Connect with us

Svet

Grupa preuzela odgovornost za napade na jevrejske institucije u Evropi, najavila nove pretnje

Zvaničnik grupe potvrdio nastavak akcija protiv američkih i izraelskih interesa, saopštenje dato nakon incidenata u Londonu i Antverpenu

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Oscar ritter

Zvaničnik grupe potvrdio nastavak akcija protiv američkih i izraelskih interesa, saopštenje dato nakon incidenata u Londonu i Antverpenu

Grupa koja je preuzela odgovornost za nedavne napade na jevrejske institucije u Evropi izjavila je da planira nastavak aktivnosti usmerenih protiv interesa Sjedinjenih Američkih Država i Izraela širom sveta. Ova izjava usledila je dan nakon što su tri osobe snimljene sigurnosnim kamerama tokom paljenja ambulantnih vozila u vlasništvu međunarodne jevrejske medicinske organizacije u Londonu.

Nekoliko sati nakon incidenta u Londonu, ista grupa preuzela je odgovornost za još jedan napad, tokom kojeg je zapaljeno vozilo u jevrejskoj četvrti u Antverpenu, Belgija. Prema navodima osobe koja se predstavila kao predstavnik grupe Harakat Ashab al-Yamin al-Islamia (Islamski pokret pravednih saputnika), cilj ovih akcija je, kako navode, “osveta za decu iz Gaze, Irana, Libana i zemalja otpora”. U izjavi je takođe upućen poziv građanima da se klone, kako su naveli, „cionističkih i američkih interesa i pojedinaca radi sopstvene bezbednosti”.

Grupa Harakat Ashab al-Yamin al-Islamia prvi put je javno istupila početkom marta, nakon što su Sjedinjene Države i Izrael započeli vojnu operaciju protiv Irana. Do sada je ova grupa, prema navodima u izjavama, preuzela odgovornost za više napada na objekte povezane sa jevrejskim zajednicama u nekoliko evropskih država.

Nadležni organi u Londonu i Antverpenu pokrenuli su istrage povodom pomenutih incidenata. Zvanične informacije o mogućim žrtvama ili uhapšenima nisu objavljene. Međunarodni izveštaji navode da su napadi izazvali zabrinutost u lokalnim zajednicama i među međunarodnim organizacijama koje prate stanje bezbednosti jevrejskih institucija u Evropi.

Ovo saopštenje grupe dolazi u trenutku pojačanih tenzija na Bliskom istoku i šire, a incidenti su izazvali reakcije niza organizacija koje se bave praćenjem antisemitizma i bezbednosti verskih zajednica. Do sada nije objavljeno da je bilo ozbiljnijih povreda ili žrtava u pomenutim incidentima, a istrage se nastavljaju kako bi se utvrdile sve okolnosti i identiteti odgovornih lica.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Policija u Briselu upotrebila silu tokom protesta profesora i studenata

Bezbednosne snage intervenisale, centar grada blokiran više sati, više lica privedeno zbog narušavanja javnog reda

Published

on

By

Bezbednosne snage intervenisale, centar grada blokiran više sati, više lica privedeno zbog narušavanja javnog reda

Masovni protesti akademske zajednice održani su 4. juna 2026. godine u Briselu, gde su se studenti i profesori okupili na više lokacija kako bi izrazili nezadovoljstvo najavljenim merama štednje u obrazovanju na francuskom jeziku. Prema izveštajima sa lica mesta, došlo je do sukoba između demonstranata i policije kada su snage bezbednosti blokirale delove rute kretanja povorke kroz centar grada.

Tokom intervencije, policija je upotrebila vodene topove kako bi rasterala okupljene, dok je više lica privedeno zbog narušavanja javnog reda i mira. Na snimcima i fotografijama sa mesta događaja vidi se primena sile nad učesnicima protesta, među kojima su bili i nastavnici i studenti.

Zvanične institucije zasad nisu izdale saopštenje o ukupnom broju privedenih, dok su javnost i društvene mreže preplavljene komentarima i snimcima koji prikazuju tok policijske akcije. Prema izjavama prisutnih, tokom intervencije povređen je i određeni broj demonstranata, ali nije saopšteno koliko njih je zatražilo medicinsku pomoć.

Istraga o incidentima tokom protesta je u toku. Centar Brisela bio je satima u blokadi, što je izazvalo dodatne poteškoće u saobraćaju i javnom životu grada. Scena policijske intervencije izazvala je reakcije širom Evrope, a mnogi izražavaju zabrinutost povodom primene sile nad članovima akademske zajednice.

“Istraga je u toku”, saopšteno je iz bezbednosnih službi.

Pročitaj još

Svet

Napadnut turski brod kod Sevastopolja, ima mrtvih!

Obalska straža sprovodi istragu, povređeni mornari prebačeni u bolnicu nakon spasavanja

Published

on

By

Obalska straža sprovodi istragu, povređeni mornari prebačeni u bolnicu nakon spasavanja

Turski ribarski brod “Duru 67” napadnut je u petak zapadno od Sevastopolja u Crnom moru, saopštila je Komanda obalske straže. Prema zvaničnom saopštenju, brod je potonuo nakon napada dok je plovio pod turskom zastavom kod severne obale, a jedan mornar je poginuo, dok su četvorica povređena.

Pet povređenih mornara spasao je drugi turski ribarski brod “Burak Kaja”. Tokom povratka u Tursku, jedan od povređenih mornara preminuo je. Medicinski tim Obalske straže preuzeo je povređene 213 kilometara severno od luke Inebolu i prebacio ih na brod Obalske straže, odakle su posle 15 sati plovidbe transportovani u bolnicu u Kastamonuu.

Direktor pokrajinske zdravstvene službe Fevzi Javuzjilmaz izjavio je da su povređeni zadobili rane od gelera, dok je jedan od njih operisan još na brodu. “Dvoje pacijenata ima relativno lake povrede, dok su kod još dvojice povrede ozbiljnije”, naveo je direktor službe.

Za sada nema informacija o počiniocu napada, niti je iko preuzeo odgovornost. Morski deo uz obalu Ukrajine u Crnom moru često je poprište napada na brodove od početka rata 2022. godine. U zvaničnom saopštenju dodaje se da se istraga o incidentu nastavlja.

Pročitaj još

Svet

Sukobi američkih i iranskih snaga u Persijskom zalivu, pojačane bezbednosne mere u Kuvajtu i Bahreinu

Vojne vlasti reagovale na napad dronovima i projektilima, mirovni pregovori u zastoju zbog blokiranih sredstava

Published

on

By

Vojne vlasti reagovale na napad dronovima i projektilima, mirovni pregovori u zastoju zbog blokiranih sredstava

Direktan vojni sukob između snaga Sjedinjenih Američkih Država i Irana izbio je u regionu Persijskog zaliva nakon što su američke snage presrele talas projektila i bespilotnih letelica koje je Iran lansirao prema Ormuskom moreuzu. Incident je izazvao paniku i aktiviranje sirena za vazdušnu opasnost u Kuvajtu i Bahreinu, kako je saopšteno iz bezbednosnih izvora. Vlasti navedenih zalivskih zemalja naložile su hitno reagovanje zbog pretnje napadom, a građanima Bahreina upućen je apel da pronađu skloništa.

Kao odgovor na iranski napad, Centralna komanda američke vojske izvela je vazdušne udare na iranske obalske odbrambene položaje i radarske sisteme u mestu Goruk i na ostrvu Kešm. Prema izveštajima iz iranskih izvora, Teheran je prethodno ispalio hice upozorenja u blizini američkih ratnih brodova koji su menjali pozicije u zalivu.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da se situacija sa Iranom razvija “veoma brzo”, ističući da je aktuelni sukob ušao u treći mesec. Trampovi specijalni izaslanici S. Vitkof i Dž. Kušner posetili su nacionalnu nuklearnu laboratoriju u Tenesiju u okviru priprema za potencijalne nuklearne pregovore sa Teheranom.

Mirovni pregovori između Sjedinjenih Država i Irana, prema navodima visokih iranskih zvaničnika, trenutno su u zastoju. Glavna prepreka nastavku pregovora je zahtev Irana za odmrzavanje 24 milijarde dolara zamrznute iranske imovine.

U isto vreme, tenzije su prisutne i na libanskoj granici gde su, uprkos postignutom primirju, zabeleženi žestoki sukobi između izraelske vojske i proiranskog Hezbolaha. Prema dostupnim informacijama, u petak je tokom izraelskih udara na jug Libana poginulo više od 20 ljudi, dok je tokom dosadašnje ofanzive stradalo preko 3.500 osoba i raseljeno gotovo 20% stanovništva juga zemlje. Izraelske trupe zauzele su više sela kako bi potisnule snage Hezbolaha.

Na diplomatskom planu, ministar spoljnih poslova Irana Abas Aragči reagovao je na izjavu libanskog predsednika Džozefa Auna, koji je optužio Teheran za korišćenje Libana u regionalnim pregovorima, ističući da je stvarna pretnja po Liban dolazila iz drugih izvora.

“Mirovni pregovori su u zastoju, a bez obostrane saglasnosti nije moguć napredak”, saopštio je visoki iranski zvaničnik.

Pročitaj još

U Trendu