Connect with us

Svet

Rusija, Kina i Iran koriste digitalne plaćenike za operacije širom Evrope

Obaveštajne službe sve češće angažuju amatere i lokalne mreže za nadzor, sabotaže i političku represiju

Objavljeno pre

,

Rusija, Kina i Iran koriste digitalne plaćenike za operacije širom Evrope – digitalni plaćenici i ekonomija tezgarenja Foto Izvor: Pixabay.com

Obaveštajne službe sve češće angažuju amatere i lokalne mreže za nadzor, sabotaže i političku represiju

Prema novoj analizi Međunarodnog instituta za strateške studije, obaveštajne službe Rusije, Irana i Kine sve više koriste amaterske posrednike i lokalne kriminalne mreže za obavljanje zadataka nadzora, sabotaže i političke represije širom Evrope. Ovaj trend, koji stručnjaci nazivaju “ekonomija tezgarenja”, podrazumeva regrutaciju ranjivih pojedinaca, maloletnika i pripadnika podzemlja za jednokratne zadatke putem digitalnih aplikacija kao što je Telegram. Fenomen digitalni plaćenici i ‘ekonomija tezgarenja’ postao je centralna strategija u situaciji kada je klasično delovanje obaveštajaca u Evropi gotovo onemogućeno.

Digitalni plaćenici i ‘ekonomija tezgarenja’ menja način delovanja

Eskalacija ratnih sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku značajno je povećala potražnju za uslugama digitalnih plaćenika i ‘ekonomija tezgarenja’. Tradicionalni obaveštajci pod diplomatskom zaštitom povučeni su u matične zemlje, a profesionalne operacije sada se vode na daljinu. Masovna proterivanja ruskih operativaca iz diplomatskih misija širom Evrope od 2018. do 2022. godine, kao i razbijanje mreža “ilegalaca”, naterali su države da promene taktiku. Slično se dogodilo i kineskom Ministarstvu državne bezbednosti, koje je nakon hapšenja svog oficira u Belgiji i SAD 2018. godine prešlo na daljinsko upravljanje posrednicima.

Ovakav pristup omogućava državama da zvanično negiraju učešće i izbegnu gubitak obučenog kadra. Istovremeno, angažovanje amatera značajno smanjuje troškove i rizike po profesionalce, ali donosi nove izazove zbog nestabilnosti i nepredvidivosti posrednika.

Primeri i posledice regrutacije digitalnih plaćenika

Prema navodima iz analize, posledice angažovanja digitalnih plaćenika i ‘ekonomija tezgarenja’ već su vidljive u više evropskih zemalja. U Velikoj Britaniji, u junu 2026. godine, dvojica muškaraca osuđena su zbog pokušaja paljenja imovine i vozila povezanih sa bivšim premijerom Kirom Starmerom, nakon što su regrutovani preko Telegrama od strane lica povezanog sa ruskom vladom. U Ukrajini je tokom jedne godine optuženo preko 1.100 ljudi za terorizam i sabotažu u korist Rusije, a oko 20 odsto njih bili su maloletnici.

Iran koristi organizacije kao što je Pokret islamskih drugova desnice za regrutaciju mreža radi napada i likvidacija širom Evrope. S druge strane, kineski slučajevi iz juna 2026. pokazuju da neki posrednici podugovaraju sopstvene zadatke, što dodatno umanjuje kontrolu državnih službi nad operacijama.

Rizici i izazovi za evropske bezbednosne službe

Oslanjanje na amatere povećava rizik od fatalnih grešaka i nepredvidivih eskalacija. Za razliku od obučenih oficira, amateri često postupaju nesmotreno i bez čvrste komandne strukture. U Švedskoj je u februaru 2025. godine maloletnik angažovan od strane IMCR-a pogrešnim identifikovanjem mete usmrtio neplaniranu osobu.

Pored toga, evropski bezbednosni i pravosudni organi, posebno u Nemačkoj, Holandiji, Poljskoj i Velikoj Britaniji, suočavaju se sa pritiskom da prate i neutralizuju sve veći broj pojedinaca koji se lako i brzo regrutuju putem interneta. Kao rezultat toga, neutralizacija pojedinačnog operativca više ne znači prestanak pretnje, jer se novi akteri brzo pojavljuju.

Na kraju, stručnjaci upoređuju ovu taktičku metodologiju sa upotrebom jeftinih dronova samoubica u ratnim zonama, ističući da digitalni plaćenici i ‘ekonomija tezgarenja’ predstavljaju ozbiljan izazov za bezbednost Evrope.

Pročitaj još

Svet

Dramatični protesti u Francuskoj: Žandarm povređen Molotovljevim koktelom, privedeno 520 osoba

Tokom protesta zbog rasta troškova života u Francuskoj, povređen je žandarm u Parizu, a vlasti su privele 520 osoba.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Dramatični protesti u Francuskoj: Žandarm povređen Molotovljevim koktelom, privedeno 520 osoba – napad u Francuskoj

Tokom protesta zbog rasta troškova života u Francuskoj, povređen je žandarm u Parizu, a vlasti su privele 520 osoba.

Tokom masovnih protesta zbog rasta troškova života i socijalnih nejednakosti u Francuskoj, došlo je do ozbiljnih incidenata, a jedan pripadnik žandarmerije povređen je kada je na njega bačen Molotovljev koktel u Parizu. Prema saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova, policija je tokom demonstracija privela ukupno 520 osoba širom zemlje. Napad na žandarma, koji je zadobio opekotine drugog stepena, okarakterisan je kao pokušaj ubistva.

Napad Molotovljevim koktelom u Parizu

Jedan pripadnik francuske žandarmerije povređen je u predelu članka kada je na njega bačen Molotovljev koktel tokom protesta u Parizu. Na snimcima sa društvenih mreža vidi se trenutak kada zapaljivi projektil pogađa grupu žandarma, nakon čega je jedan od njih zahvaćen plamenom dok beži sa lica mesta. Njegove kolege i jedan demonstrant odmah su mu pritekli u pomoć i pokušali da ugase vatru.

Prema informacijama iz više izvora, povređeni žandarm je kapetan i komandant jedinice. Iako je zadobio opekotine drugog stepena, odlučio je da nastavi da obavlja svoje dužnosti. Vlasti su oštro osudile ovaj napad, a ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez izjavio je da je reč o pokušaju ubistva, ističući da takvi incidenti zahtevaju najstrože kazne.

Napad u Francuskoj: reakcije zvaničnika i tok protesta

Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez rekao je da su protestne povorke uglavnom protekle mirno, ali su pojedine grupe izazivale ozbiljne nerede. Kako je naveo, “videli smo izuzetno nasilne sukobe u kojima su učestvovale grupe od nekoliko stotina pojedinaca”. Prema njegovim rečima, nerede su predvodile grupe ekstremne levice, a napadi na snage bezbednosti, uključujući i Molotovljev koktel, predstavljaju najteže oblike nasilja.

Predsednica Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen i lider Republikanske stranke Bruno Retajo takođe su osudili napad. Le Pen je naglasila da počinioci moraju biti pronađeni i najstrože kažnjeni, dok je Retajo ponovio da je reč o pokušaju ubistva i da odgovorni moraju odgovarati pred zakonom. Ove izjave dodatno su podstakle poziv javnosti na mir tokom protesta.

Masovni protesti širom Francuske i bezbednosne mere

Protesti su održani u oko trideset francuskih gradova, uključujući Pariz, Lion, Bordo, Marsej, Lil i Tuluz. Prema procenama Ministarstva unutrašnjih poslova, na ulicama je bilo oko 320.000 ljudi, dok su sindikalne organizacije procenile da je u protestima učestvovalo gotovo 500.000 građana, od čega oko 200.000 u Parizu. Tokom intervencija, policija je koristila suzavac, biber-sprej i vodene topove kako bi uspostavila red.

Ovo je treći veliki dan mobilizacije u poslednje tri nedelje, nakon sličnih protesta održanih 17. i 24. oktobra. Francuske vlasti ističu da nastavljaju sa merama za očuvanje reda i bezbednosti, dok građani nastavljaju da izražavaju nezadovoljstvo zbog ekonomske situacije.

Kao rezultat poslednjih događaja, napad u Francuskoj i povreda žandarma izazvali su veliku pažnju javnosti i pozive na smirivanje tenzija.

Pročitaj još

Svet

Kriza u Poljskoj: Tusk odbio kompromis i poručio da pravo ne počiva na lažima

Premijer Donald Tusk osudio je incidente ispred Ustavnog suda i istakao da kompromis sa političkim protivnicima nije moguć.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kriza u Poljskoj: Tusk odbio kompromis i poručio da pravo ne počiva na lažima

Premijer Donald Tusk osudio je incidente ispred Ustavnog suda i istakao da kompromis sa političkim protivnicima nije moguć.

Kriza u Poljskoj dodatno se produbljuje nakon što je premijer Donald Tusk odlučno odbio mogućnost kompromisa sa političkim protivnicima u vezi sa Ustavnim sudom. On je izjavio da pravo ne može počivati na lažima, a kompromis sa suprotnom stranom smatra nemogućim nakon jučerašnjih incidenata ispred zgrade Ustavnog suda.

Tusk je istakao da su legalno izabrani članovi suda napadnuti, dok je policija obezbeđivala ustanovu. Prema njegovim rečima, država mora da štiti vladavinu prava i obezbedi nezavisnost sudstva, što je ključno u trenutnoj političkoj situaciji.

Incidenti ispred Ustavnog suda i reakcija premijera

U svom obraćanju naciji, Tusk je osudio napade na članove Ustavnog suda i naglasio važnost očuvanja mira. On je rekao: “Veoma bih voleo da slične scene više nikada ne moramo da gledamo u Poljskoj.” Premijer je podvukao da mir ne može biti sačuvan popuštanjem pred bezakonjem i nasiljem.

Takođe je poručio da je demokratska država dužna da bude snažna i sposobna da sprovodi pravdu. Prema njegovoj oceni, teško je razumeti sukobe između političara i aktivista iz opozicionih stranaka Pravo i pravda (PiS) i Konfederacija, koji su učestvovali u incidentima.

Vladavina prava i uloga sudstva

Govoreći o značaju vladavine prava, Tusk je istakao da pravni sistem ne može zavisiti od “vike, laži i tuče”, naglašavajući da takve pojave neće biti izvor prava u Poljskoj. On je napravio poređenje sa slučajem krađe torbe starijoj ženi, rekavši da bi bilo besmisleno tražiti kompromis između žrtve i lopova tako što bi podelili ukradeni plen.

Tusk je podsetio da je demokratija “najbolji i najteži sistem za održavanje koji je čovečanstvo osmislilo”. On je dodao da se vladavina prava razlikuje od “zakona džungle” jer u demokratskoj državi o pravu ne odlučuju fizička snaga i bahatost.

Optužbe na račun političkih organizacija

Premijer je optužio određene poljske organizacije i političare da žele da unište demokratiju i vladavinu prava. Kako je naveo, u tom sukobu imaju podršku proruskih snaga i “armije ruskih botova na internetu”. Tusk je izrazio uverenje da će Ustavni sud početi da funkcioniše nezavisno, samostalno i u skladu sa Ustavom.

Na kraju, Tusk je istakao odgovornost izvršne vlasti da obezbedi bezbednost i uslove za rad Ustavnog suda. On je podvukao da je cilj države zaštita vladavine prava u Poljskoj.

Pročitaj još

Svet

Nemir širom Nemačke: Protesti generacije Z prerasli u sukobe sa policijom

Više od 100.000 ljudi okupilo se u oko 30 gradova, a incidenti i povrede zabeleženi su u Berlinu, Frankfurtu, Hamburgu, Kelnu i Štutgartu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nemir širom Nemačke: Protesti generacije Z prerasli u sukobe sa policijom

Više od 100.000 ljudi okupilo se u oko 30 gradova, a incidenti i povrede zabeleženi su u Berlinu, Frankfurtu, Hamburgu, Kelnu i Štutgartu.

Protesti generacije Z, koji su danas održani u oko 30 gradova širom Nemačke, privukli su više od 100.000 učesnika i prerasli u brojne incidente, pri čemu su zabeleženi sukobi sa policijom. Najozbiljniji incidenti zabeleženi su u Berlinu, Frankfurtu, Hamburgu, Kelnu i Štutgartu, dok je proteste pratila napeta atmosfera, a nekoliko policajaca je povređeno, prema zvaničnim podacima.

Demonstranti su u Berlinu bacali flaše, kamenice i pirotehnička sredstva na policiju, palili barikade i formirali ljudske lance kako bi sprečili intervenciju. Policija je, kao rezultat, više puta intervenisala koristeći biber-sprej, a brojne osobe su privedene. Skup je ubrzo proglašen završenim, a okupljenima je naređeno da napuste područje. Prema procenama, incidenti su kulminirali kada su demonstranti zapalili pirotehniku i bacali petarde na policijske službenike.

Incidenti i sukobi tokom protesta generacije Z

Iako je protest u Frankfurtu sa oko 8.000 ljudi započeo mirno, kasnije je došlo do sukoba. Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrajine Hesen navelo je da je oko 100 osoba učestvovalo u nasilju, bacajući flaše, kamenice i pirotehnička sredstva na policiju. U Hamburgu je iza glavne železničke stanice odjeknula snažna eksplozija petarde, a policajci su bili meta pirotehničkih sredstava. U Kelnu je policija opkolila oko 500 osoba za koje se sumnja da su sklone nasilju i sprovela provere identiteta. U Lajpcigu je zabeležena upotreba biber-spreja od strane policije, dok su u Štutgartu demonstranti takođe bacali flaše i pirotehniku na pripadnike snaga bezbednosti. S druge strane, protest u Diseldorfu je protekao uglavnom mirno, sa oko 2.500 učesnika.

Razlozi protesta i reakcija bezbednosnih službi

Proteste je organizovao pokret „Generacija Z rešava“ (Gen Z regelt), a među glavnim zahtevima mladih su bolje obrazovanje, pristupačniji životni troškovi, veća ulaganja u zaštitu životne sredine, kao i protivljenje smanjenju socijalnih davanja i povećanju vojnih izdvajanja. Nemačke bezbednosne službe ranije su upozorile da bi proteste mogle iskoristiti ekstremističke grupe. Zbog toga su pojedini trgovci u više gradova zaštitili izloge drvenim pločama.

Do večernjih sati, prema pisanju nemačkih medija, povređeno je više policajaca, a snage bezbednosti nastavile su intervencije i privođenja. Kako su naveli iz organizacije protesta, mladi traže konkretne promene u društvu i naglašavaju važnost ulaganja u obrazovanje i socijalnu sigurnost. U međuvremenu, policija ističe da je bezbednost svih građana prioritet i da će nastaviti da prati situaciju u narednim danima.

Ovi protesti generacije Z pokazuju rastuću zabrinutost mladih u Nemačkoj zbog aktuelnih političkih i ekonomskih pitanja. Incidenti širom zemlje ukazuju na potrebu za dijalogom između vlasti i mladih kako bi se izbegle slične situacije u budućnosti.

Pročitaj još

U Trendu