Connect with us

Svet

Rekordan sneg u Moskvi oborio rekord star 55 godina, uveden narandžasti alarm

Gradske službe na terenu, parkovi zatvoreni, očekuje se nastavak snežnog nevremena narednih dana

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Gradske službe na terenu, parkovi zatvoreni, očekuje se nastavak snežnog nevremena narednih dana

U Moskvi je danas zabeleženo 12 centimetara snega, čime je oboren rekord za ovaj datum koji je bio na snazi 55 godina, potvrdio je stručnjak meteorološkog centra “Fobos” Mihail Leus. Prethodni rekord iznosio je 10 centimetara.

Obilne padavine od ranih jutarnjih sati izazvale su poteškoće širom grada – sneg je lomio drveće i oštetio dalekovode, zbog čega je uveden narandžasti nivo upozorenja. Građanima je privremeno zabranjen ulazak u parkove zbog rizika od pada drveća, a obustavljeno je iznajmljivanje električnih skutera, bicikala i vozila sa letnjim gumama.

Vlasti su apelovale na vozače da ne parkiraju automobile u blizini drveća i da tokom nevremena ne traže zaklon ispod krošnji. Gradske službe su na terenu i rade na otklanjanju posledica snežnog nevremena.

Meteorolozi upozoravaju da se u narednim danima očekuju još jače snežne oluje, poledica, kao i retka pojava suve grmljavine. Prema prognozama, poboljšanje vremenskih uslova u Moskvi se ne očekuje pre srede.

„Situacija zahteva povećan oprez građana, a sve službe su mobilisane i rade na saniranju posledica“, saopšteno je iz gradskih vlasti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Pad Kidala i povlačenje ruskih snaga iz Malija doveli do krize u regionu

Analitičari ukazuju na urušavanje ruskog projekta u Sahelu, dok lokalne snage trpe ozbiljne gubitke

Published

on

By

Analitičari ukazuju na urušavanje ruskog projekta u Sahelu, dok lokalne snage trpe ozbiljne gubitke

Strateški grad Kidal na severu Malija pao je pod kontrolu pobunjeničkih grupa povezanih sa JNIM (Al-Kaida) i Frontom za oslobođenje Azavada, nakon ofanzive započete 25. aprila. Prema izveštajima, snage malijske hunte i njihovi ruski saveznici iz ‘Afričkog korpusa’ povukli su se iz grada, dok je malijski ministar odbrane, general Sadio Camara, poginuo tokom borbi, što je oslabilo vojnu komandu u kritičnom trenutku.

Prema navodima sa terena, ruski kontingent je povučen iz opkoljene baze nakon pregovora sa pobunjenicima, dok su malijski vojnici ostali bez podrške i masovno se predavali, ostavljajući opremu. Analitičarka Zineb Riboua ističe da je smrt Jevgenija Prigožina označila početak kraja ruskog uticaja u regionu, a da je pokušaj institucionalizacije ruskih aktivnosti kroz Ministarstvo spoljnih poslova ostao bez rezultata. Ključni problemi ruske strategije uključuju fokus na očuvanje režima, ignorisanje lokalnih problema, izolaciju Malija od međunarodnih bezbednosnih struktura i potcenjivanje otpornosti pobunjeničkih mreža.

Gubitak kontrole nad severom Malija ima posledice i za Evropu, jer se Mali nalazi na migracionim koridorima ka Libiji i Mediteranu. Očekuje se porast neregularnih migracija prema evropskim državama, koje su već pod pritiskom prethodnih kriza. U međuvremenu, afrički lideri traže alternativne bezbednosne partnere, dok pojedini posmatrači navode mogućnost da ukrajinska vojna tehnologija postane atraktivna za lokalne vlade. Istraga o daljim posledicama povlačenja ruskih snaga i razvoju situacije u regionu je u toku.

Pročitaj još

Svet

Izrael rasporedio sistem ‘Gvozdena kupola’ u Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Vojni analitičari procenjuju da je jačanje saveza odgovor na bezbednosne izazove, dok diplomatija sa Iranom stagnira

Published

on

By

Vojni analitičari procenjuju da je jačanje saveza odgovor na bezbednosne izazove, dok diplomatija sa Iranom stagnira

Izrael je rasporedio bateriju protivvazdušnog sistema „Gvozdena kupola“ u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uz dolazak nekoliko desetina pripadnika Izraelskih odbrambenih snaga koji će upravljati sistemom. Ova odluka doneta je nakon direktnog telefonskog razgovora izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i predsednika Emirata Mohameda bin Zajeda, navode izvori iz Tel Aviva i Vašingtona.

Prema analitičarima, ovaj potez označava istorijski presedan i produbljuje vojnu saradnju između Izraela i zalivskih država. Raspoređivanje izraelskog vojnog osoblja i sofisticiranih odbrambenih sistema na teritoriji UAE ocenjuje se kao odgovor na aktuelne bezbednosne izazove u regionu, uprkos postojećim tenzijama.

Istovremeno, diplomatski napori u odnosima sa Iranom su zaustavljeni. Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči sastao se 26.04.2024. sa sultanom Hajtamom al-Tarikom u Maskatu, gde su razgovarali o bezbednosti u strateškom Hormuskom moreuzu. Međutim, analitičari ukazuju da dominacija Islamske revolucionarne garde (IRGC) u procesu odlučivanja u Teheranu onemogućava napredak pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama.

“Dominacija Revolucionarne garde ostaje ključna prepreka za svaki oblik kompromisa sa Zapadom”, navodi se u analizi. Zbog pojačanog uticaja IRGC-a, iranska diplomatija suočava se sa značajnim ograničenjima, što dodatno smanjuje šanse za smanjenje napetosti u regionu.

Trenutni razvoj događaja ukazuje na podelu Bliskog istoka na dva jasna bloka: vojnu saradnju Izraela i arapskih država s jedne strane i sve izraženiju izolaciju Irana pod vođstvom tvrdolinijaša iz IRGC-a s druge strane.

Pročitaj još

Svet

Evropska komisija najavila zadržavanje sankcija Iranu zbog izostanka promena

Predsednica EK Ursula fon der Lajen saopštila u Berlinu da neće biti ublažavanja mera bez jasnog napretka u Iranu

Published

on

By

Predsednica EK Ursula fon der Lajen saopštila u Berlinu da neće biti ublažavanja mera bez jasnog napretka u Iranu

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas u Berlinu da još nisu ispunjeni uslovi za ukidanje sankcija Iranu. Tokom sastanka sestrinskih partija CDU i CSU, fon der Lajen je istakla da su postojeće kaznene mere odgovor na represiju iranskih vlasti prema sopstvenom stanovništvu.

“Smatramo da bi ukidanje sankcija bilo preuranjeno. Prvo mora da se uoči promena, suštinska promena u Iranu kako bi došlo do ukidanja mera”, naglasila je fon der Lajen, prema zvaničnoj izjavi.

Sankcije Evropske unije prema Iranu obuhvataju trgovinska ograničenja, finansijske blokade, energetske sankcije, kao i zamrzavanje imovine pojedinaca i institucija blisko povezanih sa iranskim režimom. Ove mere uvedene su zbog iranskog nuklearnog programa, razvoja balističkih raketa i ozbiljnih kršenja ljudskih prava.

Prema navodima iz Berlina, Evropska komisija neće razmatrati izmenu trenutnih politika dok se ne dogode korenite promene u ponašanju iranskih vlasti. Stav institucije ostaje nepromenjen i usmeren na očuvanje postojećih ograničenja dok se ne potvrdi napredak u oblasti ljudskih prava i međunarodnih obaveza Teherana.

Pročitaj još

U Trendu