Connect with us

Svet

Taylor Swift podnela zahtev za zaštitu glasa i lika zbog porasta AI deepfake sadržaja

Prema navodima advokata za intelektualnu svojinu, pevačica je preduzela pravne korake u SAD kako bi zaštitila svoj identitet u digitalnom okruženju

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Wendy wei

Prema navodima advokata za intelektualnu svojinu, pevačica je preduzela pravne korake u SAD kako bi zaštitila svoj identitet u digitalnom okruženju

Taylor Swift je preduzela korake ka pravnoj zaštiti svog glasa i izgleda usled sve češće upotrebe veštačke inteligencije za izradu deepfake sadržaja. Prema dostupnim informacijama, kompanija poznate pevačice je 26. aprila 2026. godine podnela tri prijave za zaštitu žiga Američkom zavodu za patente i žigove. Dve prijave odnose se na njen glas pri izgovaranju fraza „Hey, it’s Taylor Swift” i „Hey, it’s Taylor”, dok se treća odnosi na njen vizuelni identitet na sceni, konkretno na sliku na kojoj drži gitaru.

Advokat za intelektualnu svojinu Džoš Gerben, koji je prvi uočio ove prijave, izjavio je da bi ovakve mere mogle postati standard za javne ličnosti zbog mogućnosti kreiranja audio i vizuelnog sadržaja putem AI tehnologije. Gerben je u svom blogu naveo da je danas moguće generisati verziju nečijeg glasa i povezati je sa bilo kojim sadržajem, i da ovakvi primeri ne moraju biti potpuna kopija da bi prouzrokovali štetu.

Sve veća dostupnost alata za generisanje deepfake materijala stvorila je nove izazove za poznate ličnosti u pogledu zaštite njihovog identiteta. Deepfake tehnologija omogućava izradu audio, vizuelnih i video materijala na kojima poznate ličnosti mogu biti prikazane kako govore ili rade stvari koje nisu zaista izgovorile ili uradile.

Američki zavod za patente i žigove potvrdio je prijem navedenih prijava. Prijave obuhvataju zaštitu konkretnih fraza koje pevačica koristi kao deo svog javnog nastupa, kao i zaštitu njenog vizuelnog lika prilikom izvođenja na sceni. Prema rečima pravnih stručnjaka, ovakve prijave mogu predstavljati dodatni sloj zaštite za javne ličnosti u digitalnom dobu.

Za sada nije poznato da li će i druge poznate javne ličnosti slediti sličan primer, ali pojedini pravni eksperti ukazuju da bi porast upotrebe veštačke inteligencije mogao zahtevati nove pravne okvire za zaštitu identiteta i autorskih prava. Proces registracije žiga u Sjedinjenim Američkim Državama podrazumeva zvanični postupak u okviru nadležnog zavoda, a odobrenje zavisi od ispunjenosti zakonskih uslova.

Ova inicijativa dolazi u trenutku kada su slučajevi zloupotrebe identiteta i generisanja lažnih sadržaja putem AI tehnologije u porastu, što je izazvalo širu raspravu o zaštiti privatnosti i autorskih prava u digitalnom okruženju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Ekstremni toplotni talas pogodio Španiju, Francusku, Portugal i Veliku Britaniju

Meteorološke službe izdale narandžasta i žuta upozorenja, više od 36 miliona ljudi pod uticajem visokih temperatura

Published

on

By

Meteorološke službe izdale narandžasta i žuta upozorenja, više od 36 miliona ljudi pod uticajem visokih temperatura

Francuska meteorološka služba izdala je narandžasto upozorenje zbog ekstremnih vrućina za 60 departmana, čime je pogođeno gotovo 36 miliona građana, dok talas visokih temperatura zahvata i Španiju, Portugal i Veliku Britaniju, navode zvanični izvori. U Francuskoj se temperature penju do 38 stepeni Celzijusa, a za zapadne i centralne regione prognozira se čak 40 stepeni, dok su u oblasti Indre zabeležene gotovo maksimalne vrednosti.

Premijer Francuske Sebastijan Lekorni najavio je aktiviranje međuministarskog kriznog centra u Ministarstvu unutrašnjih poslova kao odgovor na trenutnu situaciju, u koordinaciji sa drugim nadležnim institucijama. Predsednik Emanuel Makron pozvao je građane na oprez tokom “teških dana”. Zabeležen je i smrtni slučaj tridesetogodišnjeg muškarca na atletskoj stazi u Val d’Oazu tokom toplotnog talasa.

Narandžasti meteo-alarm do sada je bio na snazi za 53 departmana, a dodatno je proširen na još sedam: Drom, Ardeš, Men i Loara, Atlantski Pirineji, Land, Žironda i De Sevr. Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez upozorio je da bi od nedelje brojna odeljenja mogla biti pod crvenom uzbunom zbog nastavka ekstremnih vrućina, a krizni centar biće aktiviran od sutra.

U Španiji su izmerene temperature od 42 stepena Celzijusa, dok su u Portugalu dostignute vrednosti od 40 stepeni, a u Engleskoj zabeleženo je 34 stepena. Meteorolozi u Španiji najavljuju da će tokom vikenda temperature u mnogim oblastima biti do 40 stepeni, dok Portugalski institut za more i atmosferu predviđa slične vrednosti za regione Evora i Kastelo Branko. Sedam okruga na istoku Portugala nalazi se pod žutim upozorenjem zbog visokih temperatura.

U Velikoj Britaniji izdano je upozorenje na vrućine, a prema meteorološkim službama, toplotni talas koji je prvobitno zahvatio jug i istok Engleske proširiće se tokom vikenda i početkom naredne nedelje, sa mogućim temperaturama do 34 stepena Celzijusa.

“Krizni centar će biti aktiviran zbog nastavka ekstremnih temperatura”, saopštili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Francuske.

Pročitaj još

Svet

Privremeno smanjenje kamatnih stopa na studentske kredite u SAD, ograničena primena

Ministarstvo obrazovanja SAD potvrdilo meru, važi do 2028. godine, deo korisnika ne ispunjava uslove

Published

on

By

Ministarstvo obrazovanja SAD potvrdilo meru, važi do 2028. godine, deo korisnika ne ispunjava uslove

Ministarstvo obrazovanja Sjedinjenih Američkih Država saopštilo je 19. juna 2026. godine da će privremeno smanjiti kamatne stope za određene korisnike federalnih studentskih kredita. Ova mera je doneta sa ciljem olakšanja otplate, nakon što je procenat kašnjenja u plaćanju kredita dostigao najviši nivo u poslednjih šest godina, prema podacima Federalnih rezervi Njujorka.

Smanjenje kamatne stope iznosi jedan procentni poen i važiće za deo korisnika federalnih studentskih kredita. Prema navodima Ministarstva obrazovanja, stopa kašnjenja u otplati studentskih kredita u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je 10,3%, što predstavlja dvadeset puta veći rast u poređenju sa sredinom 2024. godine.

Podsekretar za obrazovanje Nikolas Kent izjavio je da je cilj ove promene da se olakša otplata dugova korisnicima i poboljša stanje federalnog portfolija studentskih kredita, koji iznosi oko 1,7 biliona dolara. Ipak, mera se neće odnositi na sve korisnike, već samo na one koji ispunjavaju određene uslove.

Konkretno, smanjenje kamatne stope važi za korisnike federalnih Direct Loans kredita izdatih nakon 1. jula 2012. godine, koji su već prijavljeni na automatsko plaćanje ili se za tu opciju prijave. Da bi ostvarili pravo na ovu pogodnost, korisnici moraju preduzeti određene korake, uključujući prijavu za automatsko plaćanje, a u pojedinim slučajevima i konsolidaciju kredita.

Trenutno je oko 40% korisnika registrovano za automatsko plaćanje, dok Ministarstvo obrazovanja očekuje porast tog broja usled novog podsticaja. Prema zvaničnim podacima, oko devet miliona korisnika se nalazi u statusu neizmirenih obaveza, što podrazumeva da nisu izvršili uplatu tokom devet uzastopnih meseci. Da bi postali podobni za smanjenje kamatne stope, oni treba da konsoliduju svoje kredite i obnove otplatni plan.

Korisnici koji su već na automatskoj otplati ostvaruju manju uštedu, jer već imaju popust od 0,25% na kamatnu stopu, dok novo smanjenje donosi dodatnih 0,75%. Za sve korisnike, nova kamatna stopa važi privremeno i primenjivaće se do 30. juna 2028. godine.

Istovremeno, najavljeno je i da će od 1. jula 2026. godine uslediti šira reforma studentskih kredita, čime će biti postavljena nova ograničenja u vezi sa iznosima pozajmica i dostupnim opcijama otplate. Ove izmene deo su nastojanja da se odgovori na rastuće probleme u sistemu studentskog kreditiranja.

Pročitaj još

Svet

Predsednik Mađarske potpisao zakon o ograničenju premijerskog mandata na osam godina

Novi zakon sprečava povratak Viktora Orbana na funkciju, odnosi se i na aktuelnog premijera Petera Mađara

Published

on

By

Novi zakon sprečava povratak Viktora Orbana na funkciju, odnosi se i na aktuelnog premijera Petera Mađara

Predsednik Mađarske Tamaš Suljok potpisao je danas zakon kojim se ograničava trajanje premijerskog mandata na maksimalno osam godina, čime se uvodi značajna promena u politički sistem zemlje. Ovaj zakon, poznat kao ‘Leks Orban’, usvojen je u parlamentu u ponedeljak, a njegovim stupanjem na snagu onemogućava bivšem premijeru Viktoru Orbanu da se ponovo kandiduje za ovu funkciju.

Prema zvaničnim informacijama, predsednik Suljok je odlučio da ne uputi zakon na proveru Ustavnom sudu, ističući da bi takav potez ograničio volju građana, jer je parlament već doneo jasnu odluku o toj meri. U svojoj odluci, Suljok je naveo da ovaj zakon predstavlja jedinstven primer ne samo u Evropi, već i u svetu.

Novi propisi se odnose i na aktuelnog premijera Petera Mađara, koji trenutno vodi kampanju za smenu predsednika Suljoka i javno ga kritikuje zbog bliskosti sa bivšim režimom. Mađar se sada i sam suočava sa ograničenjem trajanja svoje funkcije, nakon što je ranije zahtevao ostavku predsednika. Suljok je odbacio te zahteve i nastavio da sprovodi institucionalne promene.

Ova odluka smatra se prekretnicom u političkom životu Mađarske, jer stavlja kraj višedecenijskoj dominaciji Viktora Orbana, koji je ukupno 20 godina, sa prekidima, bio na čelu vlade. Očekuje se da će zakon trajno uticati na način formiranja izvršne vlasti u Mađarskoj i otvoriti novo poglavlje u političkoj dinamici zemlje.

Pročitaj još

U Trendu