Connect with us

Svet

Status predsednika Federalnih rezervi definiše zakon, a ne predsednik SAD

Prema važećem zakonodavstvu, smena šefa Federalnih rezervi nije moguća bez dokazanog ozbiljnog prekršaja, navode pravni stručnjaci

Published

on

pexels-photo-33601764

Prema važećem zakonodavstvu, smena šefa Federalnih rezervi nije moguća bez dokazanog ozbiljnog prekršaja, navode pravni stručnjaci

Izjave o mogućoj smeni predsednika Federalnih rezervi Džeroma Pauela ponovo su aktuelizovane nakon što je aktuelni predsednik SAD najavio takvu mogućnost ukoliko Puel ostane na funkciji i posle isteka mandata 15. maja. U intervjuu emitovanom ove nedelje, predsednik SAD je izjavio da bi preduzeo mere ukoliko Puel nastavi da obavlja dužnost tokom trajanja istrage Ministarstva pravde o radovima na zgradi Federalnih rezervi. Puel je prethodno naveo da, prema njegovom mišljenju, istraga ima za cilj da ga natera na ostavku ili da utiče na promenu politike kamata.

Pravni stručnjaci ističu da bi smena predsednika Federalnih rezervi bila pravno sporna. Prema rečima Danijela Urmana, direktora programa prava i javne politike na Nortistern univerzitetu, aktuelni zakon ne predviđa mogućnost smene predsednika Federalnih rezervi osim u slučaju ozbiljnog prekršaja. “Prema Zakonu o federalnim rezervama iz 1913. godine, članovi Upravnog odbora mogu biti smenjeni samo zbog teškog prestupa”, naveo je Urman, dodajući da trenutno ne postoje dokazi da je Puel učinio takav prekršaj.

Mandat predsednika Federalnih rezervi traje četiri godine, dok članovi Upravnog odbora imaju mandate od 14 godina. To znači da predsednik Federalnih rezervi može nastaviti da bude član odbora i nakon isteka predsedničkog mandata. U slučaju Džeroma Pauela, mandat predsednika ističe 15. maja, dok je njegov mandat kao člana odbora važeći do januara 2028. godine.

Pitanje smene Pauela aktuelizovano je u kontekstu nezadovoljstva predsednika SAD tempom sniženja kamatnih stopa, što je više puta javno komentarisano. Predsednik je ranije iznosio kritiku na račun politike Federalnih rezervi, navodeći da su mere previše spore.

Dodatnu neizvesnost u postupku tranzicije može predstavljati proces potvrde naslednika na mestu predsednika Federalnih rezervi, koji je, prema dostupnim informacijama, u zastoju. U ovom trenutku nije poznato da li će doći do promene na čelu centralne banke nakon isteka Pauelovog mandata, ali zakon jasno definiše proceduru i ograničenja po tom pitanju.

Prema izjavama pravnih eksperata, situacija oko mandata predsednika Federalnih rezervi ostaje predmet pažnje javnosti, ali trenutni pravni okvir daje jasno ovlašćenje i zaštitu nezavisnosti centralne banke. Do ovog trenutka, nije potvrđeno da postoje uslovi za smenu ili disciplinsku meru protiv Džeroma Pauela.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Predsednik Ukrajine tvrdi da su ukrajinska deca odvedena u Rusiju i obučavana za borbu

Volodimir Zelenski izneo optužbe na račun Rusije, međunarodne institucije naglašavaju zaštitu dece tokom sukoba

Published

on

By

Volodimir Zelenski izneo optužbe na račun Rusije, međunarodne institucije naglašavaju zaštitu dece tokom sukoba

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je u intervjuu međunarodnim medijima da, prema informacijama ukrajinskih vlasti, Rusija odvodi ukrajinsku decu i obučava ih da učestvuju u borbenim aktivnostima. Ova izjava data je tokom ekskluzivnog razgovora i predstavlja prvi put da je Zelenski javno izneo ovakve optužbe, koje prevazilaze ranije navode o premeštanju dece radi re-edukacije ili “rusifikacije”.

Prema rečima predsednika Ukrajine, postoje dokazi da su pojedina deca odvedena iz zemlje i podvrgnuta obuci sa ciljem da se kasnije bore protiv ukrajinskih snaga. Zelenski nije naveo detalje o prirodi dokaza niti koliko dece je navodno uključeno u ovaj proces.

Međunarodne institucije, uključujući Međunarodni krivični sud (ICC), u ranijim saopštenjima su ukazivale na zabrinutost zbog postupanja prema deci tokom sukoba u Ukrajini. ICC je 2023. godine izdao nalog za hapšenje ruskog predsednika, navodeći kao osnov program “nezakonite deportacije dece” iz Ukrajine. Zvaničnici ruske strane, sa druge strane, saopštili su da se radi o humanitarnoj meri usmerenoj na zaštitu ratne siročadi. Ruski izvori objavljivali su i snimke na kojima su predstavnici vlasti u kontaktu sa decom.

U intervjuu, Zelenski je ponovio stav da ukrajinska vlada ne prihvata mogućnost razmene dece za zarobljene vojnike, naglašavajući da međunarodno humanitarno pravo posebno štiti decu kao neborce. “Važno je vratiti naše ratnike, ratne zarobljenike, ali ne možemo ih razmenjivati za decu”, rekao je Zelenski.

Međunarodni pravni okvir, uključujući Ženevske konvencije, predviđa posebnu zaštitu dece u oružanim sukobima i zabranjuje njihovu upotrebu u borbenim dejstvima. Prema dostupnim informacijama, nezavisno nije moguće potvrditi navode o obuci ukrajinske dece za vojne aktivnosti u Rusiji.

Sukob u Ukrajini traje od februara 2022. godine i prate ga brojne optužbe o kršenju prava civila, uključujući i pitanja zaštite dece. Organizacije za ljudska prava i međunarodne institucije nastavljaju da prate situaciju i apeluju na poštovanje međunarodnih normi tokom trajanja sukoba.

Pročitaj još

Svet

Dečak teško povređen u padu sa mosta kod Kobarida u Sloveniji

Policija sprovodi istragu, dete prebačeno helikopterom u bolnicu, životno je ugroženo

Published

on

By

Policija sprovodi istragu, dete prebačeno helikopterom u bolnicu, životno je ugroženo

Osamogodišnji dečak teško je povređen nakon pada sa mosta preko reke Soča u blizini Kobarida, Slovenija, u subotu oko 19 časova, saopšteno je iz policijskih izvora. Dete, nemački državljanin, survalo se sa visine od šest metara na kamenitu padinu dok je sa porodicom pešačio u blizini vodopada Kozjak.

Prema dostupnim informacijama, porodica iz Nemačke je u trenutku nesreće prelazila most, kada se dete saplelo i palo na kamenje ispod mosta. Zbog ozbiljnosti povreda, dečak je helikopterom hitno prebačen u bolnicu, gde mu se lekari bore za život.

O incidentu je odmah obaveštena policija, koja je izašla na lice mesta i pokrenula uviđaj. “Istraga je u toku, a svi relevantni podaci se prikupljaju radi utvrđivanja okolnosti nesreće”, navedeno je u zvaničnoj izjavi policije.

Pored policije, na terenu su intervenisale i službe hitne pomoći, koje su pružile prvu medicinsku pomoć detetu pre transporta u bolnicu. Trenutno nije poznato više informacija o stepenu povreda, osim da je dete životno ugroženo.

Nadležni apelovali su na oprez prilikom kretanja po planinskim i rečnim stazama, posebno kada su u pitanju porodice sa decom.

Pročitaj još

Svet

263 potvrđena slučaja ebole u DR Kongu i Ugandi do kraja maja

Afrički centri za kontrolu bolesti saopštili da se istražuje više od 1.100 sumnjivih slučajeva, nedostatak opreme otežava rad na terenu

Published

on

By

Afrički centri za kontrolu bolesti saopštili da se istražuje više od 1.100 sumnjivih slučajeva, nedostatak opreme otežava rad na terenu

Do 30.05.2024. u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi potvrđena su ukupno 263 slučaja infekcije virusom ebole, saopštio je generalni direktor Afričkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti Žan Kaseja. Prema navodima zvaničnika, registrovano je 43 smrtna ishoda povezana sa retkim sojem ebole Bundibugjo, dok se više od 1.100 sumnjivih slučajeva i dalje istražuje.

“Nacionalni sistemi za incidente moraju biti brzo aktivirani, a ulaganja u pripremljenost za pandemiju moraju biti konstantna”, izjavio je Kaseja. On je naglasio da međunarodni partneri igraju ključnu ulogu, ali da je njihova podrška najefikasnija kada je usklađena sa strategijama afričkih institucija i vlada.

Zdravstveni i humanitarni radnici na terenu navode da u pogođenim oblastima nedostaju osnovne potrepštine, uključujući zaštitne maske. Svetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju ebole u DR Kongu i Ugandi vanrednom situacijom u javnom zdravstvu od međunarodnog značaja.

Istovremeno, novo istraživanje pokazuje da klimatske promene doprinose širenju drugih virusnih bolesti, poput čikungunje, koju prenose komarci. Prema naučnicima, zbog rasta globalnih temperatura, 139 država i regiona sada se nalazi u zoni rizika za ovu bolest, što obuhvata oko 21,3% kopnene površine planete.

“Prema klimatskim modelima, očekuje se dodatno širenje virusa ka severu, posebno u severoistočnoj Severnoj Americi, centralnoj Evropi i istočnoj Aziji”, izjavio je koautor studije Je Su. Naučnici napominju i da više temperature ubrzavaju razvoj virusa unutar komaraca, povećavajući rizik od lokalnih epidemija.

Istraga i nadzor u vezi sa širenjem ebole i drugih virusnih bolesti su u toku, a nadležne institucije apeluju na međunarodnu saradnju i jačanje kapaciteta za zaštitu javnog zdravlja.

Pročitaj još

U Trendu