Connect with us

Svet

Uništavanje iranskih nuklearnih zaliha ocenjuje se kao izuzetno rizična operacija

Međunarodni izvori ističu složenost potencijalne vojne akcije, dok IAEA navodi da Iran i dalje poseduje značajne količine obogaćenog uranijuma

Published

on

pexels-photo-5550495

Međunarodni izvori ističu složenost potencijalne vojne akcije, dok IAEA navodi da Iran i dalje poseduje značajne količine obogaćenog uranijuma

Mogućnost uklanjanja ili uništavanja nuklearnih zaliha u Iranu ocenjuje se među vojnim i međunarodnim izvorima kao jedna od najsloženijih i najrizičnijih vojnih operacija u novijoj istoriji. Prema navodima, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je više puta isticao eliminaciju iranskih nuklearnih kapaciteta kao ključni cilj aktuelne vojne strategije prema Iranu.

Vojni eksperti ukazuju da bi operacija ovog tipa zahtevala složenu kombinaciju vazdušnih udara i potencijalnog angažovanja kopnenih snaga duboko unutar teritorije Irana. Tokom prethodne godine, Sjedinjene Države su izvele napade na iransku nuklearnu infrastrukturu upotrebom specijalizovanih bombi, koje su osmišljene da dopru do duboko ukopanih objekata. Međutim, prema informacijama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Iran nastavlja da raspolaže značajnim količinama visoko obogaćenog uranijuma.

IAEA navodi da Iran ima oko 972 funte uranijuma obogaćenog do 60%, što se smatra korakom ispod nivoa potrebnog za izradu nuklearnih bojnih glava. Iz organizacije ističu da bez postizanja diplomatskog rešenja, uklanjanje ili uništavanje ovog materijala predstavlja ozbiljan izazov. U izveštajima se navodi da bi isključivo vojni pristup, koji podrazumeva direktnu intervenciju na terenu, bio jedina preostala opcija ukoliko ne dođe do dogovora diplomatskim putem.

Analitičari smatraju da bi operacija ovog obima podrazumevala značajne rizike, kako zbog konfiguracije i zaštite iranskih nuklearnih objekata, tako i zbog potencijalnih posledica po regionalnu bezbednost. Takođe, postoji mogućnost da bi zalihe mogle biti dodatno zaštićene ili premeštene u slučaju najave vojne akcije, što dodatno otežava potencijalnu realizaciju ovakve misije.

U prethodnim izveštajima, međunarodni izvori navode da je deo iranske nuklearne infrastrukture već bio meta vazdušnih udara, ali da su ključni materijali ostali neuništeni ili su premešteni. Trenutno, nema potvrde o daljim napadima ili pokušajima fizičkog uklanjanja obogaćenog uranijuma sa teritorije Irana.

S obzirom na kompleksnost i potencijalne posledice, stručnjaci ističu da bi svaka vojna operacija ovog tipa zahtevala pažljivu procenu i međunarodnu koordinaciju, dok diplomatska rešenja ostaju prioritetna za većinu aktera.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Predsednik SAD Donald Tramp pozvao Iran na otvaranje Ormuskog moreuza

Zvaničnici SAD navode da su pregovori sa Teheranom u toku, Tramp smatra iransku vojsku desetkovanom

Published

on

By

Zvaničnici SAD navode da su pregovori sa Teheranom u toku, Tramp smatra iransku vojsku desetkovanom

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da je Bliski istok bliži nego ikada okončanju iranskog terora i nuklearne ucene. U obraćanju javnosti, Tramp je poručio da Iran više nije nasilnik na Bliskom istoku i da se njegova vojska nalazi u povlačenju, navodeći da je iranska vojska, prema njegovim rečima, desetkovana. Tramp je istakao da su Sjedinjene Američke Države i Iran trenutno u pregovorima i naveo da bi bilo korisno za obe strane da se postigne dogovor.

Tokom govora, američki predsednik je pozvao Iran da otvori Ormuski moreuz, ističući: “Moraju da otvore Trampov moreuz, hoću reći, Ormuski moreuz. Lažni mediji će reći da sam slučajno to rekao, ali ne, kod mene nema slučajnosti.” On je takođe izjavio da vrhovni lider Irana Modžtaba Hamnei “više nije vrhovni” i ocenio da je Iran, kako je naveo, jedina zemlja u kojoj niko ne želi da bude lider.

Govoreći o toku pregovora, Tramp je naveo da je Iran poslao deset brodova sa naftom kao deo razgovora o okončanju rata, tumačeći taj potez kao oblik izvinjenja. “Ispostavilo se da sam bio u pravu. Pregovaraju, što su i priznali dva dana kasnije. I da bi nadoknadili svoju pogrešnu izjavu, rekli su da će poslati još osam brodova sa naftom, iako je trebalo da pošalju samo dva”, izjavio je Tramp.

Osim toga, američki predsednik je kritički govorio o ulozi NATO saveza, navodeći da je razočaran što Alijansa nije pomogla u ratu protiv Irana. “Oduvek sam govorio da je NATO papirni tigar. Da se ikada desi veliki rat, garantujem vam da ne bi bili tamo”, rekao je Tramp, aludirajući na mogućnost većeg sukoba. Takođe je istakao da su francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc njegovi prijatelji, ali je izrazio nezadovoljstvo što nisu podržali rat protiv Irana. “Ni Ukrajina nije bila naš rat, ali smo im pomogli”, dodao je Tramp.

Prema navodima zvaničnih izvora, pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana se nastavljaju, dok američka administracija nastavlja da insistira na otvaranju Ormuskog moreuza i smanjenju uticaja Irana na Bliskom istoku.

Pročitaj još

Svet

Deset američkih vojnika ranjeno u napadu na saudijsku bazu, potvrđuju zvaničnici

Američki vojni izvori navode da je napad izveden iranskim projektilima i dronovima, dvojica ranjenih u teškom stanju

Published

on

By

Američki vojni izvori navode da je napad izveden iranskim projektilima i dronovima, dvojica ranjenih u teškom stanju

Deset američkih vojnika povređeno je u napadu na vojnu bazu Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji, prema informacijama koje su potvrdili američki zvaničnici. Izvori navode da je napad izveden korišćenjem iranskih projektila i bespilotnih letelica, dok detalji o tačnom vremenu i okolnostima ostaju ograničeni. Prema dostupnim podacima, dva američka vojnika pretrpela su veoma teške povrede, dok je osam klasifikovano kao ozbiljno povređeno, u skladu sa vojnom kategorizacijom povreda.

Portparol američke Centralne komande izjavio je da je više od 300 pripadnika američkih oružanih snaga ranjeno u sukobima koji uključuju Sjedinjene Američke Države i Iran, dok je većina ranjenih vratila se na dužnost nakon ukazane medicinske pomoći. Zvaničnici su takođe saopštili da je 13 američkih vojnika izgubilo život u okviru istog perioda sukoba.

Napad na bazu Princ Sultan predstavlja deo šireg bezbednosnog konteksta u regionu, gde su američke snage raspoređene u saradnji sa saudijskim vlastima. Detaljne informacije o trenutnom stanju baze i drugih potencijalno ranjenih osoba nisu objavljene. Američki izvori ističu da je istraga o napadu u toku, dok druge strane za sada nisu dale zvanične komentare u vezi sa ovim događajem.

Prema vojnoj klasifikaciji, ozbiljno povređeni vojnici zahtevaju duži oporavak i specijalizovanu medicinsku negu, dok se za veoma teške povrede preduzimaju dodatne mere lečenja. Zvaničnici nisu objavili dodatne podatke o identitetu ranjenih ili prirodi njihovih povreda, poštujući standardne procedure zaštite privatnosti i bezbednosti osoblja.

Sukobi u regionu između Sjedinjenih Američkih Država i Irana traju duže vreme i karakterišu ih povremene razmene vatre i napadi na vojne ciljeve. Više od 300 američkih vojnika ranjeno je tokom tih incidenata, dok su ranjeni uglavnom vraćeni u aktivnu službu nakon sanacije povreda. Zvanične međunarodne organizacije nisu izdale saopštenja povodom ovog konkretnog napada.

Ovo je vest u razvoju i biće dopunjavana kako budu pristizale nove informacije.

Pročitaj još

Svet

Potpis Donalda Trampa biće na američkim novčanicama od juna 2026. godine

Ministarstvo finansija SAD najavilo promenu povodom 250. godišnjice, uklanja se potpis državnog trezora

Published

on

By

Ministarstvo finansija SAD najavilo promenu povodom 250. godišnjice, uklanja se potpis državnog trezora

Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država potvrdilo je da će potpis aktuelnog predsednika Donalda Trampa biti od juna 2026. godine na papirnim novčanicama, što predstavlja prvu takvu promenu u istoriji ove zemlje. Ova odluka uvedena je povodom obeležavanja 250. godišnjice osnivanja SAD.

Prema zvaničnim informacijama, potpis predsednika biće na novčanicama umesto tradicionalnog potpisa državnog trezora, što se prvi put dešava od 1861. godine. Ministar finansija Skor Besent izjavio je da će nove novčanice sa potpisima Trampa i Besenta biti prvo štampane u apoenima od 100 dolara tokom juna, a zatim će se promena proširiti i na ostale apoene u narednim mesecima.

“Pod vođstvom predsednika Donalda Trampa, nalazimo se na putu ka neviđenom ekonomskom rastu, trajnoj dominaciji dolara i fiskalnoj snazi i stabilnosti. Ne postoji snažniji način da se prepoznaju istorijska dostignuća naše zemlje i predsednika Donalda Trampa od američkih novčanica koje nose njegovo ime. Prikladno je da ova istorijska valuta bude izdata povodom 250. godišnjice od osnivanja Sjedinjenih Američkih Država”, navodi se u zvaničnom saopštenju ministra finansija.

Promena je izazvala pažnju javnosti jer se prekida tradicija duga 165 godina, tokom koje je potpis državnog trezora bio deo zakonskog sredstva plaćanja. Ministarstvo finansija ističe da će nova valuta simbolizovati prosperitet, snagu i nepokolebljiv duh američke nacije.

Prema navodima, prve novčanice sa ovim izmenama očekuju se na tržištu od juna 2026. godine, dok će ostali apoeni biti postepeno puštani u opticaj tokom narednih meseci.

Pročitaj još

U Trendu