Connect with us

Svet

Rusija upozorila NATO na moguće katastrofalne posledice sukoba

Zamenik ministra spoljnih poslova Rusije ističe rastuću opasnost od direktnog sukoba sa NATO savezom

Published

on

Foto Izvor:

Zamenik ministra spoljnih poslova Rusije ističe rastuću opasnost od direktnog sukoba sa NATO savezom

Zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov izjavio je da rizik od direktnog i frontalnog sukoba između Rusije i NATO-a neprekidno raste, uz potencijalno katastrofalne posledice za celu planetu, saopšteno je prema zvaničnim izvorima. Upozorenje dolazi nakon što je ruski predsednik Vladimir Putin potvrdio uspešno testiranje interkontinentalne balističke rakete ‘Sarmat’, poznate na Zapadu kao ‘Satana II’, čije se raspoređivanje planira do kraja 2026. godine.

Prema rečima Vladimira Putina, ‘Sarmat’ predstavlja najmoćniju nuklearnu raketu na svetu, sposobnu da probije sve postojeće i buduće sisteme protivraketne odbrane. Ova raketa teška je oko 208 tona, a može nositi bojevu glavu čija je ukupna snaga više od četiri puta veća od zapadnih ekvivalenata. Takođe je naglašeno da projektil može da se kreće i balističkom i suborbitalnom putanjom, sa dometom većim od 35.000 kilometara.

Rjabkov je istakao da u evropskim prestonicama trenutno postoji opasan ratni narativ i ubrzana militarizacija usmerena protiv Rusije, uključujući i vojne vežbe u nuklearnoj sferi. “Asimetrija i eskalacija tenzija povećavaju strateške rizike, kao i opasnost od direktnog sukoba između NATO-a i naše zemlje, sa potencijalno katastrofalnim posledicama”, izjavio je Rjabkov.

Visoki ruski diplomata je dodao da trenutno ne postoje uslovi za pokretanje ravnopravnog dijaloga o kontroli naoružanja, jer, prema njegovim rečima, zapadne zemlje odbijaju da uzmu u obzir bezbednosne interese Rusije.

Prema podacima Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja, Rusija trenutno ima oko 5.459 funkcionalnih nuklearnih bojevih glava, dok Sjedinjene Američke Države raspolažu sa 5.277. Iako su tenzije i pretnje prisutne od početka sukoba u Ukrajini, vojni analitičari navode da svest o “međusobno osiguranom uništenju” ostaje glavni faktor koji sprečava izbijanje otvorenog sukoba.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Američke snage izvele vazdušne udare na iranske vojne ciljeve posle napada na brodove u Ormuskom tesnacu

Centralna komanda SAD saopštila da je pogođeno oko 90 meta, operacija traje dve noći uz intenzivne napade

Published

on

By

Centralna komanda SAD saopštila da je pogođeno oko 90 meta, operacija traje dve noći uz intenzivne napade

Američke vojne snage izvele su više uzastopnih talasa vazdušnih i raketnih udara na iranske vojne ciljeve duž obale Irana tokom noći 7. i 8. jula, saopštila je Centralna komanda SAD. Operacija je sprovedena nakon što su iranske snage prekršile primirje obnovljenim napadima na komercijalna plovila u Ormuskom tesnacu, jednom od ključnih svetskih energetskih koridora.

Prema zvaničnim podacima, tokom udara 8. jula pogođeno je oko 90 iranskih vojnih ciljeva, među kojima su se našli sistemi protivvazdušne odbrane, obalski nadzorni položaji, skladišta raketa i bespilotnih letelica, pomorski kapaciteti i logistička infrastruktura raspoređena duž iranske obale. Udari predstavljaju nastavak akcije iz prethodne noći kada su američke snage pogodile oko 80 meta, uključujući više od 60 brzih čamaca Islamske revolucionarne garde, koji se koriste za presretanje tankera i asimetrične pomorske operacije.

U zvaničnom saopštenju Centralne komande navodi se da su ovi napadi odgovor na direktno kršenje primirja od strane Irana, nakon što su iranske snage napale tri komercijalna broda u Ormuskom tesnacu. Cilj operacije je, kako je naglašeno, “nametanje visoke cene” Teheranu zbog destabilizacije regionalne bezbednosti i ugrožavanja međunarodne trgovine.

“Snage SAD ostaju budne, smrtonosne i spremne za izvršenje svih operacija po naređenju vrhovnog komandanta”, navodi se u saopštenju Centralne komande.

Vojni analitičari ističu da ovi udari predstavljaju prelazak sa politike pasivnog odvraćanja na aktivnu degradaciju iranskih A2/AD (anti-access/area denial) kapaciteta u regionu, što bi moglo uticati na stabilnost globalnog tržišta energenata.

Pročitaj još

Svet

Iran odlučan da zadrži kontrolu nad Ormuskim tesnacom uprkos američkim udarima

Institut za proučavanje rata upozorava na spremnost Irana na sukob, trenutna situacija bez promena u strategiji

Published

on

By

Institut za proučavanje rata upozorava na spremnost Irana na sukob, trenutna situacija bez promena u strategiji

Iran je spreman da uđe u oružani sukob velikih razmera sa Sjedinjenim Američkim Državama ukoliko to bude potrebno za očuvanje kontrole nad Ormuskim tesnacom, navodi se u najnovijem izveštaju Instituta za proučavanje rata (ISW). Prema analizi, vlasti u Teheranu daju prednost dominaciji nad ovim strateški važnim morskim prolazom, čak i po cenu obnavljanja vojne eskalacije sa Vašingtonom.

ISW ističe da trenutni obrazac američkih vazdušnih udara, uključujući i napad 7. jula kada je pogođeno više od 80 vojnih ciljeva u Iranu, nije uticao na iransku odluku da nastavi sa svojom pomorskom strategijom. Američka centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su udari odgovor na učestale iranske napade na komercijalna plovila u regionu, ali Teheran ne pokazuje znakove povlačenja.

Dalja analiza ukazuje da Iran koristi vojnu silu kao sredstvo prinude prema zalivskim državama i međunarodnim akterima, nakon neuspeha diplomatskih pokušaja da se osigura priznanje iranske kontrole nad tesnacom. Iranske vlasti sada pokušavaju jednostrano da nametnu sopstvene aranžmane za plovidbu, iako su prethodni dogovori predviđali da se rešenja postižu dijalogom sa zalivskim državama.

Zvaničnici iz Sjedinjenih Država ističu da ovakvo ponašanje predstavlja pokušaj zaobilaženja Klauzule 5 iz ranijih sporazuma, koja je trebalo da omogući zalivskim državama uticaj na ograničavanje iranskih pretenzija po pitanju kontrole tesnaca. ISW takođe navodi da je Iran prethodni prekid vatre iskoristio za obnovu vojnih kapaciteta i infrastrukture, čime je povećao sposobnost za nastavak asimetričnih napada.

U zasebnom razvoju događaja, Vlada Libana je 8. jula saopštila da će učestvovati u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom u Rimu, zakazanim za 15. i 16. jul. Libanska strana je ranije uslovljavala svoje učešće povlačenjem izraelskih snaga iz određenih zona na jugu zemlje, ali novi pristup može ukazivati na promenu dinamike pregovora.

Pročitaj još

Svet

Predsednik SAD Donald Tramp uputio oštre pretnje Iranu nakon napada na ostrvo Harg

Američki predsednik najavio moguće uništenje iranske infrastrukture, u toku analiza situacije

Published

on

By

Američki predsednik najavio moguće uništenje iranske infrastrukture, u toku analiza situacije

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izdao je ozbiljno upozorenje iranskom režimu, saopštivši da je američka vojska izvela ograničen napad na ostrvo Harg i da bi u slučaju dalje eskalacije mogla uništiti ključnu infrastrukturu u Iranu. Prema zvaničnim navodima, Tramp je izjavio da su američke snage ciljale deo ostrva Harg, glavnog naftnog čvorišta Irana, naglašavajući da je ova meta odabrana sa jasnom strateškom namerom.

“Sinoć smo napali ostrvo Harg – uništili smo jedan deo”, izjavio je Tramp, dodajući da je naložio da se naftna infrastruktura ne dira, jer postoji mogućnost da SAD preuzmu kontrolu nad ostrvom. Predsednik je naglasio da bi u slučaju potrebe, američka vojska mogla u potpunosti preuzeti ostrvo Harg, bez mogućnosti iranskog otpora.

Tramp je dodatno istakao da SAD trenutno ne koriste punu vojnu moć, ali je upozorio da bi u slučaju dalje eskalacije mogli biti uništeni iranski mostovi, elektrane i postrojenja za desalinizaciju vode, što bi, prema njegovim rečima, dovelo do potpune paralize zemlje. “Najviši nivo su mostovi, njihove elektrane, gde proizvode struju. Ako budemo morali, uništićemo ih. Ne želim to da radim, ali ako budemo morali, uništićemo ih”, izjavio je Tramp.

U zvaničnoj izjavi predsednik SAD dodao je da američka vojska ima kapacitete da u jednom danu sruši svaki most u Iranu i da iranske vlasti ne bi mogle da pruže adekvatan odgovor. Tramp je naglasio da su ove pretnje reakcija na ponašanje iranskog režima, ocenjujući da je ono prešlo granice tolerancije. “Obično nisam takav, ali oni to zaista zaslužuju”, zaključio je predsednik SAD.

Zvanične službe nastavljaju da prate razvoj situacije, dok su iranski strateški objekti i naftna infrastruktura ostali netaknuti u ovom ograničenom napadu. Dalji koraci zavisiće od poteza iranske strane, a američka administracija je poručila da ostaje spremna na sve opcije.

Pročitaj još

U Trendu