Connect with us

Svet

Talibanske vlasti najavile puštanje američkog državljanina Denisa Kojla nakon više od godinu dana

Zvaničnici u Avganistanu potvrdili odluku o oslobađanju, razgovori sa SAD vođeni od februara, porodica tražila puštanje

Published

on

pexels-photo-1309902

Zvaničnici u Avganistanu potvrdili odluku o oslobađanju, razgovori sa SAD vođeni od februara, porodica tražila puštanje

Talibanske vlasti u Avganistanu saopštile su 24. marta 2026. godine da će biti oslobođen američki državljanin Denis Kojl, koji je bio u pritvoru od januara 2025. godine. Ovu informaciju potvrdilo je Ministarstvo spoljnih poslova Avganistana, navodeći da je odluka doneta nakon što je porodica Denisa Kojla uputila zvanično pismo u kojem je zatraženo njegovo puštanje povodom praznika Eid.

Prema saopštenju talibanskog Ministarstva spoljnih poslova, Denis Kojl, 64-godišnji akademik iz Kolorada, biće pomilovan i pušten na slobodu. Talibanski zvaničnik uključen u pregovore o zatvorenicima naveo je za međunarodne medije da su talibanske vlasti i Sjedinjene Američke Države vodile razgovore o ovom slučaju od poslednje nedelje februara ove godine.

Kojl je, prema navodima njegove porodice, priveden iz svog stana u Kabulu od strane pripadnika talibanskih službi. Njegovo privođenje usledilo je šest dana nakon što je još jedan američki državljanin, Rajan Korbet, pušten na slobodu početkom drugog mandata predsednika Sjedinjenih Država. Porodica Denisa Kojla navodi da je on proveo skoro dve decenije u Avganistanu, baveći se istraživanjima jezika i da je tokom pritvora bio u gotovo potpunoj izolaciji, bez podignutih zvaničnih optužnica.

Prošlog juna, Vlada Sjedinjenih Država formalno je označila pritvor Denisa Kojla kao “nepravedno zadržavanje” na osnovu Zakona o odgovornosti za otmicu i povraćaju talaca Roberta Levinsona. Ova oznaka omogućila je američkim vlastima korišćenje posebnih mehanizama i povećala prioritet diplomatskih napora za njegovo oslobađanje.

Zvaničnici talibanske administracije naveli su da je odluka o puštanju doneta kao gest povodom verskog praznika i nakon razmatranja molbe porodice pritvorenog. Nema informacija o eventualnim dodatnim uslovima ili dogovorima između talibanskih vlasti i Sjedinjenih Država u vezi sa ovim slučajem.

Oslobađanje Denisa Kojla dolazi u trenutku kada međunarodne organizacije i vlade izražavaju zabrinutost zbog bezbednosti stranih državljana u Avganistanu i situacije sa pritvorenim osobama. Nezavisni izvori nisu mogli potvrditi sve detalje o toku pregovora i uslovima pritvora.

Slučaj Denisa Kojla ilustruje izazove sa kojima se suočavaju strani državljani u Avganistanu i ukazuje na nastavak komunikacije između talibanskih vlasti i Sjedinjenih Država po pitanju zatvorenika i humanitarnih pitanja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Ilon Mask pokreće izgradnju fabrike čipova u Ostinu za razvoj veštačke inteligencije

Kompanije Tesla i SpaceX ulažu u pogon za napredne čipove u Teksasu, fokus na robotaksije i satelitske data centre

Published

on

By

Kompanije Tesla i SpaceX ulažu u pogon za napredne čipove u Teksasu, fokus na robotaksije i satelitske data centre

Ilon Mask je pokrenuo izgradnju fabrike čipova pod nazivom ‘Terafab’ u Ostinu, Teksas, u cilju unapređenja razvoja veštačke inteligencije i smanjenja zavisnosti od globalnih proizvođača poluprovodnika. Prema dostupnim informacijama, novo postrojenje je zajednički projekat kompanija Tesla i SpaceX i ima za cilj proizvodnju naprednih 2-nanometarskih čipova za različite segmente Maskovog tehnološkog portfolija.

Planirano je da fabrika obezbedi do jedan teravat računarske snage godišnje, što je ključno za napredak u oblasti humanoidnih robota Optimus i autonomnih robotaksija. Takođe, čipovi će biti korišćeni u projektima vezanim za svemirska istraživanja i razvoj veštačke inteligencije kroz SpaceX i xAI.

Mask je najavio da će deo kapaciteta biti usmeren na postavljanje računarskih centara u orbiti, za šta je SpaceX već podneo zahtev američkoj Federalnoj komisiji za komunikacije. Finansiranje ovog poduhvata planira se kroz inicijalnu ponudu akcija procenjene vrednosti oko 50 milijardi dolara tokom tekuće godine.

Uz to, u toku je integracija Grok četbota u vozila Tesla, kroz investiciju od 2 milijarde dolara, čime se dodatno povezuju hardver i softver u okviru Maskovih kompanija.

Industrija poluprovodnika poznata je po visokim tehničkim zahtevima i troškovima, pa Maskov projekat nosi značajne izazove, ali bi uspeh ‘Terafaba’ mogao da obezbedi tehnološku prednost i znatan profit. Zvanične izjave ukazuju na jasnu nameru postizanja tehnološke nezavisnosti i ubrzanja inovacija u oblasti veštačke inteligencije.

Pročitaj još

Svet

Grupa preuzela odgovornost za napade na jevrejske institucije u Evropi, najavila nove pretnje

Zvaničnik grupe potvrdio nastavak akcija protiv američkih i izraelskih interesa, saopštenje dato nakon incidenata u Londonu i Antverpenu

Published

on

By

Zvaničnik grupe potvrdio nastavak akcija protiv američkih i izraelskih interesa, saopštenje dato nakon incidenata u Londonu i Antverpenu

Grupa koja je preuzela odgovornost za nedavne napade na jevrejske institucije u Evropi izjavila je da planira nastavak aktivnosti usmerenih protiv interesa Sjedinjenih Američkih Država i Izraela širom sveta. Ova izjava usledila je dan nakon što su tri osobe snimljene sigurnosnim kamerama tokom paljenja ambulantnih vozila u vlasništvu međunarodne jevrejske medicinske organizacije u Londonu.

Nekoliko sati nakon incidenta u Londonu, ista grupa preuzela je odgovornost za još jedan napad, tokom kojeg je zapaljeno vozilo u jevrejskoj četvrti u Antverpenu, Belgija. Prema navodima osobe koja se predstavila kao predstavnik grupe Harakat Ashab al-Yamin al-Islamia (Islamski pokret pravednih saputnika), cilj ovih akcija je, kako navode, “osveta za decu iz Gaze, Irana, Libana i zemalja otpora”. U izjavi je takođe upućen poziv građanima da se klone, kako su naveli, „cionističkih i američkih interesa i pojedinaca radi sopstvene bezbednosti”.

Grupa Harakat Ashab al-Yamin al-Islamia prvi put je javno istupila početkom marta, nakon što su Sjedinjene Države i Izrael započeli vojnu operaciju protiv Irana. Do sada je ova grupa, prema navodima u izjavama, preuzela odgovornost za više napada na objekte povezane sa jevrejskim zajednicama u nekoliko evropskih država.

Nadležni organi u Londonu i Antverpenu pokrenuli su istrage povodom pomenutih incidenata. Zvanične informacije o mogućim žrtvama ili uhapšenima nisu objavljene. Međunarodni izveštaji navode da su napadi izazvali zabrinutost u lokalnim zajednicama i među međunarodnim organizacijama koje prate stanje bezbednosti jevrejskih institucija u Evropi.

Ovo saopštenje grupe dolazi u trenutku pojačanih tenzija na Bliskom istoku i šire, a incidenti su izazvali reakcije niza organizacija koje se bave praćenjem antisemitizma i bezbednosti verskih zajednica. Do sada nije objavljeno da je bilo ozbiljnijih povreda ili žrtava u pomenutim incidentima, a istrage se nastavljaju kako bi se utvrdile sve okolnosti i identiteti odgovornih lica.

Pročitaj još

Svet

Hezbolah najavio otpor protiv izraelskog raspoređivanja trupa na jugu Libana

Predstavnik Hezbolaha poručio da bi izraelsko prisustvo ugrozilo opstanak Libana, napetosti rastu nakon izjava zvaničnika Izraela

Published

on

By

Predstavnik Hezbolaha poručio da bi izraelsko prisustvo ugrozilo opstanak Libana, napetosti rastu nakon izjava zvaničnika Izraela

Visoki zvaničnik Hezbolaha Hasan Fadlalah izjavio je danas da će ova libanska grupa preduzeti sve mere kako bi sprečila raspoređivanje izraelskih snaga na jugu Libana. Fadlalah je naveo da bi prisustvo izraelske vojske u ovom regionu predstavljalo ozbiljnu pretnju po opstanak zemlje, kao i da će Hezbolah odgovoriti na svaki pokušaj uspostavljanja izraelske kontrole.

Njegova izjava usledila je nakon što je predsednik Izraela Isak Hercog istakao potrebu da njegova zemlja osigura “stratešku dubinu” unutar teritorije Libana i uspostavi “jasnu i značajnu zonu odbrane”. Takođe, izraelski ministar finansija Bezalel Smotrič izjavio je da bi granica Izraela trebalo da bude pomerena do reke Litani, što bi predstavljalo značajnu promenu postojećih granica.

Hercog je tokom obilaska severne granice Izraela rekao da region “ne može da se vrati na stanje koje je postojalo pre poslednjeg primirja”, ali nije izneo dodatne detalje o planovima za jug Libana. Smotrič, lider ultranacionalističke stranke Verski cionizam, za lokalne medije je naveo da vojna operacija u Libanu treba da rezultira “potpuno drugačijom realnošću”, uključujući i promenu granica, naglašavajući: “Nova izraelska granica mora biti (reka) Litani”.

Hezbolah je 2. marta iz Libana izveo napade na Izrael, a pokret je te akcije okarakterisao kao odgovor na ubistvo iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija u izraelsko-američkim napadima. Kao odgovor, Izrael je rasporedio trupe u Libanu i pokrenuo intenzivne vazdušne udare, dok je Hezbolah nastavio raketne napade.

Prema podacima libanskog ministarstva zdravlja, tokom tri nedelje sukoba poginulo je ukupno 1.029 osoba, dok je više od milion ljudi raseljeno. Zvaničnici ističu da situacija ostaje napeta, a humanitarna kriza se produbljuje usled nastavka sukoba.

“Hezbolah će odlučno braniti jug Libana i suprotstaviće se svakom pokušaju okupacije”, izjavio je Hasan Fadlalah.

Pročitaj još

U Trendu