Connect with us

Svet

Putnica sa kruzera u Kanadi zaražena hantavirusom, troje pod nadzorom

Zdravstvene vlasti sprovode nadzor i karantin, dok je rizik po stanovništvo ocenjen kao nizak

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Zdravstvene vlasti sprovode nadzor i karantin, dok je rizik po stanovništvo ocenjen kao nizak

Kanadske zdravstvene vlasti saopštile su da je jedna žena, putnica sa kruzera „MV Hondijus”, testirana kao pretpostavljeno pozitivna na hantavirus i da je hospitalizovana u karantinu u provinciji Britanska Kolumbija. Ona je među četiri osobe koje se smatraju visokorizičnim i koje su pod nadzorom od povratka u Kanadu. Njen suprug, takođe putnik sa broda i sa blagim simptomima, primljen je u bolnicu, dok treća osoba iz iste grupe takođe boravi u bolnici radi dodatnih testova. Kako je saopšteno, par ostaje u izolaciji tokom medicinskog praćenja, a konačni rezultati analiza očekuju se narednih dana. Zvaničnici ističu da je rizik za širu populaciju trenutno nizak. Istovremeno, pacijentkinja iz Francuske, stara 65 godina, koja je takođe bila na brodu „MV Hondijus“, hospitalizovana je u bolnici u Parizu zbog infekcije hantavirusom i nalazi se u teškom, ali stabilnom stanju. Francuska ministarka zdravlja Stefani Rist izjavila je da do sada nema podataka koji bi ukazivali na pojavu opasnijeg soja virusa. Zdravstvene vlasti nastavljaju praćenje situacije i preduzimaju sve potrebne mere zaštite.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Više od 700 projektila i dronova lansirano na Kijev, petoro poginulih

Istragu napada vode ukrajinske vlasti, potvrđena efikasnost PVO i upotreba dronova-presretača

Published

on

By

Istragu napada vode ukrajinske vlasti, potvrđena efikasnost PVO i upotreba dronova-presretača

U jednom od najintenzivnijih napada do sada, više od 700 projektila i dronova lansirano je na Kijev i druge ukrajinske gradove tokom prethodne noći, saopštili su ukrajinski zvaničnici. Napad je izveden dok su svetski lideri u Pekingu raspravljali o globalnoj sigurnosti, a prema informacijama vlasti, u Kijevu je poginulo pet osoba, dok je više desetina ranjeno.

Napad je uključivao 675 dronova i 56 projektila, a glavna meta bila je ukrajinska prestonica. Ukrajinski protivvazdušni sistemi su, prema podacima stručnjaka, uspeli da presretnu više od 93 odsto letelica i projektila. Poseban doprinos odbrani dali su dronovi-presretači, koji su oborili oko 30 odsto ruskih dronova. Uprkos visokoj stopi presretanja, oštećena je infrastruktura u Odesi i Poltavi, dok su stanovi u naselju Darnica u Kijevu teško pogođeni.

Prema navodima ukrajinskih zvaničnika, ruski napad je bio usmeren na iscrpljivanje ukrajinske protivvazdušne odbrane i otkrivanje njenih položaja. Istaknuto je da su korišćene različite vrste projektila i dronova, pri čemu su balistički projektili Iskander-M i hipersonični Kinzhal lansirani vertikalno, kako bi se minimizovalo vreme reakcije odbrane.

Jedan od posebno težih incidenata dogodio se u Hersonu, gde su ruski FPV dronovi dva puta pogodili vozilo kancelarije za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih nacija (OCHA). Ukrajinska strana smatra da je napad bio nameran, s obzirom na jasno obeleženo vozilo, što otvara pitanje poštovanja međunarodnog prava i zaštite humanitarnih radnika.

Zvaničnici ukrajinske vojske navode da je upotreba dronova-presretača predstavljala prekretnicu u odbrani, jer su na ekonomski održiv način omogućili uništavanje ruskih letelica. Takođe, potvrđeno je da je optimizacija zapadnih PVO sistema doprinela razlikovanju mamaca od stvarnih pretnji, iako su hipersonični projektili i dalje predstavljali izazov za odbranu.

“Istraga je u toku, a sve žrtve su identifikovane. Prioritet je obnoviti osnovnu infrastrukturu i proceniti štetu”, navodi se u saopštenju nadležnih službi.

Pročitaj još

Svet

Trumpov poziv japanskoj premijerki nakon posete Kini signalizirao prioritet u Aziji

Američki predsednik uputio operativni poziv Tokiju neposredno po napuštanju kineskog vazdušnog prostora

Published

on

By

Američki predsednik uputio operativni poziv Tokiju neposredno po napuštanju kineskog vazdušnog prostora

Američki predsednik Donald Trump obavio je telefonski razgovor sa japanskom premijerkom Sanae Takaichi odmah nakon što je njegov avion napustio kineski vazdušni prostor, što je izazvalo reakcije u diplomatskim krugovima. Poziv je trajao 15 minuta i bio je fokusiran na operativne teme, bez protokolarnih uobičajenosti, kako je navedeno u izveštajima.

Prema dostupnim informacijama, Trumpov potez tumači se kao jasan signal lojalnosti i strateškog partnerstva sa Japanom, posebno u trenutku kada su odnosi sa Kinom pod lupom međunarodne javnosti. Iako detalji razgovora nisu objavljeni, istaknuto je da je poziv upućen iz aviona neposredno po napuštanju Pekinga, dok je konferencija za medije u Tokiju dodatno naglasila značaj ovog poteza za američko-japanske odnose.

Zvanični izvori nisu komentarisali sadržaj razgovora, ali je jasno da je američki predsednik želeo da poruči da Japan ostaje ključni saveznik na Pacifiku. “Ovaj potez je signal da je Japan sidro američke strategije u regionu”, navodi se u saopštenju.

Nema informacija o daljim koracima ili zvaničnim reakcijama iz Kine u vezi sa ovim događajem.

“Sastanci i komunikacija sa američkim predsednikom deo su redovne saradnje i potvrda strateškog partnerstva naših dveju zemalja”, saopšteno je iz kabineta japanske premijerke.

Pročitaj još

Svet

Samit u Pekingu završen bez dogovora o tehnološkim sankcijama između Kine i Zapada

Završetak samita bez sporazuma, Zapad zadržava tehnološke adute dok Kina osnažuje lance snabdevanja

Published

on

By

Završetak samita bez sporazuma, Zapad zadržava tehnološke adute dok Kina osnažuje lance snabdevanja

Samit u Pekingu, koji je bio u fokusu međunarodne zajednice, završen je bez postizanja velikog sporazuma o ublažavanju tehnoloških sankcija prema Kini, saopšteno je iz diplomatskih izvora. Tokom sastanaka održanih u Pekingu ove sedmice, predstavnici Zapada i Kine razmenili su stavove, ali nije došlo do značajnog približavanja po pitanju izvoza najnaprednijih čipova i veštačke inteligencije.

Prema dostupnim informacijama, zapadne države i dalje zadržavaju ograničenja na izvoz visoke tehnologije, što predstavlja ključni izazov za kinesku industriju. Ove sankcije, koje se odnose na čipove nove generacije i napredne softvere za veštačku inteligenciju, ostaju glavni instrument Zapada u nastojanju da ograniči tehnološki razvoj Kine.

S druge strane, Kina odgovara jačanjem sopstvenih ekonomskih mreža i kontrolom lanca snabdevanja ključnim sirovinama. Prema diplomatskim izvorima, kineska ekonomija ima značajnu ulogu u globalnoj preradi retkih metala, magneta, baterija i solarnih panela, na koje se američka i evropska industrija u velikoj meri oslanjaju.

Zvaničnici su istakli da i pored naglašene važnosti dijaloga, trenutno nema naznaka o popuštanju sa bilo koje strane, a tehnološki sektor ostaje centralna tačka neslaganja. “Dijalog je važan, ali realnost je da su obe strane fokusirane na sopstvene interese”, navode iz diplomatskih krugova.

Samit u Pekingu dodatno je naglasio kompleksnost odnosa između Kine i Zapada, a analitičari ukazuju da će globalni tehnološki i ekonomski tokovi ostati pod uticajem ovih nesporazuma sve dok ne dođe do konkretnog dogovora.

Pročitaj još

U Trendu