Connect with us

Svet

Senator Ted Kruz: Blanche suočen sa snažnim protivljenjem zbog fonda Ministarstva pravde

Sastanak republikanskih senatora sa vršiocem dužnosti državnog tužioca izazvao podeljena mišljenja o fondu, potvrđeno u zvaničnim izjavama

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Raksasok heng

Sastanak republikanskih senatora sa vršiocem dužnosti državnog tužioca izazvao podeljena mišljenja o fondu, potvrđeno u zvaničnim izjavama

Senator Ted Kruz iz Teksasa izjavio je da je sastanak održan u četvrtak između vršioca dužnosti državnog tužioca Toda Blanchea i republikanskih senatora bio jedan od najintenzivnijih u njegovoj karijeri. Sastanak je trajao dva sata, a tema je bio novi fond Ministarstva pravde poznat kao „anti-weaponization fund“. Kruz je u javnom obraćanju naveo da je sastanak bio veoma napet i da su prisutni senatori iznosili oštre stavove o predloženom fondu.

Prema dostupnim informacijama, Blanche je došao u Kongres sa ciljem da ubedi republikanske članove Senata da odustanu od protivljenja fondu vrednom gotovo 1,8 milijardi dolara. Sredstva su namenjena osobama koje tvrde da su bile predmet političkog progona. Ovaj fond deo je nagodbe kojom se rešava tužba bivšeg predsednika Donalda Trampa protiv Poreske uprave Sjedinjenih Država.

Najava fonda došla je u trenutku kada su senatori razmatrali paket mera za finansiranje bezbednosti granica i sprovođenje imigracione politike do kraja Trampovog mandata. Iako fond Ministarstva pravde nije direktno povezan sa merama o finansiranju granica, najavljeno je da će tokom takozvanog vote-a-rama u Senatu biti predloženi amandmani koji se tiču upravo ovog fonda. Umesto toga, nakon sastanka sa Blancheom, glasanja su otkazana, a senatori su otišli na pauzu povodom Dana sećanja.

Senator Kruz je u svom obraćanju istakao da je tokom sastanka više od 40 republikanskih senatora izrazilo rezerve prema fondu, a prema njegovim rečima, oko polovine je bilo spremno da glasa zajedno sa demokratama po tom pitanju. „Bili bismo u manjini kod tih amandmana, jer je znatan broj kolega bio spreman da podrži predloge demokrata“, naveo je Kruz.

Demokrate su najavile da će nastaviti sa pokušajima da fond bude deo paketa za finansiranje bezbednosti i imigracije. Nakon sastanka, nije bilo zvaničnih saopštenja o daljim koracima, ali je poznato da će se rasprava o ovim pitanjima nastaviti nakon povratka senatora sa pauze.

Odluka o fondu izazvala je podeljene reakcije među senatorima, a dalji razvoj događaja zavisiće od nastavka parlamentarnih pregovora. Nezavisno nije moguće verifikovati sve tvrdnje iznetih tokom sastanka.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Licenca privatne škole u Juti povučena nakon optužbi o neadekvatnoj nezi

Državni organi Jute naložili zatvaranje škole zbog više slučajeva nesprovođenja zdravstvenih i bezbednosnih standarda

Published

on

By

Državni organi Jute naložili zatvaranje škole zbog više slučajeva nesprovođenja zdravstvenih i bezbednosnih standarda

Nadležni organi američke savezne države Juta opozvali su licencu privatne škole Provo Canyon u Springvilu, čime je naloženo obustavljanje svih aktivnosti ustanove. Odluka, koja je stupila na snagu u ponedeljak, usledila je nakon više utvrđenih nepravilnosti u radu ustanove, a prema navodima zvaničnika, škola je “propustila da obezbedi odgovarajuće zdravstvene i bezbednosne usluge za korisnike”.

U saopštenju koje su objavili državni organi, navodi se da škola ima rok od 15 dana da zatraži saslušanje pred Odeljenjem za zdravlje i socijalne usluge Jute. Prema zvaničnom dopisu, sve usluge na kampusu u Springvilu moraju biti obustavljene najkasnije do 6. avgusta.

U objašnjenju odluke, državni organi navode niz prekršaja koji su zabeleženi tokom prethodne godine, uključujući neuspeh u povećanju broja osoblja u odnosu na broj korisnika, upotrebu nepotrebnih fizičkih mera prema učenicima, zanemarivanje brige, kao i neproveravanje radne istorije i blagovremenu proveru potencijalnih zaposlenih. Zvaničnici su u maju privremeno ograničili rad ustanove nakon što, prema navodima, osoblje nije odmah potražilo medicinsku pomoć za učenika sa ozbiljnim povredama.

Uprava Provo Canyon škole saopštila je da se ne slaže sa odlukom i da razmatra sve pravne i administrativne mogućnosti, uključujući žalbu. “Kao što je ovo aktuelno pitanje, ograničeni smo u izjavama. Naš prioritet ostaje pružanje bezbedne i kvalitetne nege adolescentima i njihovim porodicama, uz posvećenost podršci onima kojima je potrebna”, navodi se u izjavi škole.

Škola Provo Canyon bila je u žiži javnosti nakon što je Paris Hilton, naslednica hotelske kompanije i javna ličnost, navela da je tokom boravka u ovoj ustanovi tokom kasnih 1990-ih bila izložena neprimerenom postupanju. Ona je u javnim istupima iznela tvrdnje o fizičkom i psihičkom postupanju zaposlenih tokom njenog boravka. Državni organi su u svojoj odluci naveli da su prekršaji ustanovljeni na osnovu nadzora i provere dokumentacije iz 2025. godine pa nadalje.

Prema poslednjem razvoju događaja, škola ima pravo na saslušanje u zakonskom roku, a do tada je rad ograničen. Dodatne informacije o daljem postupanju očekuju se nakon što škola odluči da li će uložiti žalbu na odluku državnih organa.

Pročitaj još

Svet

Ministarstvo pravde SAD upozorilo savezne države zbog mogućnosti glasanja ne-državljana

Američko ministarstvo pravde poslalo upozorenja izbornim zvaničnicima, traži pojašnjenja mera protiv glasanja ne-državljana

Published

on

By

Američko ministarstvo pravde poslalo upozorenja izbornim zvaničnicima, traži pojašnjenja mera protiv glasanja ne-državljana

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država uputilo je 7. jula 2026. godine pisma izbornim zvaničnicima svih 50 saveznih država, upozoravajući na mogućnost pokretanja krivičnih postupaka ukoliko se dozvoli da ne-državljani glasaju ili ostanu na biračkim spiskovima. Ovu informaciju potvrdili su zvaničnici Ministarstva pravde.

U pismima, koje je potpisala pomoćnica državnog tužioca za građanska prava, Harmeet Dhillon, izbornim zvaničnicima je naloženo da objasne na koji način planiraju da usklade svoje prakse sa saveznim zakonima i spreče glasanje ne-državljana. Državama je dat rok od pet dana za dostavu traženih informacija.

Dhillon je u pismima navela da svaki izborni službenik, uključujući i glavnog izbornog zvaničnika države, koji svesno zadrži ne-državljane na biračkim spiskovima ili omogući izdavanje i glasanje glasačkih listića ne-državljanima, može biti izložen krivičnoj odgovornosti. Takođe je istaknuto da je udruživanje dve ili više osoba s ciljem uskraćivanja ustavnih prava građana takođe krivično delo prema federalnim zakonima.

U pismima se izbornim zvaničnicima preporučuje da kontaktiraju Ministarstvo pravde radi konsultacija o koracima koje treba preduzeti radi održavanja ažurnih i zakonitih biračkih spiskova.

Predsednik Sjedinjenih Država poslednjih meseci iznosi tvrdnje da osobe koje nisu državljani SAD često učestvuju u federalnim izborima, iako prema dostupnim podacima međunarodnih izveštaja i studija, takvi slučajevi su izuzetno retki.

Pored toga, predsednik je apelovao na Senat da usvoji nacrt zakona poznat kao SAVE America Act, kojim bi se uveo zahtev da građani pokažu dokaz o državljanstvu prilikom ličnog glasanja na saveznim izborima. Inicijativa je deo šire rasprave o integritetu izbornog procesa u SAD.

Očekuje se da će države odgovoriti na zahtev Ministarstva pravde u datom roku, dok se u javnosti i dalje vodi debata o merama za sprečavanje mogućeg neovlašćenog glasanja. Ministarstvo pravde nije komentarisalo dalji tok postupka u slučaju nepoštovanja ovih zahteva.

Ovo upozorenje deo je kontinuiranih napora federalnih vlasti da nadgledaju i unaprede regularnost izbornog procesa, posebno uoči predstojećih saveznofederalnih izbora.

Pročitaj još

Svet

SAD povlače dozvolu za iransku naftu nakon napada na tankere u Ormuzu

Američko Ministarstvo finansija potvrdilo ukidanje olakšica za iransku naftu, privremena dozvola ograničena nakon incidenta u Persijskom zalivu

Published

on

By

Američko Ministarstvo finansija potvrdilo ukidanje olakšica za iransku naftu, privremena dozvola ograničena nakon incidenta u Persijskom zalivu

Administracija Sjedinjenih Američkih Država povukla je dozvolu koja je omogućavala prodaju iranske nafte, što je predstavljalo važan izvor prihoda za Iran, nakon što su tri tankera napadnuta u Ormuzu. Odluku je potvrdilo američko Ministarstvo finansija u utorak, navodeći da se ranije izdata “Generalna dozvola X” zamenjuje užom dozvolom pod nazivom “Generalna dozvola X1”.

Prema saopštenju, nova dozvola ne omogućava nove transakcije iranske nafte nakon utorka, ali predviđa prelazni period do 17. jula za već započete i odobrene transakcije. Sredstva od ovih prodaja biće deponovana na “blokirani, kamatonosni račun”. Broj transakcija koje su već bile u toku nije preciziran.

Prethodna dozvola za izvoz iranske nafte bila je deo privremenog mirovnog sporazuma između SAD i Irana, koji je uključivao i 60-dnevni memorandum o razumevanju. Taj dogovor je predviđao i primirje između dve zemlje, a američka strana je navela da je napad na tri komercijalna plovila u Ormuzu u suprotnosti sa tom odredbom.

Američki zvaničnici su istakli da je memorandum sa Iranom zasnovan na uslovima ponašanja. “Iran će imati koristi od sporazuma samo ako pokaže odgovarajuće ponašanje. Napadi u Ormuzu ocenjeni su kao neprihvatljivi i doveli su do ukidanja olakšica za naftu”, navodi se u zvaničnoj izjavi.

Dogovor o privremenoj dozvoli za izvoz nafte omogućio je Iranu da nastavi sa prodajom sirove nafte na međunarodnom tržištu tokom trajanja primirja. Nakon najnovijih dešavanja, SAD su ograničile mogućnost novih ugovora i uvele dodatne kontrole nad prihodima od već realizovanih transakcija.

Incidenti u Ormuzu predstavljaju nastavak napetosti u regionu Persijskog zaliva, gde je strateški značaj prolaza doveo do više kriznih situacija u prethodnim godinama. Sjedinjene Američke Države i Iran u više navrata su pokušali da postignu privremene dogovore o smanjenju tenzija, uz posredovanje međunarodne zajednice.

Nije saopšteno koliko je ukupno naftnih transakcija pogođeno ovom odlukom, ali američko Ministarstvo finansija navodi da će se sve buduće aktivnosti odvijati pod znatno strožim uslovima. Reakcije iranskih zvaničnika povodom ove najnovije mere nisu objavljene zaključno sa ovim izveštajem.

Pročitaj još

U Trendu