije ponuditi samo skromne povišice plata. Prosečno povećanje plata, uključujući zasluge, prilagođavanja životnom trošku, promocije i druge oblike povećanja zarada, predviđa se na nivou od 3,5%, otkriva istraživanje profesionalne uslužne firme Marsh koje je obuhvatilo 1.000 organizacija u SAD-u.

Stagnacija plata u odnosu na inflaciju

“2023. godina bila je prekretnica za povećanja plata, nakon čega smo videli njihovo umirivanje,” izjavio je ekspert za kompenzacije iz kompanije Marsh, Mark Bowling. Ako se ove prognoze ostvare, mnogi zaposleni će jedva pratiti inflaciju. Potrošačke cene su se u julu povećale po godišnjoj stopi od 3,4%, mada ekonomisti generalno očekuju da će inflacija opadati tokom ove i naredne godine.

Bowling je naglasio da kompanije imaju izazov kako strateški raspodeliti ograničene budžete za kompenzacije među svojim zaposlenima, posebno usled tekuće ekonomske neizvesnosti. “Fokusiraju se na povećanja tamo gde mogu najviše uticati na zadržavanje zaposlenih i prioritete poslovanja,” dodao je on.

Prioritet visokim izvođačima

Upravo zbog toga mnogi poslodavci se okreću od prakse ravnomernog raspoređivanja povišica poznatih kao ‘kikiriki’ povišice, u korist većih povišica za pojedinačno snažne izvođače, navodi Payscale. Najbolji izvođači u sektorima sa većim zaradama mogli bi videti veće povišice naredne godine. Na primer, prosečno predviđeno povećanje plata među visokotehnološkim kompanijama iznosi 3,8%, dok bi radnici u bankarskom sektoru mogli očekivati prosečna povećanja od 3,7%.

S druge strane, radnici u industrijama gde su mogućnosti za posao sve manje, poput maloprodaje, mogli bi dobiti niže povišice koje neće pratiti inflaciju.

Pročitaj još

Svet

SAD i Iran u novim tenzijama, Evropa reaguje na rusku eskalaciju

Američke sankcije protiv Irana, napadi na vojne baze i odgovor Teherana obeležili su proteklu sedmicu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD i Iran u novim tenzijama, Evropa reaguje na rusku eskalaciju – napad SAD i Iran

Američke sankcije protiv Irana, napadi na vojne baze i odgovor Teherana obeležili su proteklu sedmicu.

Najnovije tenzije između SAD i Irana ponovo su dovele međunarodnu zajednicu na ivicu sukoba. Kraj avgusta obeležili su napad američkih snaga na iranske raketne lansere na ostrvu Larak u Ormuskom prolazu i odgovor Irana usmeren ka američkim bazama u Jordanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ove događaje pratile su i ekonomske mere, dok Evropa istovremeno prati razvoj situacije u vezi sa mogućom ruskom eskalacijom u Ukrajini. Prema zvaničnim izveštajima, napad SAD na iranske ciljeve bio je prvi direktan udar nakon mesec dana zatišja, dok je Iran odmah odgovorio lansiranjem balističkih projektila i dronova. UAE je demantovao uspešnost napada na svoju vojnu bazu. Sukob je dodatno opteretio Ormuski prolaz, kroz koji Iran sprovodi inspekcije i naplaćuje prolaz tankerima, dok nove američke sankcije utiču na iransku spoljnu trgovinu.

Napad SAD i Iran: reakcije i posledice

Američka vojska je prethodne sedmice završila čišćenje morskih mina sa brodskih ruta u moreuzu. Kao rezultat, Iran je odmah reagovao i lansirao projektile na baze u Jordanu i UAE, gde su stacionirane američke trupe. Vašington je u međuvremenu najavio proširenje sekundarnih sankcija na entitete i države koje održavaju poslovne veze sa Iranom. Evropska unija je najavila podršku ovim merama. Takođe, iranska valuta rijal dostigla je rekordno nizak nivo, pa je za jedan američki dolar na neformalnom tržištu u Iranu potrebno dva miliona rijala. Prema istim izvorima, izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je Iran pokušao da ubije jednog od njegovih sinova, ali nije precizirao detalje ovog navodnog pokušaja.

Evropa i ruska eskalacija: odgovor i migraciona kriza

Dok napad SAD i Iran privlači pažnju, evropski lideri prate situaciju u Ukrajini i razmatraju svoje bezbednosne prioritete. Povodom Dana nezavisnosti Ukrajine, zapadni lideri su posetili Kijev i potvrdili bezbednosne garancije. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je tom prilikom izjavio da Rusija nije odustala od cilja da spreči postojanje Ukrajine. Istovremeno, evropska javnost je podeljena – više od 52% građana Islanda glasalo je protiv obnavljanja pregovora o članstvu te zemlje u Evropskoj uniji. Ključni razlog neslaganja je pitanje ribarenja, jer ono čini više od polovine islandskog izvoza.

Dezinformacije i političke tenzije u Španiji

U Španiji su tokom masovne migrantske krize u enklavi Seuti zabeležene optužbe na račun mreža povezanih sa Rusijom, Izraelom i krajnjom desnicom. Španski premijer Pedro Sančes naveo je da su ove grupe širile dezinformacije kako bi destabilizovale njegovu vladu. Izrael je, s druge strane, oštro odbacio ove tvrdnje, a ministar spoljnih poslova Gideon Sar nazvao ih je neosnovanim i usmerenim na skretanje pažnje sa unutrašnjih problema Španije. Zvanični Kremlj takođe je negirao učešće, dok španske vlasti nastavljaju istragu o ulozi stranih aktera u organizovanju migracionog talasa.

Zaključak: međunarodna scena pod pritiskom

Tokom poslednje sedmice, međunarodne tenzije su intenzivirane napadom SAD i Iran, dok Evropa prati moguću rusku eskalaciju i suočava se sa izazovima vezanim za migracije i dezinformacije. Razvoj događaja u narednim danima biće od ključnog značaja za stabilnost u regionu i šire.

Pročitaj još

Svet

Kongres SAD usvojio privremeni budžet, izbegnut zatvaranje vlade do decembra

Mere finansiranja vlade produžene do 11. decembra, izbori će odlučiti o daljim koracima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kongres SAD usvojio privremeni budžet, izbegnut zatvaranje vlade do decembra – privremeni budžet SAD

Mere finansiranja vlade produžene do 11. decembra, izbori će odlučiti o daljim koracima.

Usvojen privremeni budžet uoči izbora

Kongres Sjedinjenih Američkih Država usvojio je privremeni budžet koji će omogućiti funkcionalnost vlade do 11. decembra, čime je izbegnut potencijalni zastoj u radu vlade uoči novembarskih srednjoročnih izbora. Predstavnički dom glasao je sa 370 glasova za i 48 protiv, dok je Senat već ranije odobrio ovaj zakon.

Reakcije i izjave lidera

Predstavnici obe stranke brzo su postigli dogovor, naglašavajući potrebu za stabilnošću u predizbornom periodu. ‘Ovo je neophodan korak da osiguramo da naša vlada nastavi sa radom bez prekida’, izjavio je lider većine u Predstavničkom domu, Steve Scalise. Sa druge strane, predsedavajući Odbora za dodelu sredstava Tom Cole kritikovao je Senat zbog odlaganja, ističući da ‘nema opravdanja za to što nijedan od godišnjih budžeta nije prošao kroz Senat’.

Perspektive i očekivanja

Dok se približavaju izbori, očekuje se da će rezultati izbora imati veliki uticaj na buduće finansijske odluke. Ako se ne postigne dogovor o dugoročnom finansiranju, moguće je da će doći do zastoja u decembru, upozoravaju analitičari.

Pročitaj još

U Trendu