Connect with us

Svet

Primirje u Iranu uslovljeno američkim zahtevima i političkom konsolidacijom

Prema analizi stručnjaka, trenutni prekid sukoba rezultat je pritiska Sjedinjenih Američkih Država i potrebe za unutrašnjim dogovorom u Iranu

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Prema analizi stručnjaka, trenutni prekid sukoba rezultat je pritiska Sjedinjenih Američkih Država i potrebe za unutrašnjim dogovorom u Iranu

U Iranu je tokom poslednjih nedelja proglašeno primirje nakon intenzivnih vojnih operacija u kojima je, prema dostupnim saopštenjima, uništeno više od 26.000 ciljeva, uključujući 90% raketnog potencijala i brojne vojne instalacije. Operacije pod nazivima „Epski gnev“ i „Rika Lava“ izvele su američke i izraelske snage, uz značajnu vazdušnu superiornost postignutu već u prvim danima napada.

Iranske snage pokušale su da odgovore asimetričnom taktikom, ali ovakvi napadi nisu značajno uticali na operativnu sposobnost izraelske i američke vojske. Prema analitičarima, efikasnost protivvazdušne odbrane u regionu iznosila je najmanje 93%. Blokada Hormuškog tesnaca dodatno je povećala geopolitički rizik, ali se navodi da zatvaranje ovog strateškog prolaza nije jedini razlog za postizanje primirja.

Politički cilj primirja, kako se ocenjuje, jeste omogućavanje iranskim vlastima vreme za unutrašnju konsolidaciju i pravljenje plana za ispunjavanje 15 američkih zahteva, koji prema izveštajima predstavljaju uslove kapitulacije. Trenutni predsednik parlamenta Irana, Muhamed Bager Galibaf, uključen je u sprovođenje ovih zahteva, dok iranska strana pokušava da javno opravda svoju poziciju kroz sopstvenu listu od deset tačaka. Stručnjaci napominju da su iranski i američki zahtevi potpuno suprotni i da je primirje politički ustupak Teheranu radi očuvanja unutrašnje stabilnosti.

U narednih dve nedelje očekuje se razjašnjenje političke situacije u Iranu, kao i izrada planova za eventualno ispunjavanje spornih zahteva. Upozorava se da bi prekid primirja mogao biti izazvan pokušajem iranskih snaga da pristupe ili obnove uništena nuklearna postrojenja, čije lokacije su pod stalnim nadzorom satelita.

Izraelski vojni ciljevi i operacije, prema analizi, nisu uvek potpuno usklađeni sa američkim interesima, ali izraelske snage zadržavaju inicijativu u uništavanju pretnji na osnovu svojih obaveštajnih podataka. Ključni infrastrukturni ciljevi, uključujući pruge i mostove, gađani su kako bi se sprečilo kretanje iranskih kopnenih trupa. Analitičari procenjuju mogućnost razvoja unutrašnjih sukoba, pobuna i atentata unutar iranskog rukovodstva, uz potencijalnu podršku iz inostranstva.

Ekonomska situacija u Iranu dodatno je pogoršana vojnim operacijama, dok su veze sa susednim državama oslabljene. Glavni kupac iranske nafte ostala je Kina, pri čemu su paradržavne kineske rafinerije otkupljivale naftu po sniženim cenama. U kontekstu međunarodnih saveza, Iran je prema analizi indikator disfunkcionalnosti BRIKS-a i Šangajske organizacije za saradnju, jer ključne članice imaju različite interese u vezi sa blokadom Hormuškog tesnaca.

U narednom periodu očekuje se dalji razvoj političkih i bezbednosnih procesa u Iranu, sa naglaskom na unutrašnju konsolidaciju i moguće ispunjavanje međunarodnih zahteva.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

OFAC produžio licencu Lukoilu za rad van Rusije do 29. oktobra

Američka kancelarija za kontrolu strane imovine produžila je dozvolu, licenca važi za oko 2.000 pumpi širom više regiona

Published

on

By

Američka kancelarija za kontrolu strane imovine produžila je dozvolu, licenca važi za oko 2.000 pumpi širom više regiona

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država produžila je danas licencu za rad ruskoj naftnoj kompaniji Lukoil van teritorije Rusije do 29.10.2024. godine, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Ova odluka odnosi se na oko 2.000 Lukoilovih benzinskih pumpi koje posluju u Evropi, centralnoj Aziji, na Bliskom istoku i u Americi.

Prema podacima, Lukoil poseduje oko 200 brendiranih benzinskih pumpi u Nju Džerziju, Pensilvaniji i Njujorku, a značajan je prodavac motornih goriva u Moldaviji i Bugarskoj. Kompanija upravlja sa oko 600 pumpi u Turskoj i više od 300 u Rumuniji.

Prethodna licenca za rad izdata je 31.03.2024. sa rokom važenja do 01.05.2024. godine. Američka administracija je u oktobru prošle godine uvela sankcije kompanijama Lukoil i Rosnjeft, što je uticalo na interesovanje potencijalnih kupaca Lukoilove međunarodne imovine, čija se vrednost procenjuje na 22 milijarde dolara.

“Nova dozvola omogućava nastavak poslovanja Lukoilovih objekata van Rusije do kraja oktobra”, navedeno je u saopštenju.

Pročitaj još

Svet

Android korisnici potencijalno ostvaruju pravo na isplatu iz Google poravnanja vrednog 135 miliona dolara

Prema zvaničnim informacijama, korisnici Android uređaja u SAD mogu podneti zahtev za isplatu u okviru sudskog poravnanja

Published

on

By

Prema zvaničnim informacijama, korisnici Android uređaja u SAD mogu podneti zahtev za isplatu u okviru sudskog poravnanja

Milioni korisnika Android uređaja u Sjedinjenim Američkim Državama mogli bi imati pravo na isplatu iz fonda u iznosu od 135 miliona dolara, navodi se u zvaničnoj informaciji objavljenoj na sajtu posvećenom ovom sudskom poravnanju. Ova odluka proističe iz kolektivne tužbe protiv kompanije Google, u kojoj se navodi da je operativni sistem Android prenosio podatke korisnika bez izričite dozvole, čak i kada uređaj nije bio u upotrebi.

Tužba, podneta 2020. godine, tvrdi da su Android uređaji slali podatke kompaniji Google i u trenucima kada aplikacije nisu bile aktivne, što je, prema navodima u tužbi, dovodilo do dodatnog trošenja mobilnih podataka korisnika. Kao rezultat, dogovoreno je poravnanje u visini od 135 miliona dolara, koje će biti raspodeljeno korisnicima koji ispunjavaju uslove, nakon odbitka sudskih i drugih troškova.

Pravo na isplatu imaju svi korisnici Android mobilnih uređaja koji su koristili internet putem mobilne mreže na teritoriji SAD od 12. novembra 2017. godine do danas. Prema informacijama na zvaničnom sajtu za poravnanje, korisnici koji ne žele da učestvuju u ovom procesu moraju se izričito izjasniti o tome, dok će ostali automatski biti uključeni.

Korisnici će o svom pravu na isplatu biti obavešteni putem pošte ili elektronske pošte, uz personalizovani identifikacioni broj i potvrdu. Da bi podneli zahtev, korisnici treba da unesu svoj identifikacioni broj i potvrdu na zvaničnom sajtu poravnanja i izaberu preferirani način isplate. Visina pojedinačne isplate zavisiće od ukupnog broja korisnika koji podnesu zahtev, kao i od odbijenih sudskih i drugih troškova, što znači da konačan iznos može biti promenljiv.

Ukoliko korisnik ne preduzme nikakvu radnju, administratori poravnanja će pokušati da izvrše isplatu na osnovu dostupnih podataka. Kompanija Google je negirala navode iz tužbe i navela da je do poravnanja došlo bez priznanja odgovornosti.

Ovaj slučaj deo je šireg trenda sudskih postupaka protiv velikih tehnoloških kompanija u vezi sa privatnošću korisnika i načinom prikupljanja podataka. Stručnjaci za pravna pitanja navode da ovakva poravnanja ukazuju na važnost transparentnosti u radu tehnoloških kompanija i zaštitu korisničkih podataka.

Pročitaj još

Svet

Većina Amerikanaca smatra da je poresko opterećenje previsoko, pokazuju istraživanja

Prema istraživanjima, osećaj visokih poreza najizraženiji je među najvišim prihodovnim grupama, dok podaci ukazuju na rast nezadovoljstva poslednjih godina

Published

on

By

Prema istraživanjima, osećaj visokih poreza najizraženiji je među najvišim prihodovnim grupama, dok podaci ukazuju na rast nezadovoljstva poslednjih godina

Uoči roka za podnošenje poreskih prijava u Sjedinjenim Američkim Državama 15. aprila, većina građana izražava stav da plaća više poreza nego što smatra pravednim, pokazuju najnovija istraživanja. Prema podacima istraživačkog centra Pew, ovaj osećaj je posebno izražen među domaćinstvima sa godišnjim prihodima iznad 155.600 dolara, gde 68% ispitanika navodi da su njihova poreska davanja previsoka.

Ovakav stav je u porastu poslednjih godina, iako su tokom 2025. godine uvedene nove poreske olakšice za različite grupe, uključujući penzionere i zaposlene koji primaju napojnice. Prema podacima američke Poreske uprave (IRS), većem broju građana su u 2026. godini isplaćeni veći povraćaji poreza, sa prosečnim povećanjem od oko 11% u poređenju sa prethodnom godinom. Ove promene povezane su sa novim poreskim zakonima donetim prethodne godine.

Pored najviših prihodovnih grupa, oko 60% odraslih Amerikanaca u 2026. godini izjavilo je da su njihovi porezi previsoki, što je porast u odnosu na 51% iz 2019. godine. Slične rezultate pokazuje i anketa sprovedena 10. aprila od strane drugog istraživačkog centra, gde 59% ispitanika navodi da smatra da plaća previše poreza.

Stručnjaci ocenjuju da povećano nezadovoljstvo može biti povezano sa dugotrajnom inflacijom nakon pandemije, koja utiče na svakodnevne troškove za hranu, gorivo, zdravstvenu zaštitu i stanovanje. Plaćanje poreza u takvim okolnostima, prema mišljenju stručnjaka, može dodatno doprineti osećaju finansijskog pritiska kod građana.

Predstavnici poreskih servisa navode da su ovakve reakcije očekivane kada građani osećaju da im se finansijska situacija pogoršava, bez obzira na promene u poreskim zakonima. Poreska tema ostaje centralna u javnim raspravama u Sjedinjenim Državama, a rezultati istraživanja pokazuju da pitanje pravičnosti poreskog sistema i dalje izaziva značajnu pažnju među svim prihodovnim grupama.

Pročitaj još

U Trendu