Connect with us

Svet

Ruske snage izvode masovne napade na Kijev uz pojačanu propagandnu kampanju

Zvanični kanali Moskve prebacuju odgovornost za civilne žrtve, spasilačke ekipe na terenu u Kijevu

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Zvanični kanali Moskve prebacuju odgovornost za civilne žrtve, spasilačke ekipe na terenu u Kijevu

Više stambenih zgrada, škola i kulturnih objekata u Kijevu pogođeno je u poslednjem talasu vazdušnih napada koje su izvele ruske snage koristeći stotine dronova i balističkih projektila. Napadi su se dogodili tokom prethodnih dana, a prema navodima sa terena, u napadima je došlo do civilnih žrtava i velike materijalne štete. Spasilačke ekipe rade na izvlačenju povređenih iz ruševina.

Uporedo sa napadima, zvanični kanali Moskve i prokremljanski mediji vode intenzivnu propagandnu kampanju u kojoj odgovornost za razaranja prebacuju na ukrajinsko rukovodstvo. U javnim izjavama navodi se da Kijev produžava patnju sopstvenog stanovništva odbijanjem pregovora pod ruskim uslovima, dok se takođe ističe teza da je šteta na civilnoj infrastrukturi posledica delovanja ukrajinske protivvazdušne odbrane.

“Ovakva strategija preusmeravanja krivice i širenja dezinformacija predstavlja prepoznatljiv model modernog informacijskog ratovanja”, ukazali su analitičari. Cilj je, kako navode, da se stvori informativni šum i zamagli jasna linija između agresora i žrtve.

Zvaničnici Kijeva ističu da su napadi bili usmereni na gusto naseljene urbane četvrti, sa ozbiljnim posledicama po civilno stanovništvo i infrastrukturu. Dok traju spasilačke aktivnosti, građani Kijeva ostaju pod stalnom pretnjom novih napada i sirena za vazdušnu opasnost.

“Informacioni rat vodi se paralelno sa fizičkim sukobom, a dezinformacije se koriste kao sredstvo za uticaj na percepciju odgovornosti za stradanja”, navodi se u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Zvanična istraga potvrdila poreklo ruskog drona koji je pogodio zgradu u Galaciju

Rumunske službe utvrdile odgovornost Ruske Federacije, nalazi prosleđeni NATO saveznicima

Published

on

By

Rumunske službe utvrdile odgovornost Ruske Federacije, nalazi prosleđeni NATO saveznicima

Tehnički izveštaj rumunskih državnih službi potvrdio je da je bespilotna letelica koja se srušila u gradu Galaciju ruskog porekla i reč je o modelu „Geran-2“. Incident je doveo do povreda građana i materijalne štete na stambenom objektu, saopšteno je iz nadležnih organa.

Prema nalazima istrage, stručnjaci su analizom fragmenata pronađenih na mestu pada utvrdili da je na delovima konstrukcije jasno vidljiv natpis na ćirilici „ГЕРАН-2“, kao i da su elektronske komponente, navigacioni sistemi i motor u potpunosti identični prethodno dokumentovanim ruskim dronovima ove serije. Dodatne analize materijala i pogonskog goriva potvrdile su podudarnost sa ruskim vojnim aparatima.

Rumunske vlasti ističu da ovakav incident, u kojem je borbena letelica pogodila civilni objekat na teritoriji države članice NATO saveza, nosi posebnu težinu. Zvaničnici su naglasili da bezbednost građana i teritorijalni integritet predstavljaju osnovnu obavezu države i da nijedan napad neće biti zanemaren. Izveštaj o incidentu prosleđen je NATO i Evropskoj uniji radi koordinacije daljih bezbednosnih mera na istočnim granicama Alijanse.

Paralelno sa objavom tehničkog izveštaja, evropska platforma za borbu protiv dezinformacija upozorila je na propagandnu kampanju u kojoj pojedini ruski medijski kanali pokušavaju da pripišu odgovornost za napad Ukrajini ili Rumuniji. Rumunske vlasti ističu da tehnički dokazi nedvosmisleno potvrđuju rusko poreklo letelice i odgovornost za incident.

“Na osnovu prikupljenih dokaza i sprovedene analize, utvrđena je direktna povezanost letelice sa Ruskom Federacijom”, navodi se u saopštenju nadležnih organa.

Pročitaj još

Svet

Predsednik Irana podneo ostavku, revolucionarna garda preuzima kontrolu nad državom

Vlasti istražuju političku krizu, još nije poznato da li će ostavka biti prihvaćena

Published

on

By

Vlasti istražuju političku krizu, još nije poznato da li će ostavka biti prihvaćena

Predsednik Irana Masud Pezeškijan podneo je ostavku vrhovnom vođi, navodeći u pismu da su predsednik i vlada isključeni iz ključnih procesa donošenja odluka, dok Iranska revolucionarna garda (IRGC) preuzima kontrolu nad državnim poslovima. Incident se dogodio tokom prethodne sedmice, prema navodima iz diplomatskih izvora. Još uvek nije poznato da li će vrhovni vođa prihvatiti ostavku.

Prema dostupnim informacijama, Pezeškijan je istakao da pod ovakvim okolnostima nije u mogućnosti da vodi vladu niti da ispunjava zakonske obaveze, zbog čega je zatražio da njegova ostavka bude odmah prihvaćena. U prethodnim danima, predsednik Irana izdao je naredbu da se obnovi pristup internetu, ali većina stanovništva i dalje ne može da koristi mrežu, što traje 87 dana. Pristup internetu je prvobitno ukinut 8. januara kao odgovor na proteste, a potom je postepeno vraćen tokom februara.

Na međunarodnom planu, Sjedinjene Države su tokom vikenda izvele napade na radarske i komandne lokacije u Iranu, kao odgovor na obaranje američkog drona iznad međunarodnih voda. Američki borbeni avioni su uništili protivvazdušnu odbranu, zemaljske kontrolne stanice i dva borbena drona. Nije bilo povređenih među američkim vojnicima.

Pregovori između Sjedinjenih Država i Irana nailaze na prepreke, nakon što su iz Vašingtona zatražene izmene u nacrtu sporazuma, posebno u vezi sa režimom plovidbe u Ormuzu i iranskim finansijskim fondovima. Reakcije iz Irana ukazuju na otpor prema dodatnim ustupcima, a mediji bliski revolucionarnoj gardi navode da bi Teheran radije prihvatio neuspeh pregovora nego nepovoljan dogovor.

“Istraga političkih događaja je u toku i još nije poznato da li će ostavka predsednika biti zvanično prihvaćena”, navedeno je u saopštenju nadležnih organa.

Pročitaj još

Svet

Evropski analitičari upozoravaju na semantičku strategiju Moskve prema Moldaviji

EUvsDisinfo analizira kako Kremlj označava odluke Moldavije kao provokacije, a svoje pritiske kao saradnju

Published

on

By

EUvsDisinfo analizira kako Kremlj označava odluke Moldavije kao provokacije, a svoje pritiske kao saradnju

Evropski projekat za praćenje dezinformacija, EUvsDisinfo, objavio je analizu u kojoj se upozorava na specifičan lingvistički obrazac koji zvanična Moskva koristi u komunikaciji sa Republikom Moldavijom. Prema ovom izveštaju, ruski državni mediji i zvaničnici često interpretiraju događaje na relaciji Moskva–Kišinjev prema političkim interesima Kremlja.

Kako navode analitičari, kada Rusija vrši politički, ekonomski ili energetski pritisak na moldavske institucije, ti potezi se u zvaničnim saopštenjima predstavljaju kao legitimna saradnja ili podrška. S druge strane, suverene odluke moldavskog rukovodstva, posebno one koje vode ka integraciji sa Evropskom unijom, odmah se ocenjuju kao provokacije i pripisuju se stranim akterima, ignorišući politički subjektivitet Moldavije.

Analitičari EUvsDisinfo ističu da ovakva semantička manipulacija ima za cilj delegitimizaciju prava Moldavije na nezavisnu spoljnu politiku. Kroz ovakve narative, prema njihovoj oceni, Rusija pokušava da prikaže Moldaviju kao nesposobnu za samostalno donošenje odluka, dok svoje uplitanje predstavlja kao prirodno i dobronamerno delovanje.

“Značenje reči u komunikaciji sa Moskvom, kako se čini, u potpunosti zavisi od geografije i geopolitičkih granica koje Kremlj pokušava da nametne”, navodi se u analizi ove evropske platforme.

Ovakav obrazac komunikacije, kako se dodaje, ne odnosi se isključivo na Moldaviju, već predstavlja uobičajenu praksu koju Ruska Federacija primenjuje prema svim postsovjetskim republikama koje teže većoj samostalnosti. Na taj način, javnosti se šalje poruka da suverenitet manjih država ima vrednost samo kada je u skladu sa interesima Moskve, dok se u suprotnom koristi informativni aparat za prenošenje odgovornosti i destabilizaciju društva.

Pročitaj još

U Trendu