Connect with us

Svet

Troškovi sukoba u Iranu premašili 25 milijardi dolara, Kongres preispituje strategiju Pentagona

Vlada SAD potvrdila iznos troškova, dok su zastupnici zatražili objašnjenje trenutne strategije i daljih planova

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Serhii bondarchuk

Vlada SAD potvrdila iznos troškova, dok su zastupnici zatražili objašnjenje trenutne strategije i daljih planova

Troškovi tekućeg sukoba u Iranu dostigli su oko 25 milijardi dolara, izjavio je vršilac dužnosti kontrolora Ministarstva odbrane SAD Džuls Hurst tokom obraćanja Odboru za oružane snage Predstavničkog doma 29. aprila 2026. Hurst je izneo ovu procenu tokom saslušanja na kojem su takođe prisustvovali sekretar za odbranu Pit Hegset i predsednik Zajedničkog štaba general Den Kein, u okviru razmatranja budžetskog zahteva Pentagona od 1,5 biliona dolara.

Ovo je prva javna sednica na kojoj je sekretar Hegset nastupio pred Kongresom od juna prošle godine, odnosno pre početka aktuelnog sukoba u Iranu. Tokom saslušanja, članovi Kongresa postavljali su pitanja u vezi sa naporima Pentagona za povećanje proizvodnje ključne municije i brodova, sa posebnim akcentom na sposobnost odvraćanja potencijalnih pretnji iz Kine. Neki zastupnici iz redova Demokratske stranke izrazili su zabrinutost zbog trenutne strategije administracije SAD prema Iranu, posebno u svetlu zastoja u diplomatskim razgovorima.

Predsedavajući demokrata u Odboru, Adam Smit, komentarisao je raniju izjavu predsednika Donalda Trampa da je Iran “pristao da odustane od svega”, uključujući nuklearni program i uticaj na moreuz Ormuz. Smit je naglasio da, prema trenutnim informacijama, takva izjava nije potvrđena. “Želimo da čujemo koja su realna rešenja i šta će zaista funkcionisati”, rekao je Smit tokom rasprave.

U uvodnom izlaganju, sekretar Hegset je naveo da očekuje pitanja o Iranu i kritikovao pojedine članove Kongresa, istakavši da, prema njegovim rečima, “najveći izazov trenutno predstavljaju neodgovorne izjave pojedinih demokratskih i republikanskih zastupnika”. Hegset je istakao da Pentagon nastavlja sa sprovođenjem ciljeva zadatih u okviru aktuelne strategije, bez iznošenja konkretnih detalja o operacijama ili planovima u Iranu.

Tokom sednice, više zastupnika je postavilo pitanje o dugoročnom planu američkih snaga u Iranu, kao i o budžetskim posledicama produženog sukoba. Hurst je ponovio procenu o trenutnim finansijskim troškovima, ali nije izneo dodatne projekcije za naredni period.

Sukob u Iranu traje više meseci, a diplomatski pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana su trenutno u zastoju. Predstavnici Pentagona nisu izneli nove informacije o potencijalnim koracima niti o postizanju prekida neprijateljstava. Nezavisni izvori nisu mogli da potvrde sve iznete podatke tokom sednice.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Rasprava o pravu na državljanstvo rođenjem u Sjedinjenim Američkim Državama

Predsednički dekret ograničava državljanstvo za decu imigranata, Vrhovni sud razmatra legalnost, stručnjaci analiziraju posledice

Published

on

By

Predsednički dekret ograničava državljanstvo za decu imigranata, Vrhovni sud razmatra legalnost, stručnjaci analiziraju posledice

U Sjedinjenim Američkim Državama aktuelna je rasprava o pravu na državljanstvo po rođenju, nakon što je početkom 2025. godine predsednik izdao izvršnu uredbu kojom se ograničava automatsko sticanje državljanstva za decu osoba koje se u zemlji nalaze bez dozvole ili privremeno. Prema podacima istraživačkog centra Pew, ova mera bi potencijalno mogla uticati na oko 250.000 dece godišnje. Trenutno, Vrhovni sud razmatra ustavnost ove izvršne uredbe.

Prema Četrnaestom amandmanu američkog Ustava, državljanstvo se dodeljuje svim osobama rođenim ili naturalizovanim na teritoriji Sjedinjenih Država. Izvršna uredba iz januara 2025. godine predviđa izmenu tog tumačenja, s posebnim fokusom na decu čiji roditelji nemaju stalni boravak ili se nalaze u Sjedinjenim Državama bez dozvole. Stručnjaci za ustavno pravo ističu da je pitanje državljanstva jedno od ključnih u američkoj istoriji i društvu.

U aktuelnoj emisiji, stručnjaci, među kojima je i profesorka prava sa Univerziteta Virdžinija Amanda Frost, analizirali su kako bi potencijalno ukidanje prava na državljanstvo po rođenju uticalo na imigrantske zajednice i društvo u celini. Frost je poznata po svom radu o istoriji i pravnoj praksi vezanoj za državljanstvo, uključujući i knjigu posvećenu oduzimanju državljanstva u američkoj istoriji. Takođe, emeritus profesor političkih nauka sa Univerziteta Pensilvanija, Rogers Smith, učestvovao je u diskusijama o dugoročnim posledicama eventualnih promena u pristupu državljanstvu.

Uredba je izazvala opsežne debate u javnosti i među pravnim stručnjacima. Dok zagovornici mere smatraju da je ona neophodna radi očuvanja zakonitosti imigracionog sistema, protivnici ukazuju na moguće negativne posledice po decu i porodice, kao i na pravne izazove vezane za tumačenje Četrnaestog amandmana. Vrhovni sud, koji je preuzeo slučaj, još uvek nije doneo konačnu odluku.

Diskusije o pitanju državljanstva po rođenju deo su šireg okvira rasprava o imigracionoj politici i identitetu u Sjedinjenim Državama. Očekuje se da će odluka Vrhovnog suda imati dugoročne posledice na pravni status stotina hiljada osoba i oblikovati buduće imigracione politike.

Pročitaj još

Svet

Poznate ličnosti u kampanjama predviđanja privlače pažnju javnosti

Platforme za predviđanje koriste sportske i zabavne ličnosti radi povećanja vidljivosti, potvrđuju predstavnici kompanija

Published

on

By

Platforme za predviđanje koriste sportske i zabavne ličnosti radi povećanja vidljivosti, potvrđuju predstavnici kompanija

Platforme za trgovanje predviđanjima, kao što je Kalshi, beleže povećanje aktivnosti korisnika u periodima velikih sportskih događaja, saopštili su predstavnici ove kompanije. U poslednjem periodu, Kalshi je započeo kampanje u kojima su angažovane poznate sportske i zabavne ličnosti, sa ciljem povećanja prepoznatljivosti brenda i privlačenja većeg broja korisnika tokom sportskih prvenstava.

Prema navodima profesora vizuelnog marketinga sa Univerziteta Pensilvanija, ovakav pristup oslanja se na popularnost sportskih takmičenja, kao što su NBA finale i Svetsko prvenstvo u fudbalu, što može doprineti većem interesovanju javnosti za ovakve platforme. „Platforma je usmerena na sportska predviđanja, tako da koristi trenutni interes tržišta“, navela je sagovornica.

Portparol Kalshi platforme izjavio je da je Svetsko prvenstvo period kada se očekuje značajan porast pažnje prema sportskim temama, te je kompanija upravo tada lansirala nove promotivne kampanje. Cilj angažovanja poznatih ličnosti, prema navodima kompanije, jeste povećanje svesti o brendu među korisnicima. „Postoji opravdanje za ovakve objave jer te ličnosti imaju veliki broj pratilaca“, rekao je portparol.

Među najnovijim partnerima Kalshi platforme ističe se fudbaler Lionel Mesi, koji je deo šire saradnje sa Fudbalskim savezom Argentine. Takođe, platforma je zaključila ugovor sa glumcem Timoteom Šalameom, poznatim po prisustvu na utakmicama Njujork Niksa. Oba partnera promovisala su brend na svojim ličnim nalozima na društvenim mrežama. U promotivnim materijalima pojavljuju se logo kompanije i poznate ličnosti, dok sama platforma nije eksplicitno prikazana.

Kalshi je takođe pokrenuo promotivne aktivnosti kroz saradnju sa fudbalerom iz Hrvatske, Lukom Modrićem, u okviru partnerstva sa Fudbalskim savezom Hrvatske. U poslednjim kampanjama pojavljuju se i igrači argentinske reprezentacije, uključujući Lionela Mesija, Nikolasa Otamendija i Rodriga De Paula. Kampanje su osmišljene tako da koriste popularnost velikih sportskih događaja za podizanje svesti o brendu među širom publikom.

Prema izjavama predstavnika kompanije, osnovni cilj ovih aktivnosti jeste povećanje broja korisnika platforme, dok se promotivne strategije oslanjaju na uticaj poznatih ličnosti u sportu i zabavi.

Pročitaj još

Svet

Sukob u Iranu doveo do nesuglasica između Trampa i Netanjahua

Američki predsednik izrazio nezadovoljstvo izraelskim napadom na Bejrut, dok su pregovori o primirju sa Iranom bili u završnoj fazi

Published

on

By

Američki predsednik izrazio nezadovoljstvo izraelskim napadom na Bejrut, dok su pregovori o primirju sa Iranom bili u završnoj fazi

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu suočili su se s nesuglasicama nakon što su izraelske vazdušne snage izvele napad na Bejrut, nekoliko sati pre dogovorenog potpisivanja primirja sa Iranom. Napad na libansku prestonicu, prema međunarodnim izveštajima, rezultirao je pogibijom najmanje tri osobe.

Tramp je na društvenim mrežama istakao da napad na Bejrut “nije trebalo da se dogodi, posebno na dan kada je veoma blizu postizanja mirovnog sporazuma sa Iranom”. Prema navodima izveštaja, telefonski razgovor između američkog predsednika i izraelskog premijera usledio je ubrzo nakon incidenta i bio je obeležen oštrim tonom.

Ovaj razvoj događaja usledio je u trenutku kada su Sjedinjene Države i Izrael, nakon više od tri i po meseca sukoba sa Iranom, pokušavali da postignu dogovor o produženju prekida vatre i otvaranju strateški važnog moreuza Ormuz. Prema Trampovoj ranijoj izjavi, zajednička vojna operacija protiv Irana trebalo je da traje najviše šest nedelja, dok su procene o dužini trajanja sukoba varirale.

Izraelski napad na Bejrut izazvao je zabrinutost u Beloj kući zbog mogućeg uticaja na tekuće pregovore sa Iranom. Tramp je, prema međunarodnim medijima, izrazio nezadovoljstvo zbog odluke izraelskih vlasti i postavio pitanje opravdanosti takvog poteza u trenutku kada su diplomatski napori bili u završnoj fazi.

Odnosi između Trampa i Netanjahua tokom sukoba sa Iranom bili su promenljivi, sa periodima intenzivne saradnje, ali i javno iskazanih neslaganja. Dok je američka administracija naglašavala potrebu za ograničenjem trajanja i intenziteta vojne kampanje, izraelsko rukovodstvo donosilo je odluke koje nisu uvek bile u skladu sa stavovima Vašingtona.

Sukob u Iranu traje više od tri meseca, uz povremene eskalacije u regionu i međunarodne pokušaje da se postigne trajnije rešenje. Prethodno najavljeni dogovor o produženju primirja i otvaranju moreuza Ormuz smatrao se ključnim korakom ka deeskalaciji, ali je incident u Bejrutu ukazao na složenost međusobnih odnosa među saveznicima.

Za sada nema zvaničnih informacija o daljim koracima u pregovorima niti o eventualnim dodatnim merama koje bi mogle biti preduzete nakon izraelskog napada. Međunarodna zajednica nastavlja da prati situaciju i apeluje na nastavak diplomatskih napora u cilju smanjenja tenzija u regionu.

Pročitaj još

U Trendu