Connect with us

Svet

Ukrajina čeka odobrenje SAD za sporazum o proizvodnji sistema protiv iranskih dronova

Predsednik Volodimir Zelenski saopštio da dogovor još nije potpisan, a cilj je zaštita od napada dronovima Šahed

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Predsednik Volodimir Zelenski saopštio da dogovor još nije potpisan, a cilj je zaštita od napada dronovima Šahed

Ukrajina očekuje odobrenje Sjedinjenih Američkih Država za veliki sporazum o proizvodnji dronova i protivvazduhoplovnih sistema, izjavio je predsednik Volodimir Zelenski. Prema navodima, predloženi sporazum obuhvata izradu različitih tipova dronova i sistema za zaštitu od napada iranskim dronovima Šahed, kao i projektila.

Zelenski je istakao da bi dogovor sa SAD omogućio Ukrajini da se efikasnije brani od jata stotina, pa čak i hiljada dronova koje koristi Rusija. On je naglasio da sporazum još nije potpisan i da Ukrajina čeka zvanično odobrenje. U poruci na društvenim mrežama objasnio je da bi zajednički američko-ukrajinski sistem omogućio bolju zaštitu zemlje od masovnih napada.

Prema navodima, Rusija je od početka vojnog sukoba lansirala desetine hiljada dronova Šahed iranske proizvodnje na ukrajinsku teritoriju. Tokom jednog od najvećih noćnih napada, ispaljeno je više od 800 dronova i mamaca kao lažnih meta za ukrajinsku odbranu.

Zelenski je napomenuo da je Ukrajina pionir u razvoju pristupačnih sistema za uništavanje dronova, čija cena može biti samo nekoliko hiljada dolara, što je u velikoj meri promenilo pravila protivvazduhoplovne odbrane.

Prema njegovim rečima, aktuelni sukobi na Bliskom istoku i korišćenje istog tipa iranskih dronova mogli bi uticati na odluku SAD da ubrzaju potpisivanje sporazuma. Ukrajina nastoji da obezbedi kontinuiranu podršku stranih partnera u otporu ruskoj invaziji, navode zvanični izvori.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Američki F-16 se srušio u Mičigenu: Pilot katapultiran, naređena evakuacija

Borbeni avion F-16 pao je tokom trenažne misije u blizini parka Interlohen, a svi građani iz kruga od jedne milje evakuisani su po nalogu nadležnih.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Američki F-16 se srušio u Mičigenu: Pilot katapultiran, naređena evakuacija – pad F-16 u Mičigenu

Borbeni avion F-16 pao je tokom trenažne misije u blizini parka Interlohen, a svi građani iz kruga od jedne milje evakuisani su po nalogu nadležnih.

Borbeni avion F-16 američke Teksaške vazduhoplovne nacionalne garde srušio se tokom trenažne misije u severnom delu Mičigena. Do nesreće je došlo nekoliko kilometara istočno od državnog parka Interlohen, a pilot je uspešno katapultiran i prebačen je u lokalnu bolnicu na dalje lečenje, prema saopštenju nadležnih službi. Svedoci su izjavili da su čuli snažan udar, a zatim su na društvenim mrežama objavljeni snimci na kojima se vidi gust crni oblak dima iz pravca mesta pada.

Zbog bezbednosti, Uprava za vanredne situacije okruga Grand Traverse izdala je naređenje za hitnu evakuaciju svih građana koji su se u tom trenutku nalazili u krugu od jedne milje od mesta nesreće. Detalji o uzrocima pada aviona F-16 za sada nisu saopšteni, a istraga o incidentu je u toku.

Evakuacija i reakcija nadležnih

Nakon što je došlo do incidenta, hitne službe su brzo reagovale. Zbog opasnosti od potencijalnog širenja vatre ili drugih komplikacija, nadležni su odlučili da evakuišu sve stanovnike i prolaznike iz najbližeg kruga oko mesta nesreće. Prema izjavama očevidaca, u trenutku pada nastala je velika buka, a ubrzo zatim pojavio se gust dim koji je bio vidljiv sa većih udaljenosti.

Narednik Derek Gutijerez, stručnjak za odnose s javnošću 149. lovačke eskadrile, potvrdio je da je pilot uspešno katapultirao i da se nalazi na lečenju u bolnici. Identitet pilota i stepen povreda nisu objavljeni, jer vojni propisi nalažu čuvanje tih podataka dok traje zvanična procedura.

Istraga o uzroku pada F-16

Uzrok zbog kojeg je došlo do pada aviona F-16 još uvek nije poznat. Nadležni organi sprovode istragu, a očekuje se da će u narednim danima biti poznato više informacija o okolnostima incidenta. Senator iz Mičigena Gari Piters je izjavio da pažljivo prati razvoj situacije i da su sve službe angažovane na prikupljanju relevantnih podataka.

U međuvremenu, građani su pozvani da se pridržavaju svih uputstava nadležnih službi i da izbegavaju područje oko mesta nesreće dok traje istraga i proces bezbednosne provere.

Ovaj incident sa padom borbenog aviona F-16 još jednom je skrenuo pažnju na važnost bezbednosnih procedura tokom vojnih trenažnih letova, ali i efikasnu reakciju lokalnih službi u vanrednim situacijama.

Pročitaj još

Svet

Rusija i Kina blokirale američku rezoluciju: Šta znači veto na praćenje sankcija Iranu

Veto Rusije i Kine onemogućio je nastavak mandata UN panela koji prati sankcije Saveta bezbednosti prema Iranu, dok su Somalija i Pakistan bili uzdržani.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rusija i Kina blokirale američku rezoluciju: Šta znači veto na praćenje sankcija Iranu

Veto Rusije i Kine onemogućio je nastavak mandata UN panela koji prati sankcije Saveta bezbednosti prema Iranu, dok su Somalija i Pakistan bili uzdržani.

Dve stalne članice Saveta bezbednosti, Rusija i Kina, iskoristile su pravo veta na rezoluciju Sjedinjenih Američkih Država kojom bi stručnjaci Ujedinjenih nacija nastavili da prate sprovođenje sankcija prema Iranu. Ovaj događaj, poznat kao “veto na praćenje sankcija Iranu”, izazvao je dodatne tenzije u međunarodnoj zajednici i otvorio pitanje budućeg nadzora nad merama protiv Teherana.

Predlog rezolucije dobio je 11 glasova za, dok su dva člana bila protiv. Somalija i Pakistan ostali su uzdržani, ali je zbog veta Rusije i Kine predlog odbijen. Prema saopštenju, sankcije Saveta bezbednosti UN ostaju na snazi. One uključuju zamrzavanje iranske imovine u inostranstvu, zabranu trgovine oružjem sa Teheranom i ograničenja razvoja iranskog programa balističkih raketa.

Detalji o vetu na praćenje sankcija Iranu

Mehanizam za “brzo vraćanje sankcija” aktiviran je korišćenjem odredbi iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, koji su postigle velike sile sa Iranom. Tim dogovorom predviđeno je ponovno uvođenje sankcija 27. septembra 2025. godine, što je obnovilo rad Komiteta za sankcije Saveta bezbednosti i mandat panela stručnjaka UN da prati njihovo sprovođenje.

Američki predlog predviđao je produženje mandata panela za još godinu dana. Ipak, zbog veta dve stalne članice, ovaj plan nije usvojen. Ova odluka praktično znači da nadzor UN nad sprovođenjem postojećih sankcija Iranu više neće imati formalnu podršku Saveta bezbednosti.

Reakcije i moguće posledice za međunarodne odnose

Prema saopštenju, sankcije Saveta bezbednosti, uključujući ekonomske i vojne restrikcije, ostaju na snazi i dalje ograničavaju iransku ekonomsku i vojnu aktivnost. Međutim, bez ovlašćenog panela UN, sprovođenje i praćenje tih sankcija može biti otežano. Ovakav razvoj događaja dodatno komplikuje odnose među velikim silama u okviru Ujedinjenih nacija.

S druge strane, upotreba veta ukazuje na duboke podele između stalnih članica Saveta bezbednosti po pitanju iranskog nuklearnog programa i mera protiv Teherana. Odluka Rusije i Kine da blokiraju američki predlog odražava širu dinamiku globalnih odnosa i različite interese u vezi sa Bliskim istokom.

Na kraju, ostaje da se vidi kako će Savet bezbednosti UN i ostale članice međunarodne zajednice dalje postupati u vezi sa nadzorom nad sprovođenjem sankcija Iranu. Veto na praćenje sankcija Iranu svakako unosi novu neizvesnost u upravljanje ovim važnim pitanjem.

Pročitaj još

Svet

SAD uvode nove sankcije Kubi: Šta znači udar na 11 kompanija i zvaničnika

Američka administracija sankcionisala je 11 kubanskih kompanija i zvaničnika zbog njihovih veza sa rezervama nikla i vojnom industrijom.

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD uvode nove sankcije Kubi: Šta znači udar na 11 kompanija i zvaničnika – sankcije SAD Kubi

Američka administracija sankcionisala je 11 kubanskih kompanija i zvaničnika zbog njihovih veza sa rezervama nikla i vojnom industrijom.

Sjedinjene Američke Države uvele su nove mere protiv Kube, ciljajući 11 kubanskih kompanija i zvaničnika. Ove sankcije, koje su deo napora da se zaustavi sistem koji, prema američkim zvaničnicima, bogati elitu, a šteti običnim građanima, odnose se na firme povezane sa rezervama nikla i vojnim preduzećima. Prema izjavi američkog državnog sekretara Marka Rubia, sankcije su donete za četiri državna preduzeća vezana za rezerve nikla, četiri vojna preduzeća angažovana na istraživanju i razvoju sistema naoružanja, kao i za tri vojna zvaničnika.

Detalji odluke SAD o sankcijama

Rubio je naglasio da su ove mere usmerene protiv kompanija i ljudi koji, prema proceni SAD, doprinose održavanju sistema koji pogoduje maloj grupi na vrhu vlasti. Sankcije su donete sa ciljem da se ograniči pristup resursima koji omogućavaju kubanskoj eliti da zadrži moć, dok obični Kubanci trpe posledice ekonomskih teškoća. Sankcije su usmerene na sektor nikla, koji je od strateškog značaja za kubansku ekonomiju, kao i na kompanije i zvaničnike povezane sa vojnom industrijom.

Reakcije kubanskih zvaničnika

Sa kubanske strane, visoki diplomata Bruno Rodrigez izjavio je da američke sankcije “uzrokuju smrtne slučajeve” na Kubi, ističući da se ostrvo suočava sa ozbiljnim nestašicama. Prema njegovim rečima, postojeće i nove mere dodatno pogoršavaju ekonomsku situaciju stanovništva.

SAD su u više navrata navele da vlada Kube predstavlja pretnju po nacionalnu bezbednost. S druge strane, kubanski zvaničnici tvrde da njihova država ne predstavlja nikakvu pretnju za Sjedinjene Države. Ova razmena optužbi dodatno komplikuje već napete odnose između dve zemlje.

Udar na 11 kubanskih kompanija i zvaničnika: moguće posledice

Prema analizi, sankcije SAD mogu imati značajan uticaj na privredu Kube, naročito u sektorima od strateškog značaja kao što je proizvodnja nikla i vojna industrija. U međuvremenu, obični građani suočavaju se sa sve izraženijim nestašicama i ekonomskim izazovima. Očekuje se da će nove mere dodatno produbiti postojeće probleme, što izaziva zabrinutost kod dela međunarodne zajednice.

Na kraju, ostaje da se vidi na koji način će kubanske vlasti odgovoriti na nove mere i da li će doći do dalje eskalacije napetosti između Kube i Sjedinjenih Američkih Država.

Pročitaj još

U Trendu