Connect with us

Svet

Savet za reviziju FEMA predložio reorganizaciju federalnog odgovora na katastrofe

Izveštaj savetodavnog tela, formiranog tokom prethodne administracije, predviđa veće nadležnosti za savezne države i promene u distribuciji pomoći

Published

on

pexels-photo-6519909

Izveštaj savetodavnog tela, formiranog tokom prethodne administracije, predviđa veće nadležnosti za savezne države i promene u distribuciji pomoći

Savet za reviziju Federalne agencije za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA), koji je formiran od strane administracije bivšeg predsednika Donalda Trampa, predstavio je izveštaj sa predlogom značajnih promena u načinu na koji federalna vlada odgovara na prirodne katastrofe. Prema navodima iz izveštaja, predlaže se smanjenje broja situacija u kojima savezna vlada pruža podršku, kao i izmena načina raspodele finansijskih sredstava za oporavak od katastrofa.

U dokumentu se navodi da je „došlo vreme da se zatvori poglavlje o FEMA“, uz obrazloženje da bi agencija trebalo da bude transformisana u organizaciju sa manjom centralizacijom u Vašingtonu i sa većom odgovornošću lokalnih i državnih vlasti. Prema predlozima iz izveštaja, savezne države, teritorije i plemenske zajednice bi ubuduće imale proširene nadležnosti u oblastima pripreme, odgovora i oporavka od katastrofa.

Savet je ukazao na to da bi nove smernice promenile način na koji savezna vlada procenjuje koje katastrofe će biti podržane, kako FEMA nadoknađuje troškove oporavka i kakvu vrstu pomoći bi preživeli mogli da očekuju. Predlog uključuje i preporuke za ubrzanje finansijskih procedura i smanjenje birokratije, sa ciljem brže isplate sredstava pogođenim građanima i zajednicama.

Predsedavajući Saveta, bivši guverner Virdžinije, Glen Jankin, izjavio je tokom javnog sastanka, koji je održan putem interneta i okupio oko 6.000 učesnika, da su „preporuke usmerene na ubrzanje protoka federalnog novca, smanjenje birokratije i omogućavanje građanima da efikasnije dobiju pomoć u najtežim trenucima“.

Izveštaj Saveta dolazi 15 meseci nakon početka revizije, a u njemu se navodi da je proširenje uloge FEMA nakon katastrofa kao što su uragani Katrina i Sendi, kao i tokom pandemije koronavirusa, dovelo do povećanja obima posla agencije i složenije birokratije. Kako se navodi, ove promene su, prema mišljenju Saveta, udaljile agenciju od njene osnovne misije i stvorile zavisnost lokalnih vlasti o federalnoj pomoći.

Prethodne reforme FEMA, koje su usledile nakon velikih katastrofa, bile su usmerene na jačanje federalne koordinacije i fleksibilnosti u pružanju pomoći. Novi predlozi sada sugerišu povratak većem oslanjanju na lokalne kapacitete i jasnije definisane kriterijume za federalnu intervenciju.

Očekuje se da će predložene promene biti predmet razmatranja nadležnih tela i daljeg javnog dijaloga, dok konkretne odluke o budućnosti FEMA još nisu donete.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Savezni sud proglasio obustavu humanističkih grantova u SAD protivzakonitom

Američki sud potvrdio da su grantovi za humanističke nauke nezakonito ukinuti od strane administracije, navodeći kršenje ustava

Published

on

By

Američki sud potvrdio da su grantovi za humanističke nauke nezakonito ukinuti od strane administracije, navodeći kršenje ustava

Savezni sud u Sjedinjenim Američkim Državama doneo je odluku kojom se ukidanje grantova za humanističke nauke, koje je sprovela administracija 2025. godine, proglašava protivzakonitim i neustavnim. Odluka je doneta u četvrtak, a sudija Kolin Mekmahon navela je da je masovna obustava grantova prema tri vodeće američke naučne organizacije izvršena bez odgovarajućeg zakonskog osnova.

Ukidanje grantova sprovelo je američko Ministarstvo za državnu upravu i efikasnost (DOGE) u aprilu 2025. godine, čime su prekinuta sredstva Nacionalne fondacije za humanističke nauke. Među pogođenim organizacijama su Američki savet za naučna društva, Američko istoričarsko udruženje i Američko udruženje za moderne jezike. Ove organizacije su, prema navodima iz sudske dokumentacije, prethodno bile korisnici grantova odobrenih od strane Kongresa.

Tri pogođene organizacije podnele su tužbu u maju 2025. godine sa obrazloženjem da izvršna vlast nema ustavna ovlašćenja da blokira, menja ili odlaže korišćenje sredstava koja je Kongres prethodno odobrio. U presudi je navedeno da je prekid grantova bio protivzakonit, kako prema Prvom amandmanu, tako i prema komponenti jednakosti iz Petog amandmana američkog ustava.

Sudija Mekmahon je u obrazloženju navela da DOGE nije imao zakonska ovlašćenja za ovakvu meru, te je zabranila dalju primenu odluke o ukidanju grantova. Ova presuda obuhvata i srodni postupak koji su pokrenuli članovi Udruženja autora, koji su takođe bili korisnici grantova.

U tekstu presude navodi se da zaposleni u DOGE nisu analizirali pojedinačne prijave ili dokumentaciju prilikom odlučivanja o ukidanju grantova, a da su u nekim slučajevima koristili veštačku inteligenciju za izradu obrazloženja za odbijanje sredstava. Sud je zaključio da ovakav način rada nije u skladu sa zakonskim procedurama.

Ova odluka predstavlja značajan pravni presedan u vezi sa pravima naučnih i kulturnih organizacija u Sjedinjenim Državama na sredstva čije je izdavanje prethodno odobreno zakonodavnom granom vlasti. Detalji presude, koja sadrži 143 strane, javno su dostupni u sudskoj arhivi.

Pročitaj još

Svet

Američki trgovinski sud poništio Trampove tarife od 10 procenata na uvoz

Panel sudija doneo odluku protiv najnovijih tarifa uvedenih od strane administracije, potvrđeno iz sudskih izvora

Published

on

By

Panel sudija doneo odluku protiv najnovijih tarifa uvedenih od strane administracije, potvrđeno iz sudskih izvora

Američki trgovinski sud doneo je u četvrtak odluku kojom se poništavaju poslednje tarife od 10 procenata na globalni uvoz, koje je uvela administracija bivšeg predsednika Donalda Trampa. Odluka je rezultat glasanja sudskog panela, gde su dva sudije bila za ukidanje, a jedan protiv, navodi se u zvaničnom sudskom dokumentu.

Sud je presudio u korist 24 savezne države i manjeg broja preduzeća koja su još u martu podnela tužbu protiv mera administracije. Oni su osporili pravnu osnovanost naplate carina na većinu uvoznih proizvoda, tvrdeći da nisu u skladu sa važećim zakonima.

Tarife koje su predmet spora uvedene su u februaru, svega nekoliko dana nakon što je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država prethodno ukinuo raniji paket tarifa nazvanih “Liberation Day”. Te ranije tarife bile su uvedene u aprilu 2025. godine na osnovu Zakona o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima (IEEPA).

Vrhovni sud je tada, u odluci donetoj sa šest glasova za i tri protiv, utvrdio da IEEPA ne daje predsedniku ovlašćenje za uvođenje takvih tarifa. Nakon toga, administracija je pokušala da uvede novi paket carina, koji je sada takođe poništen odlukom trgovinskog suda.

Sudska dokumentacija navodi da su tužitelji ukazali na značajne ekonomske posledice tarifa i njihovu pravnu neutemeljenost. Sud je naveo da je odluka utemeljena na postojećem zakonodavnom okviru i prethodnim presudama Vrhovnog suda.

Za sada nije poznato da li će administracija podneti žalbu na ovu odluku. Izvori iz sudskih krugova napominju da bi potencijalna žalba mogla odložiti implementaciju sudske presude, dok bi konačna odluka mogla imati dugoročne posledice na američku trgovinsku politiku.

Ovaj slučaj deo je šireg pravnog i političkog spora oko ovlašćenja izvršne vlasti u oblasti međunarodne trgovine, koji traje od početka primene tarifa tokom prethodnih godina. Preduzeća i savezne države koje su podnele tužbu ističu da se ovakvim merama ugrožava stabilnost tržišta i poslovanja.

Trenutno, prema dostupnim informacijama, sporni paket tarifa više nije na snazi dok se čeka na eventualne daljnje pravne korake.

Pročitaj još

Svet

Iran optužio SAD za kršenje primirja napadima na tankere i luke u Ormuskom moreuzu

Portparol iranske vojske tvrdi da su američke snage izvele napade na brodove i civilne ciljeve, istraga u toku

Published

on

By

Portparol iranske vojske tvrdi da su američke snage izvele napade na brodove i civilne ciljeve, istraga u toku

Iran je optužio Sjedinjene Američke Države za kršenje primirja nakon što su, prema zvaničnim navodima, američke snage ispalile rakete na dva iranska tankera u Ormuskom moreuzu i napale civilna područja u zemlji. Incident se dogodio u blizini iranskog grada Džaska i luke Fudžejra, a prema saopštenju portparola iranskog Centralnog štaba Hatama Al Anbije, pogođena su i civilna mesta Bandar Hamir, Sirik i ostrvo Kešm.

Prema zvaničnoj izjavi, američka mornarica gađala je tanker koji je plovio iz iranskih voda ka Ormuskom moreuzu i drugi brod u blizini emiratske luke, dok se nastavljaju napadi na iranske luke Kešm i Bandar Abas. Zvaničnici SAD su naveli da akcije nisu usmerene na ponovno pokretanje rata niti na okončanje prekida vatre.

Do napada je došlo dva dana nakon što je Iran ispalio 15 balističkih i krstarećih raketa na luku Fudžejra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, što je izazvalo reakciju među državama Persijskog zaliva.

“SAD su svojim postupcima prekršile primirje i ugrozile civilnu infrastrukturu u regionu”, naveo je portparol iranske vojske. Istraga o incidentima je u toku, a nadležni organi prate razvoj situacije.

Pročitaj još

U Trendu