Connect with us

Svet

Status predsednika Federalnih rezervi definiše zakon, a ne predsednik SAD

Prema važećem zakonodavstvu, smena šefa Federalnih rezervi nije moguća bez dokazanog ozbiljnog prekršaja, navode pravni stručnjaci

Published

on

pexels-photo-33601764

Prema važećem zakonodavstvu, smena šefa Federalnih rezervi nije moguća bez dokazanog ozbiljnog prekršaja, navode pravni stručnjaci

Izjave o mogućoj smeni predsednika Federalnih rezervi Džeroma Pauela ponovo su aktuelizovane nakon što je aktuelni predsednik SAD najavio takvu mogućnost ukoliko Puel ostane na funkciji i posle isteka mandata 15. maja. U intervjuu emitovanom ove nedelje, predsednik SAD je izjavio da bi preduzeo mere ukoliko Puel nastavi da obavlja dužnost tokom trajanja istrage Ministarstva pravde o radovima na zgradi Federalnih rezervi. Puel je prethodno naveo da, prema njegovom mišljenju, istraga ima za cilj da ga natera na ostavku ili da utiče na promenu politike kamata.

Pravni stručnjaci ističu da bi smena predsednika Federalnih rezervi bila pravno sporna. Prema rečima Danijela Urmana, direktora programa prava i javne politike na Nortistern univerzitetu, aktuelni zakon ne predviđa mogućnost smene predsednika Federalnih rezervi osim u slučaju ozbiljnog prekršaja. “Prema Zakonu o federalnim rezervama iz 1913. godine, članovi Upravnog odbora mogu biti smenjeni samo zbog teškog prestupa”, naveo je Urman, dodajući da trenutno ne postoje dokazi da je Puel učinio takav prekršaj.

Mandat predsednika Federalnih rezervi traje četiri godine, dok članovi Upravnog odbora imaju mandate od 14 godina. To znači da predsednik Federalnih rezervi može nastaviti da bude član odbora i nakon isteka predsedničkog mandata. U slučaju Džeroma Pauela, mandat predsednika ističe 15. maja, dok je njegov mandat kao člana odbora važeći do januara 2028. godine.

Pitanje smene Pauela aktuelizovano je u kontekstu nezadovoljstva predsednika SAD tempom sniženja kamatnih stopa, što je više puta javno komentarisano. Predsednik je ranije iznosio kritiku na račun politike Federalnih rezervi, navodeći da su mere previše spore.

Dodatnu neizvesnost u postupku tranzicije može predstavljati proces potvrde naslednika na mestu predsednika Federalnih rezervi, koji je, prema dostupnim informacijama, u zastoju. U ovom trenutku nije poznato da li će doći do promene na čelu centralne banke nakon isteka Pauelovog mandata, ali zakon jasno definiše proceduru i ograničenja po tom pitanju.

Prema izjavama pravnih eksperata, situacija oko mandata predsednika Federalnih rezervi ostaje predmet pažnje javnosti, ali trenutni pravni okvir daje jasno ovlašćenje i zaštitu nezavisnosti centralne banke. Do ovog trenutka, nije potvrđeno da postoje uslovi za smenu ili disciplinsku meru protiv Džeroma Pauela.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Predsednica Evropske komisije govorila o zaštiti dece na evropskom samitu u Kopenhagenu

Fon der Lajen istakla rizike digitalnog sveta za decu i najavila mere protiv tehnoloških kompanija

Published

on

By

Fon der Lajen istakla rizike digitalnog sveta za decu i najavila mere protiv tehnoloških kompanija

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen održala je govor na evropskom samitu u Kopenhagenu, posvećenom veštačkoj inteligenciji i bezbednosti dece na internetu. U svom obraćanju istakla je značaj zaštite dece u digitalnom okruženju, ukazujući na rastuće rizike koje donose društvene mreže i tehnološki napredak.

Fon der Lajen je navela da digitalni svet donosi brojne mogućnosti za mlade, ali i ozbiljne opasnosti, posebno zbog poslovnih modela tehnoloških kompanija koje pažnju dece koriste za profit. Posebno je ukazala na posledice poput depresije, anksioznosti, samopovređivanja, zavisničkog ponašanja i drugih problema, naglašavajući da su deca posebno ranjiva na ovakve uticaje.

“Mnogi roditelji u Evropi zabrinuti su zbog izloženosti dece digitalnim sadržajima. Naša dužnost je da stvorimo digitalni prostor u kojem deca mogu da odrastaju slobodno i sigurno, zaštićena evropskim vrednostima”, izjavila je fon der Lajen.

Evropska komisija, prema njenim rečima, već je preduzela niz mera protiv velikih tehnoloških kompanija, uključujući pokretanje postupaka protiv platformi zbog nepoštovanja pravila o zaštiti maloletnika i širenja štetnog sadržaja. Posebno su istaknute aktivnosti protiv TikToka zbog zavisničkog dizajna, kao i protiv drugih platformi koje ne sprovode starosna ograničenja ili omogućavaju širenje štetnog materijala.

Predsednica Evropske komisije naglasila je da su ovakvi potezi omogućeni zahvaljujući usvajanju Akta o digitalnim uslugama i Akta o digitalnim tržištima, koji daju jasna pravila i mogućnost kontrole nad tehnološkim platformama. Istakla je da Evropa ima moć da postavi standarde za zaštitu dece i da će nastaviti da insistira na odgovornosti kompanija koje posluju na njenom tržištu.

“Deca nisu roba i nijednoj tehnološkoj kompaniji ne sme biti dozvoljeno da ih tako tretira. Prava i zaštita dece moraju biti prioritet u svim digitalnim politikama”, zaključila je fon der Lajen.

Pročitaj još

Svet

Evropska unija, Ukrajina i Kanada najavile mere za povratak nezakonito deportovane ukrajinske dece

Međunarodna koalicija dogovorila jačanje saradnje, istrage i podrške povratku dece prisilno premeštene tokom rata

Published

on

By

Međunarodna koalicija dogovorila jačanje saradnje, istrage i podrške povratku dece prisilno premeštene tokom rata

Predstavnici Evropske unije, Ukrajine i Kanade održali su sastanak na visokom nivou Međunarodne koalicije za povratak ukrajinske dece, kako bi koordinisali međunarodne napore za povratak dece koja su, prema zvaničnim podacima, nezakonito deportovana ili prisilno premeštena iz Ukrajine tokom rata. Sastanak je održan uz učešće oko 60 država i međunarodnih organizacija, a inicijativu je najavila predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u svom obraćanju o stanju Unije za 2025. godinu.

Prema zvaničnim podacima, više od 20.500 ukrajinske dece nezakonito je deportovano ili premešteno u Rusiju ili na privremeno okupirane teritorije Ukrajine od početka rata. Evropska unija, zajedno sa partnerima, potvrdila je posvećenost intenziviranju akcija za povratak svakog deteta i obezbeđivanju odgovornosti za počinjene zločine.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da “desetine hiljada ukrajinske dece koju je Rusija odvela i dalje su odvojeni od svoje zemlje i svojih najmilijih. Nećemo mirovati dok svako od njih ne bude ponovo sa svojim porodicama. Sa 50 miliona evra pružamo konkretnu podršku našoj posvećenosti. Povratak svakog deteta mora biti deo bilo kog mirovnog sporazuma.”

Dogovoreni su konkretni koraci, uključujući jačanje mehanizama za pronalaženje, verifikaciju i praćenje dece, tehničku i finansijsku podršku ukrajinskim vlastima i organizacijama civilnog društva, proširenje diplomatskih napora i podršku procesima reintegracije dece kroz obrazovanje i zaštitu. Koalicija je najavila i jačanje istraga, kao i usvajanje dalje koordinisanih sankcija protiv odgovornih za nezakonite deportacije.

Evropska unija je najavila izdvajanje dodatnih 50 miliona evra za jačanje ukrajinskog sistema zaštite dece, pristupa pravdi i digitalizaciju procesa za zahteve za obeštećenje. Dokumentarni film koji prikazuje svedočenja preživele dece biće dostupan javnosti na audiovizuelnom portalu narednih mesec dana.

Međunarodna koalicija za povratak ukrajinske dece osnovana je u Kijevu u februaru 2024. godine, pod kopredsedavanjem Ukrajine i Kanade, a Evropska unija je postala punopravni član u septembru 2025. godine. Koalicija sada okuplja 49 zemalja i međunarodnih organizacija kao centralnu platformu za koordinaciju diplomatskih, humanitarnih i pravnih napora.

Pročitaj još

Svet

Predstavnici Pentagona pred Kongresom zbog predloga budžeta u uslovima rata u Iranu

Američki sekretar odbrane i načelnik Združenog generalštaba odgovaraju na pitanja o predlogu budžeta, dok traje sukob sa Iranom

Published

on

By

Američki sekretar odbrane i načelnik Združenog generalštaba odgovaraju na pitanja o predlogu budžeta, dok traje sukob sa Iranom

Sekretar za odbranu Sjedinjenih Američkih Država, Pit Hegset, i načelnik Združenog generalštaba, general Dan Kejn, pojavili su se u utorak pred pododborima Predstavničkog doma i Senata zaduženim za nadzor nad budžetskim zahtevima Pentagona. Njihovo obraćanje dolazi u trenutku kada administracija predsednika Donalda Trampa traži budžet za fiskalnu 2027. godinu u iznosu od 1,5 biliona dolara, što predstavlja povećanje od 42% u odnosu na prethodnu godinu, u kontekstu aktuelnog rata sa Iranom.

Hegset i Kejn učestvuju u uzastopnim saslušanjima pred pododborima za aproprijacije, gde izlažu detalje predloga budžeta i odgovaraju na pitanja članova Kongresa. Predloženi budžet za odbranu predstavlja polaznu tačku za dalje pregovore sa zakonodavcima o godišnjem finansiranju američkih vojnih aktivnosti.

Predsednik Tramp izjavio je u ponedeljak da je trenutni prekid vatre u Iranu „na aparatima za održavanje života”, nakon što je odbacio najnoviji mirovni predlog kao „potpuno neprihvatljiv”. Takođe je najavio nameru da suspenduje porez na gorivo, navodeći kao razlog rast cena goriva tokom sukoba.

Sa druge strane, demokratski senator Mark Keli iz Arizone, član senatskog pododbora za aproprijacije, kritikovao je predloženi iznos budžeta, ocenjujući ga kao „pretenciozan”. On je naglasio da je, od kada je postao član Senata pre pet i po godina, budžet za odbranu iznosio nešto više od 700 milijardi dolara, dok se sada traži dvostruko veći iznos. „To je skoro jednako ukupnim izdvajanjima za odbranu ostatka sveta“, naveo je Keli tokom gostovanja u političkom programu.

Predlog budžeta i dalje je predmet rasprave u Kongresu, a zvaničnici administracije odgovaraju na pitanja u vezi sa prioritetima, raspodelom sredstava i uticajem aktuelnog sukoba sa Iranom na američke vojne potrebe. Administracija predsednika Trampa suočava se sa kritikama zbog načina na koji vodi vojne i budžetske politike tokom trajanja sukoba.

Dalja razmatranja i eventualne izmene predloga budžeta očekuju se tokom narednih nedelja, dok kongresni odbori nastavljaju sa saslušanjima i konsultacijama o budućim izdvajanjima za odbranu.

Pročitaj još

U Trendu