Connect with us

Svet

Tramp: Nema protivljenja ruskom tankeru sa naftom za Kubu tokom blokade

Bivši predsednik SAD potvrdio dozvolu za isporuku nafte Kubi, brod pod sankcijama stiže u Matanzas prema podacima praćenja

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Alexander bobrov

Bivši predsednik SAD potvrdio dozvolu za isporuku nafte Kubi, brod pod sankcijama stiže u Matanzas prema podacima praćenja

Bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u nedelju uveče da nema protivljenje ruskom tankeru koji isporučuje naftu Kubi, uprkos američkoj blokadi koja je značajno uticala na snabdevanje ostrva. Tramp je tokom povratka u Vašington rekao novinarima da „nema problem“ sa dopremanjem nafte, ističući da je Kubi neophodna pomoć kako bi preživela trenutnu situaciju.

Na pitanje o izveštajima međunarodnih medija da će ruski tanker biti pušten da pristane u Kubi, Tramp je odgovorio: „Rekao sam im, ako neka država želi da pošalje naftu na Kubu sada, nemam problem s tim, bilo da je to Rusija ili ne.“

Prema dostupnim podacima o kretanju brodova, ruski tanker Anatoly Kolodkin, pod američkim, evropskim i britanskim sankcijama nakon rata u Ukrajini, prevozio je oko 730.000 barela nafte i u nedelju uveče se nalazio u blizini istočnog dela kubanskog ostrva. Očekuje se da stigne u grad Matanzas do utorka. Novinari sa Kube izvestili su o dolasku broda, dok se kubanske vlasti nisu odmah oglašavale povodom ove isporuke.

Američka blokada nafte prema Kubi, koju je sproveo Tramp tokom svog mandata, dovela je do značajnih poremećaja u svakodnevnom životu na ostrvu, uključujući učestale nestanke struje, smanjenu dostupnost goriva i osnovnih resursa, kao i otežano funkcionisanje bolnica i javnog prevoza. Prema procenama stručnjaka, očekuje se da će pošiljka omogućiti proizvodnju oko 180.000 barela dizela, što bi moglo zadovoljiti dnevne potrebe Kube u trajanju od devet do deset dana.

Kuba već decenijama predstavlja tačku geopolitičkog rivaliteta između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije. Trenutna blokada nafte deo je šire strategije američke administracije da izvrši pritisak na vladu u Havani. Tramp i tadašnji državni sekretar Marko Rubio tvrdili su da je cilj blokade podrška kubanskim građanima kroz promene u vođstvu, dok su izveštaji sa terena ukazivali na teškoće sa kojima se suočava civilno stanovništvo.

Iako je dolazak tankera privukao pažnju međunarodne javnosti, iz Kube za sada nema zvanične potvrde ili komentara o uticaju ove isporuke na svakodnevni život ili infrastrukturne izazove na ostrvu. Situacija ostaje pod pažljivim nadzorom kako lokalnih tako i međunarodnih posmatrača.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Senat razmatra potvrdu kandidata za direktora nacionalne obaveštajne službe SAD ove nedelje

Senator Mark Vorner izrazio nadu u brzo potvrđivanje kandidata, dok je nadležnost za nadzor obaveštajnih aktivnosti privremeno istekla

Published

on

By

Senator Mark Vorner izrazio nadu u brzo potvrđivanje kandidata, dok je nadležnost za nadzor obaveštajnih aktivnosti privremeno istekla

Senator Mark Vorner, vodeći demokrata u Odboru za obaveštajne poslove Senata, izjavio je da očekuje da bi Senat mogao potvrditi novog kandidata predsednika Donalda Trampa za direktora nacionalne obaveštajne službe tokom ove nedelje. Ova izjava dolazi nakon što je došlo do zastoja u vezi sa privremenim rukovodstvom te službe, što je dovelo do isteka ključnih ovlašćenja za nadzor obaveštajnih aktivnosti krajem prošle sedmice.

Predsednik Tramp je u četvrtak najavio da je nominovao Džej Klejtona, aktuelnog američkog tužioca za južni okrug Njujorka, za funkciju direktora nacionalne obaveštajne službe. Ova nominacija usledila je nakon što su pojedini članovi Demokratske, ali i Republikanske stranke, izrazili rezerve u vezi sa prethodnim izborom predsednika – Bilu Pultu, direktoru Federalne agencije za finansiranje stanovanja, koji je trebalo privremeno da preuzme tu funkciju.

Zbog protivljenja opozicije, ali i nekih članova vladajuće stranke, nije postignut dogovor o produženju ovlašćenja za nadzor elektronskih komunikacija bez naloga, poznatih kao Sekcija 702 Zakona o nadzoru stranih obaveštajnih aktivnosti (FISA). Predsednik Tramp je objavio nominaciju Džej Klejtona neposredno pre isteka ovih ovlašćenja, ali je tajming bio takav da Kongres više nije mogao da reaguje, budući da je Predstavnički dom već napustio zasedanje.

Lideri republikanske većine u Senatu najavili su povratak na posao u ponedeljak i izrazili spremnost da ubrzaju proces potvrđivanja kandidata. Odbor za obaveštajne poslove Senata zakazao je saslušanje za sredu, gde će biti razmotrene kvalifikacije Džej Klejtona.

Senator Vorner je istakao da bi, ukoliko postoji saglasnost među senatorima, potvrda mogla biti završena već ove nedelje. Takođe je naveo da bi ponovna autorizacija FISA ovlašćenja trebalo da usledi odmah nakon izbora novog direktora, ocenjujući to kao prioritet za nacionalnu bezbednost.

Nominacija novog direktora dolazi nakon što je dosadašnja direktorka Tulsi Gabard podnela ostavku, navodeći kao razlog zdravstvene okolnosti u porodici. Tokom prethodnih nedelja, pitanje rukovodstva nacionalne obaveštajne službe izazvalo je podeljena mišljenja unutar Kongresa, dok su pojedini članovi insistirali na imenovanju kandidata sa iskustvom u oblasti bezbednosti.

Ishod potvrđivanja Džej Klejtona i ponovno uspostavljanje nadležnosti za nadzor obaveštajnih aktivnosti ostaju u fokusu američkog Kongresa ove sedmice.

Pročitaj još

Svet

Pentagon tvrdi da nema krize u američkim zalihama municije

Ministar odbrane SAD odbacio navode o nestašici, ističući da se kapaciteti proizvodnje povećavaju

Published

on

By

Ministar odbrane SAD odbacio navode o nestašici, ističući da se kapaciteti proizvodnje povećavaju

Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država, Pit Hegset, izjavio je 14. juna 2026. godine u Vašingtonu da Sjedinjene Države ne doživljavaju krizu u zalihama municije, uprkos spekulacijama o mogućim nestašicama usled produženih vojnih operacija i aktuelnih konflikata. Hegset je ove tvrdnje izneo tokom gostovanja u emisiji, gde je naglasio da smatra da su priče o nedostatku municije “konstruisane” i da su američke zalihe stabilne.

Prethodno je, tokom svedočenja pred Odborom za oružane snage Senata, Hegset naveo da bi obnavljanje zaliha moglo potrajati “mesecima i godinama”, naglašavajući da brzina zavisi od vrste naoružanja. Naveo je i da su u toku izgradnje novih proizvodnih postrojenja, što bi trebalo da ubrza proizvodnju municije u narednom periodu.

Tokom iste sednice, Hegset je istakao da su pojedini nivoi zaliha smanjeni, ali je naveo da se proizvodnja intenzivira i da su “u realnom vremenu u toku izgradnje novih kapaciteta”. Dodao je i da je prošla administracija ostavila niže zalihe, što je uticalo na trenutnu dinamiku popunjavanja.

Na pitanje o vremenskom okviru za obnavljanje zaliha, Hegset je izjavio: “Neke vrste municije zahtevaju više vremena, dok se druge mogu brže obnoviti. Imamo dovoljno resursa u rezervi.” Ministarstvo odbrane nije objavilo zvanične podatke o potrošnji municije tokom poslednjih operacija u Iranu, kao ni detalje o trenutnim zalihama.

Pitanje proizvodnje i isporuke sistema Patriot takođe je bilo u fokusu. Prema saopštenju jednog od glavnih proizvođača, potrebno je tri do četiri godine da se godišnja proizvodnja povećava sa 650 na 2.000 jedinica. Hegset je naveo da se kapaciteti uvećavaju i da Sjedinjene Države ostaju otvorene za kooperaciju u proizvodnji sa partnerskim državama.

Na upit o zahtevima ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog za dodatne isporuke, Hegset je izjavio da su SAD spremne za saradnju i da se proizvodnja municije ubrzava. Ponovio je da “nijedna zemlja ne proizvodi više municije od SAD” i da američka industrija radi na jačanju kapaciteta.

Hegsetove izjave usledile su nakon više izveštaja o upotrebi i potrošnji municije tokom aktuelnih konflikata. Ministarstvo odbrane SAD nije objavilo precizne brojke o upotrebljenim količinama, dok međunarodni posmatrači ukazuju na povećane zahteve za vojnom opremom u poslednjih godinu dana.

Pročitaj još

Svet

Sudar dva helikoptera u Rio de Žaneiru, šest osoba poginulo

Istragu o uzrocima nesreće vodi brazilsko ratno vazduhoplovstvo, saobraćaj obustavljen dok traje uviđaj

Published

on

By

Istragu o uzrocima nesreće vodi brazilsko ratno vazduhoplovstvo, saobraćaj obustavljen dok traje uviđaj

Šest osoba poginulo je kada su se dva helikoptera sudarila u vazduhu i srušila u oblasti Rekreio dos Bandeiras, na jugozapadu Rio de Žaneira, u nedelju ujutru, saopštili su nadležni organi. Prema rečima očevidaca, do sudara je došlo pod još nerazjašnjenim okolnostima, a svi putnici iz oba helikoptera su stradali na licu mesta.

Vatrogasna služba saopštila je da su ostaci letelica bili rasuti na prostoru prečnika od najmanje 100 metara, dok su pojedini delovi završili na krovovima okolnih zgrada. Na terenu je angažovano oko 45 vatrogasaca sa 15 vozila, a zbog bezbednosti je privremeno obustavljen saobraćaj na priobalnoj saobraćajnici Avenida das Amerikas.

Požar koji je izbio nakon pada letelica stavljen je pod kontrolu nekoliko sati kasnije, dok su ekipe nastavile proveru mogućeg curenja goriva i uklanjanje ostataka sa mesta nesreće.

Brazilsko ratno vazduhoplovstvo potvrdilo je da je aktiviran Centar za istragu i prevenciju vazduhoplovnih nesreća (CENIPA), koji je odmah započeo prikupljanje podataka i sprovođenje preliminarne istrage o uzrocima sudara.

“Istraga je u toku i svi relevantni podaci se prikupljaju”, navedeno je u zvaničnom saopštenju nadležnih organa.

Identitet stradalih još nije zvanično potvrđen, a istraga o okolnostima nesreće se nastavlja.

Pročitaj još

U Trendu