Connect with us

Svet

Ilon Mask pokreće izgradnju fabrike čipova u Ostinu za razvoj veštačke inteligencije

Kompanije Tesla i SpaceX ulažu u pogon za napredne čipove u Teksasu, fokus na robotaksije i satelitske data centre

Published

on

Foto Izvor:

Kompanije Tesla i SpaceX ulažu u pogon za napredne čipove u Teksasu, fokus na robotaksije i satelitske data centre

Ilon Mask je pokrenuo izgradnju fabrike čipova pod nazivom ‘Terafab’ u Ostinu, Teksas, u cilju unapređenja razvoja veštačke inteligencije i smanjenja zavisnosti od globalnih proizvođača poluprovodnika. Prema dostupnim informacijama, novo postrojenje je zajednički projekat kompanija Tesla i SpaceX i ima za cilj proizvodnju naprednih 2-nanometarskih čipova za različite segmente Maskovog tehnološkog portfolija.

Planirano je da fabrika obezbedi do jedan teravat računarske snage godišnje, što je ključno za napredak u oblasti humanoidnih robota Optimus i autonomnih robotaksija. Takođe, čipovi će biti korišćeni u projektima vezanim za svemirska istraživanja i razvoj veštačke inteligencije kroz SpaceX i xAI.

Mask je najavio da će deo kapaciteta biti usmeren na postavljanje računarskih centara u orbiti, za šta je SpaceX već podneo zahtev američkoj Federalnoj komisiji za komunikacije. Finansiranje ovog poduhvata planira se kroz inicijalnu ponudu akcija procenjene vrednosti oko 50 milijardi dolara tokom tekuće godine.

Uz to, u toku je integracija Grok četbota u vozila Tesla, kroz investiciju od 2 milijarde dolara, čime se dodatno povezuju hardver i softver u okviru Maskovih kompanija.

Industrija poluprovodnika poznata je po visokim tehničkim zahtevima i troškovima, pa Maskov projekat nosi značajne izazove, ali bi uspeh ‘Terafaba’ mogao da obezbedi tehnološku prednost i znatan profit. Zvanične izjave ukazuju na jasnu nameru postizanja tehnološke nezavisnosti i ubrzanja inovacija u oblasti veštačke inteligencije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Mladići sve češće koriste predikcione berze u potrazi za brzom zaradom

Prema istraživanju Navigator Research, blizu 40% muškaraca od 18 do 34 godine učestvuje na ovim platformama

Published

on

By

Prema istraživanju Navigator Research, blizu 40% muškaraca od 18 do 34 godine učestvuje na ovim platformama

U Sjedinjenim Američkim Državama, upotreba predikcionih berzi među mladim muškarcima postaje sve izraženija, pokazuju podaci iz istraživanja javnog mnjenja Navigator Research. Ove platforme, poznate po mogućnosti da korisnici prognoziraju ishod različitih događaja, beleže značajan rast broja korisnika starosti između 18 i 34 godine. Prema dostupnim informacijama, blizu 40% muškaraca u ovom uzrastu koristi predikcione berze.

Jedan od korisnika, Thomas Christian Owens iz Oklahoma Sitija, izjavio je da je početkom godine otvorio nalog na platformi Kalshi. Uložio je određeni iznos sopstvenih sredstava i, kako navodi, motivaciju je pronašao u mogućnosti da ostvari dodatnu zaradu za sebe i članove porodice. Iako je imao početne uspehe, nakon nešto više od mesec dana trgovanja, Owens je zabeležio gubitak.

Predikcione berze, poput Kalshi i drugih sličnih platformi, privlače korisnike željne uzbuđenja, mogućnosti brze zarade i, u pojedinim slučajevima, dodatne finansijske sigurnosti. Prema podacima sa platforme Kalshi, od oko četiri miliona aktivnih korisnika, oko tri miliona su muškarci, dok je oko 60% ukupnih korisnika u starosnoj grupi od 18 do 34 godine.

Ovakav trend izazvao je pažnju javnosti i nadležnih organa, posebno nakon nekoliko slučajeva koji su privukli medijsku pažnju. U jednom od primera, zaposlenom u tehnološkoj kompaniji stavljeno je na teret da je ostvario značajnu finansijsku korist koristeći poverljive informacije prilikom trgovine na jednoj od ovih platformi. U drugom slučaju, pripadnik američkih specijalnih snaga uhapšen je zbog navodnog klađenja na političke događaje pre nego što su informacije postale javne. Bivši kongresmen iz Njujorka takođe se našao pod istragom zbog sumnji u trgovinu poverljivim informacijama.

Iako su predikcione berze prvenstveno namenjene zabavi i edukaciji, stručnjaci ističu da ovakav vid trgovine može privući korisnike koji traže brzu zaradu ili žele da testiraju svoje analitičke sposobnosti u proceni verovatnoće različitih događaja. Međutim, pojedini slučajevi ukazuju na potrebu za dodatnim regulativama i nadzorom, posebno kada je reč o zloupotrebama i mogućem korišćenju poverljivih informacija.

Trenutno, predikcione berze nastavljaju da privlače sve veći broj mladih korisnika, dok nadležni organi razmatraju potencijalne rizike i načine za unapređenje transparentnosti i zakonitosti u radu ovih platformi.

Pročitaj još

Svet

Veteranka primećuje prve simptome bolesti tokom pandemije, potvrđena dijagnoza Parkinsonove bolesti

Lekarski tim u Klivlendu potvrdio dijagnozu, simptomi se pojavili tokom preseljenja i pandemije, potvrđeno iz više izvora

Published

on

By

Lekarski tim u Klivlendu potvrdio dijagnozu, simptomi se pojavili tokom preseljenja i pandemije, potvrđeno iz više izvora

Dr. Sara Vitingam, vojna veteranka i anesteziolog, nije obraćala posebnu pažnju na prve znake zaboravnosti i povremeno prekidanje rečenica tokom svakodnevnih aktivnosti. U tom periodu, njena porodica se preselila iz Jute u Ohajo, a istovremeno je trajala pandemija COVID-19, što je dodatno uticalo na svakodnevni život.

Simptomi su se najpre manifestovali u obliku povremenih smetnji u koncentraciji i blage ukočenosti u hodu, što je Dr. Vitingam pripisivala umoru i godinama. Međutim, tokom jednog porodičnog okupljanja u novembru 2020. godine, njen suprug je primetio drhtanje njene ruke u stanju mirovanja. Nakon što je samostalno istražila moguće uzroke simptoma, Dr. Vitingam je pronašla više izvora koji upućuju na Parkinsonovu bolest kao potencijalnu dijagnozu. Narednog dana, potražila je mišljenje neurologa u regionalnoj bolnici Klivlend klinike gde je i radila.

Neurolog je potvrdio dijagnozu Parkinsonove bolesti tokom radnog dana. Dr. Vitingam je izjavila da je saznanje o toj bolesti značajno uticalo na njenu svakodnevnicu i planove za budućnost. Istakla je da je dijagnoza predstavljala trenutak u kojem je došlo do značajnih promena u njenom životu.

Parkinsonova bolest je progresivno neurološko oboljenje koje utiče na nervni sistem. Prema dostupnim izvorima, simptomi u početnoj fazi mogu biti blagi, poput drhtanja u mirovanju, ali tokom vremena napreduju i postaju izraženiji.

Dr. Vitingam je nastavila da radi i posvetila se proučavanju uticaja fizičke aktivnosti na tok bolesti, navodeći da redovno vežbanje može biti deo terapijskog pristupa. Istraživanja ukazuju da fizička aktivnost može doprineti održavanju funkcionalnih sposobnosti kod osoba sa Parkinsonovom bolešću.

Dijagnoza je postavljena u Klivlendu tokom 2020. godine, a slučaj Dr. Vitingam je primer ranog prepoznavanja simptoma i značaja pravovremenog konsultovanja sa stručnjacima. Izvori iz zdravstvenog sektora navode da blagovremena dijagnoza i upućivanje na odgovarajuće tretmane mogu doprineti boljem kvalitetu života obolelih.

Pročitaj još

Svet

Više od 1.000 novinara ostalo bez posla u Austriji zbog blokade subvencija

Nadležni organi navode da su subvencije za medije obustavljene, a broj otpuštenih bi mogao da se udvostruči do kraja godine

Published

on

By

Classic architecture of an Austrian building with a prominent national flag, perfect for urban photography.

Nadležni organi navode da su subvencije za medije obustavljene, a broj otpuštenih bi mogao da se udvostruči do kraja godine

Više od 1.000 novinara u Austriji ostalo je bez posla početkom 2026. godine nakon što su nadležne institucije blokirale isplatu subvencija za medije, saopšteno je iz stručnih izvora iz medijskog sektora. Zbog obustave finansiranja, broj otpuštenih bi mogao da se udvostruči do kraja godine, upozoravaju eksperti.

Prema navodima stručnjaka, smanjenje broja zaposlenih prvo je zahvatilo novinske redakcije, a zatim i privatne televizijske stanice. U novinskom sektoru, brojne redakcije su smanjile broj zaposlenih, dok su privatne televizije morale da otpuste desetine radnika. Pojedini mediji izveštavaju i o dvocifrenim gubicima radnih mesta u drugim sektorima.

Zvanične institucije još nisu najavile plan za prevazilaženje krize, dok su sredstva predviđena za digitalnu transformaciju i druge subvencije ostala nedostupna. Izvori iz medijskog sektora ističu da je finansiranje medija postalo predmet političkih pregovora, što dodatno otežava situaciju zaposlenih.

Blokada subvencija, prema navodima stručnjaka, dovela je do gubitka poverenja u javni servis i destabilizacije celokupnog medijskog sektora. Istovremeno, smanjen je i budžet za oglašavanje u medijima, što dodatno otežava rad privatnih redakcija. Eksperti upozoravaju da bi, ukoliko se finansiranje ne odblokira, broj otpuštenih mogao da bude znatno veći do kraja godine.

“Situacija je izuzetno teška i neizvesna za veliki broj zaposlenih u austrijskim medijima”, navode stručni izvori iz medijskog sektora.

Pročitaj još

U Trendu