Connect with us

Svet

Rast inflacije u Sjedinjenim Državama tokom marta povezan sa sukobom u Iranu

Zvanični podaci pokazuju značajan porast potrošačkih cena, dok ekonomski analitičari ukazuju na posledice poremećaja u snabdevanju energentima

Published

on

pexels-photo-4744707

Zvanični podaci pokazuju značajan porast potrošačkih cena, dok ekonomski analitičari ukazuju na posledice poremećaja u snabdevanju energentima

Potrošačke cene u Sjedinjenim Američkim Državama zabeležile su značajan rast tokom marta, što je povezano sa povećanjem troškova energije usled rata u Iranu, navodi se u najnovijem izveštaju relevantnih ekonomskih institucija objavljenom 10. aprila 2026. godine. Inflacija je, prema zvaničnim podacima, dostigla godišnju stopu od 3,3%, dok su ekonomski stručnjaci prethodno predviđali porast sa februarskih 2,4% na martovskih 3,3%.

Prema saopštenju analitičara, rast cena energije je u direktnoj vezi sa trenutnim sukobom u Iranu, koji je doveo do ograničenja protoka nafte kroz moreuz Hormuz, važnu tačku za globalno snabdevanje naftom. Cena brent nafte, koja je iznosila 73 dolara po barelu pre početka sukoba 28. februara, porasla je na 95,88 dolara po barelu do petka.

Takođe, podaci o cenama goriva pokazuju da su cene benzina u SAD porasle za gotovo 40% od početka sukoba, dostigavši 4,15 dolara po galonu 10. aprila 2026. godine, prema informacijama američke automobilske asocijacije. Prema dostupnim podacima, ovo je najveći mesečni rast cena goriva zabeležen od 1957. godine.

Analiza cena kroz vreme pokazuje da je 10. aprila prosečna cena goriva bila 0,01 dolar niža nego prethodnog dana, ali 0,61 dolar viša nego pre mesec dana i 0,93 dolara viša u odnosu na isti dan prethodne godine. Stručnjaci za energetiku navode da bi najavljeni dvonedeljni prekid vatre između Sjedinjenih Država i Irana mogao doprineti smirivanju tržišta energije, ali se očekuje da cene goriva ostanu iznad četiri dolara po galonu još nekoliko nedelja.

Ovaj izveštaj o indeksu potrošačkih cena dolazi nakon objavljivanja još jednog ključnog ekonomskog pokazatelja koji meri inflaciju, a analitičari nastavljaju da prate razvoj situacije u regionu i uticaj na globalne ekonomske tokove. Dalji tok događaja zavisiće od stabilnosti primirja i razvoja situacije u vezi sa transportom energenata kroz strateške tačke Bliskog istoka.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Država Florida podnela tužbu protiv kompanije OpenAI zbog rizika povezanih sa ChatGPT

Tužbu potvrdio državni tužilac Floride, navodi se da bi kompanija mogla ublažiti štetne posledice korišćenja veštačke inteligencije

Published

on

By

Tužbu potvrdio državni tužilac Floride, navodi se da bi kompanija mogla ublažiti štetne posledice korišćenja veštačke inteligencije

Državni tužilac Floride Džejms Utmajer saopštio je 1. juna 2026. godine da je pokrenuta tužba protiv kompanije OpenAI i izvršnog direktora Sema Altmana. Prema navodima iz tužbe, Florida je prva američka savezna država koja je pokrenula sudski postupak zbog navodnih rizika i posledica upotrebe ChatGPT, sistema veštačke inteligencije.

U tužbi se ističe da kompanija OpenAI, prema tvrdnjama tužioca, nije ponudila adekvatna upozorenja o potencijalnim rizicima povezanima sa korišćenjem ChatGPT-a, uključujući mogućnost zavisnosti i negativnog uticaja na ponašanje korisnika. Navodi se da je kompanija, prema stavu tužioca, mogla primeniti drugačije tehničke mere kako bi umanjila potencijalnu štetu po korisnike, posebno decu i adolescente.

Tužilac Utmajer je naveo da, prema sadržaju tužbe, kompanija OpenAI i njen direktor bili svesni mogućih posledica korišćenja ChatGPT-a, ali da su, prema navodima iz tužbe, prioritet dali poslovnim interesima i rastu tržišne vrednosti. U tužbi se tvrdi da su posledice korišćenja ChatGPT-a značajne i da prevazilaze potencijalne koristi, kao i da su korisnici, uključujući roditelje, dovedeni u zabludu u pogledu bezbednosti ovog proizvoda.

Tužba, koja ima 83 strane, navodi i konkretne slučajeve u kojima je ChatGPT povezivan sa incidentima sa ozbiljnim posledicama. Pominje se slučaj smrti šesnaestogodišnjeg korisnika, Adama Reina, čija je smrt, prema navodima iz tužbe, usledila nakon intenzivnog korišćenja ove tehnologije. Detalji i okolnosti tog slučaja nisu dodatno precizirani u javnom delu tužbe.

U navodima tužbe takođe se ističe da je kompanija, prema tvrdnjama tužioca, težila brzom razvoju i finansijskoj dobiti, bez dovoljno pažnje na posledice po korisnike. U dokumentu se tvrdi da je OpenAI koristio podatke korisnika kako bi povećao vrednost na tržištu, uz, kako se navodi, nedovoljnu transparentnost prema javnosti.

Kompanija OpenAI je na svojoj zvaničnoj stranici navela da je ChatGPT razvijen sa posebnim merama bezbednosti, ali se u tužbi izražava sumnja u praktičnu primenu tih mera. Izjave rukovodstva OpenAI i direktora Sema Altmana o ovim navodima nisu objavljene u javnosti u trenutku izveštavanja.

Ovaj slučaj otvara pitanja o odgovornosti kompanija koje razvijaju veštačku inteligenciju i merama zaštite korisnika, posebno mlađe populacije. Dalji tok postupka biće poznat nakon što sud razmotri navode obe strane.

Pročitaj još

Svet

Ministarstvo pravde SAD obustavlja rad na fondu od 1,8 milijardi dolara nakon sudske odluke

Ministarstvo pravde saopštilo obustavu fonda posle privremene sudske zabrane, program stopiran do daljeg

Published

on

By

Ministarstvo pravde saopštilo obustavu fonda posle privremene sudske zabrane, program stopiran do daljeg

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država objavilo je da će obustaviti rad na takozvanom „anti-weaponization“ fondu u iznosu od 1,8 milijardi dolara, nakon što je okružni sudija izdao privremenu zabranu sprovođenja ovog programa. Ova odluka dolazi nakon što je predlog fonda naišao na značajan otpor pojedinih članova Kongresa, čime je ugrožena politička agenda u zakonodavnom telu.

Ministarstvo pravde saopštilo je putem zvanične objave da će poštovati odluku suda, što podrazumeva da će svi planovi vezani za fond biti zaustavljeni do daljeg. Sud u Istočnom okrugu Virdžinije doneo je privremenu meru kojom se zabranjuje dalja realizacija programa, uz obrazloženje da Ministarstvo pravde ne može nastaviti sa radom na fondu pod trenutnim uslovima.

U saopštenju Ministarstva pravde izraženo je neslaganje sa sudskom odlukom, ali je potvrđeno da će odluka biti ispoštovana. Ministarstvo je navelo da je fond bio predviđen kao mehanizam podrške osobama koje su, prema tvrdnjama, bile meta zloupotreba različitih institucija, bez obzira na njihovu političku pripadnost.

Predlog fonda naišao je na intenzivne reakcije u Kongresu, posebno među republikanskim članovima, koji su upozorili da bi njegovo sprovođenje moglo uticati na njihove ciljeve i aktivnosti u zakonodavnom procesu. Prema dostupnim informacijama, ključni razlog za privremenu zabranu bio je stav suda o nadležnosti Ministarstva pravde u vezi sa raspodelom sredstava iz ovog fonda.

Fond je prvobitno najavljen kao odgovor na zahteve za zaštitu građana i političkih subjekata od, kako je navedeno, instrumentalizacije pravosudnih ili istražnih procesa. Ministarstvo je naglasilo da su sredstva bila namenjena svim građanima, bez obzira na političku orijentaciju.

Trenutno nije poznato kada će sud doneti konačnu odluku o budućnosti fonda, a Ministarstvo pravde je najavilo da će nastaviti da razmatra pravne opcije. Do tada, sve aktivnosti u vezi sa fondom ostaju obustavljene, a dalji koraci zavisiće od sudskih odluka i eventualnih novih smernica Kongresa.

Pročitaj još

Svet

Tela nestale radnice laboratorije pronađena u nacionalnoj šumi u Novom Meksiku

Policija potvrdila identitet pronađenih ostataka, istraga o uzroku smrti i dalje traje

Published

on

By

Policija potvrdila identitet pronađenih ostataka, istraga o uzroku smrti i dalje traje

Ostaci žene koji su prošle sedmice pronađeni u nacionalnoj šumi u Novom Meksiku identifikovani su kao Melissa Casias, zaposlena u Nacionalnoj laboratoriji Los Alamos, koja je nestala prošle godine. Ovu informaciju potvrdila je Državna policija Novog Meksika tokom vikenda.

Prema saopštenju policije, posmrtne ostatke je otkrio planinar na području McGaffey Ridge u nacionalnoj šumi Carson, velikom šumskom području nadomak Taosa, rodnog grada Casiasove. U blizini ostataka pronađen je i pištolj, navela je policija. Casias bi imala 53 godine.

Kancelarija medicinskog ispitivača nastavlja sa ispitivanjima kako bi utvrdila uzrok i način smrti. Prilikom objave identiteta, još nije bilo doneto zvanično mišljenje o okolnostima stradanja.

Melissa Casias radila je kao administrativni asistent u Nacionalnoj laboratoriji Los Alamos, prema navodima njene rođake Jazmin McMillen. Prema dostupnim informacijama, Casias je bila druga osoba zaposlena u ovoj laboratoriji koja je nestala prošle godine. Pre nje, u maju je nestao Anthony Chavez, star 78 godina.

Zajedno sa još najmanje osmoro naučnika i zaposlenih, Casias i Chavez čine grupu od najmanje deset osoba koje su nestale ili preminule, a koje su bile zaposlene u laboratorijama koje se bave nuklearnom ili svemirskom tehnologijom, navele su policijske vlasti.

Federalni istražni biro (FBI) vodi istragu o mogućim vezama između ovih slučajeva. Specifični detalji o toku istrage, kao i moguća povezanost među nestalim i preminulim osobama, za sada nisu objavljeni.

Nacionalna laboratorija Los Alamos predstavlja jedan od najvažnijih naučnih i istraživačkih centara u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno u oblasti nuklearnih i svemirskih tehnologija. Istraga o nestancima i smrti zaposlenih privukla je pažnju i lokalnih i saveznih organa.

Zvaničnici navode da je obaveštavanje porodice Casias završeno pre objavljivanja identiteta. Istraga o uzroku i okolnostima smrti se nastavlja, a dodatne informacije biće saopštene javnosti po završetku analize i okončanju postupka medicinskog ispitivanja.

Pročitaj još

U Trendu