Connect with us

Svet

Porast cena goriva u SAD dovodi do promena u potrošačkom ponašanju

Prema podacima američkih zvaničnih izvora, rast cena goriva beleži se od početka sukoba u Iranu, što utiče na svakodnevne troškove građana

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Kujtim shabani

Prema podacima američkih zvaničnih izvora, rast cena goriva beleži se od početka sukoba u Iranu, što utiče na svakodnevne troškove građana

Rast cena goriva širom Sjedinjenih Američkih Država primećen je od početka oružanog sukoba u Iranu, navode američki izvori. U Killeenu, savezna država Teksas, prosečna cena galona goriva porasla je za 1,28 dolara, što za lokalne vozače, poput Charlesa Ricea, znači povećane mesečne troškove za oko 90 dolara prilikom punjenja rezervoara.

Prema rečima Ricea, potrošači aktivno traže niže cene goriva, pa tako i on sam bira benzinske stanice koje nude povoljnije uslove. Lanac prodavnica Casey’s, koji posluje na gotovo 300 lokacija u 19 saveznih država, beleži povećan broj poseta upravo zbog politike konkurentnih cena goriva. Kako je izjavio direktor ovog lanca, Darren Rebelez, tokom prazničnog vikenda Dana sećanja očekuje se rast poseta za oko 20 odsto, što označava početak letnje sezone za ovu kompaniju.

Rebelez ističe da se Casey’s trudi da gorivo prodaje po nižim cenama u odnosu na konkurenciju, a dve trećine njihovih objekata nalazi se u manjim mestima sa manje od 20.000 stanovnika. Pre izbijanja sukoba na Bliskom istoku u februaru, nacionalni prosek za galon goriva bio je ispod 3 dolara. Sada, prema podacima Asocijacije automobilista Amerike (AAA), prosečna cena iznosi oko 4,50 dolara, što je povećanje od više od 1,50 dolara u poređenju sa periodom pre sukoba.

Zvanična prognoza američke Agencije za energetsku informaciju (EIA) iz maja najavljuje da će prosečna maloprodajna cena goriva tokom ostatka godine biti 3,88 dolara po galonu, dok se za 2027. godinu predviđa smanjenje na 3,62 dolara.

Zbog rasta cena goriva, potrošači prilagođavaju svoje navike i prave kompromise u kupovini. Zabeležen je porast prodaje proizvoda sa brendom Casey’s, koji su u proseku oko jedan dolar jeftiniji od nacionalnih brendova. Kupci, poput Tiffany Bishop, navode da biraju povoljnije proizvode, posebno kada su u pitanju svakodnevne potrebe porodica sa decom.

Direktor Rebelez dodaje da rast cena goriva podstiče potrošače da u većoj meri posećuju prodavnice sa nižim cenama, jer su budžeti građana dodatno opterećeni aktuelnim poskupljenjima. Ove promene u navikama beleže se širom zemlje, dok građani traže načine da umanje ukupan mesečni trošak u uslovima promenljivih cena energenata.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Institut za proučavanje rata analizirao krah ruske letnje ofanzive i gubitke

Ruska vojska nije ostvarila operativni proboj, beleži velike gubitke i menja taktiku upotrebom mlaznih dronova

Objavljeno pre

,

Objavio:

Institut za proučavanje rata analizirao krah ruske letnje ofanzive i gubitke

Ruska vojska nije ostvarila operativni proboj, beleži velike gubitke i menja taktiku upotrebom mlaznih dronova

Najnoviji izveštaj Instituta za proučavanje rata ističe da je ruska prolećno-letnja ofanziva doživela operativni krah, uz astronomske gubitke i promene u taktikama napada. Prema izveštaju, ruska vojska nije ostvarila operativni proboj niti je uspela da uruši ukrajinske linije odbrane, iako je došlo do blagog ubrzanja tempa napredovanja tokom avgusta.

Ruska ofanziva sa ograničenim teritorijalnim dobitcima

Tokom avgusta, ruske snage uspostavile su prisustvo na svega 90 do 123 kvadratna kilometra teritorije, uglavnom u zoni tzv. pojasa utvrđenja oko Kostjantinivke u Donjeckoj oblasti. Za ove minimalne i taktičke dobitke, Moskva je tokom avgusta pretrpela više od 40.000 žrtava, dostigavši ukupno 42.020 poginulih i ranjenih. Kao rezultat, prosečna cena svakog osvojenog kvadratnog kilometra iznosi 340 vojnika. Ovi podaci ukazuju na visoku cenu napredovanja i ograničenu efikasnost trenutne ruske vojne strategije.

Promena taktike: masovna upotreba mlaznih dronova

Suočena sa visokim stopama obaranja standardnih klipnih letelica, Rusija je značajno izmenila taktiku vazdušnih udara. Takođe, preusmerila se na masovnu upotrebu bržih mlaznih dronova kao što su Geran-4, Geran-5 i loitering municija tipa Banderol. U avgustu su mlazni dronovi činili više od 56 procenata svih lansiranih bespilotnih letelica dugog dometa, sa preko 2.800 ispaljenih jedinica. Njihova uloga bila je otežano presretanje, uništavanje železničke logistike i izazivanje civilnih žrtava. Kulminacija ove taktike zabeležena je prilikom kombinovanog napada, u kojem je lansirano 218 Šahed i Banderol dronova, uz pratnju balističkih i krstarećih raketa tipa Iskander-M, KN-23, S-400, Cirkon i Kalibr.

Unutrašnje pripreme i međunarodne optužbe

Na unutrašnjem planu, novi glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine, general-major Mihajlo Drapatij, pokrenuo je formiranje novih operativnih komandi za stabilizaciju ključnih sektora u Donjeckoj oblasti. Fokus je na pravcima Kostjantinivke, Slavjanska i Pokrovska. Ukrajinska vojska u međuvremenu nastavlja intenzivnu kampanju dalekometnih udara na ruske rafinerije nafte i vojne komandne objekte.

Na međunarodnom planu, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i nemački zvaničnici optužili su rusku službu GRU za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale. Zbog sve većih pritisaka i unutrašnjih tenzija, predsednik Vladimir Putin izvršio je značajne kadrovske smene u bezbednosnom aparatu i pojačao sopstveno obezbeđenje. Ove mere tumače se kao pripreme za moguću prikrivenu mobilizaciju nakon izbora za Državnu dumu.

Prema saopštenju Instituta za proučavanje rata, trenutna situacija na frontu, veliki gubici i eskalacija upotrebe mlaznih dronova ukazuju na ozbiljne izazove sa kojima se suočava ruska vojna strategija. Dodatno, unutrašnje pripreme i međunarodne reakcije ukazuju na složenost i rastuću napetost u regionu.

Pročitaj još

Svet

Nemačka sprečila sabotažu elektroenergetske mreže u Brandenburgu

Pokušaj hibridnog napada na trafostanicu Turnov-Prajlak rezultirao kratkotrajnim prekidom, istraga u toku

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nemačka sprečila sabotažu elektroenergetske mreže u Brandenburgu – napad na energetsku mrežu u Brandenburgu

Pokušaj hibridnog napada na trafostanicu Turnov-Prajlak rezultirao kratkotrajnim prekidom, istraga u toku

Pokušaj napad na elektroenergetsku mrežu u nemačkoj saveznoj državi Brandenburg izazvao je ozbiljnu zabrinutost, nakon što su policija i stručnjaci za deminiranje otkrili dvocifren broj improvizovanih eksplozivnih i zapaljivih naprava. Prema saopštenju, incident se dogodio na visokonaponskoj trafostanici Turnov-Prajlak, u blizini elektrane na ugalj Jenišvalde, nedaleko od granice sa Poljskom. Ključni događaj, pokušaj sabotaže, je deo niza incidenata koji pogađaju kritičnu infrastrukturu. Ovaj napad na energetsku mrežu u Brandenburgu sprečen je zahvaljujući brzoj reakciji nadležnih službi.

Policija je navela da su počinioci koristili specijalno konstruisane rakete ispunjene provodljivim materijalom. Te naprave su ispaljene direktno na dalekovode ekstremno visokog napona, sa ciljem da izazovu razorne kratke spojeve. Kao rezultat, došlo je do automatskog havarijskog isključenja jednog bloka snage 500 megavata u elektrani Jenišvalde i kratkotrajnog prekida u prenosu električne energije.

Brza stabilizacija sistema posle napada na energetsku mrežu u Brandenburgu

Operater mreže 50Hertz uspeo je, prema saopštenju, brzo da stabilizuje sistem i vrati u funkciju sve oštećene vodove. Tako su sprečeni širi raspad elektroenergetskog sistema i masovni nestanak struje u regionu. Zvaničnici su potvrdili da su sve službe bile uključene u brzu reakciju. Napad na energetsku mrežu u Brandenburgu nije doveo do dugotrajnijeg gubitka napajanja.

Istražitelji su ovaj događaj okarakterisali kao namerni i dobro organizovani čin sabotaže. Prema zvaničnim informacijama, istraga se vodi u svim pravcima. Posebna pažnja posvećena je mogućoj umešanosti stranih aktera u okviru hibridnih operacija, ali i domaćih ekstremističkih grupa.

Povezanost sa drugim incidentima i šire bezbednosne implikacije

Napad na energetsku mrežu u Brandenburgu dogodio se istog dana kada je Berlin optužio rusku službu GRU za pokušaj diverzije na aerodromu u Lajpcigu. To je dodatno pojačalo nivo uzbune kod nemačkih bezbednosnih struktura. Učestalost i drskost sličnih udara na transportna i energetska postrojenja pokazuju da se Nemačka nalazi u centru asimetričnih operacija. Cilj takvih aktivnosti je destabilizacija kritične infrastrukture, unošenje panike u društvo i potkopavanje bezbednosti širom Evrope.

Zvaničnici su naglasili da će istraga o napadu na energetsku mrežu u Brandenburgu biti nastavljena. Nemačka bezbednosna tela ostaju u stanju visoke pripravnosti, a sve institucije su uključene u zaštitu ključne infrastrukture.

Pročitaj još

Svet

NATO komanda u Bransumu upozorava na talas hibridnih napada širom Evrope

Učestali incidenti na kritičnu infrastrukturu zahtevaju jedinstven odgovor članica, poručeno iz savezničke komande

Objavljeno pre

,

Objavio:

NATO komanda u Bransumu upozorava na talas hibridnih napada širom Evrope

Učestali incidenti na kritičnu infrastrukturu zahtevaju jedinstven odgovor članica, poručeno iz savezničke komande

Združena komanda savezničkih snaga NATO-a u Bransumu izdala je upozorenje povodom pojačanog talasa hibridnih napada u Evropi. U saopštenju je navedeno da napad na kritičnu infrastrukturu i povrede vazdušnog prostora više ne mogu biti tretirani kao izolovani incidenti. Prema navodima komande, talas hibridnih napada pokazuje da Evropa mora biti spremna za novu fazu bezbednosnih izazova.

Talas hibridnih napada ugrožava evropsku infrastrukturu

Zabrinutost saveznika raste zbog učestalih diverzija i incidenata širom kontinenta. U proteklom periodu zabeleženi su napadi na elektroenergetske trafostanice, što uključuje postavljanje eksplozivnih naprava na ključnim tačkama mreže. Osim toga, evidentirane su diverzije na aerodromima, sa sumnjivim incidentima i pokušajima postavljanja eksploziva kod teretnih aviona na aerodromu Lajpcig/Hale.

Pored napada na energetsku mrežu, napadi su usmereni i na namensku industriju. U Poljskoj i Slovačkoj beleženi su pokušaji podmetanja požara i sprečeni oružani napadi na fabrike i logističke centre za proizvodnju dronova. Te aktivnosti izazivaju dodatnu zabrinutost zbog mogućih posledica po industrijske kapacitete.

Elektronski rat i upadi u vazdušni prostor

Prema zvaničnim informacijama, talas hibridnih napada obuhvata i elektronsko ometanje GPS signala u području Baltičkog mora. Ova praksa otežava navigaciju i remeti bezbednost u vazdušnom i pomorskom saobraćaju. Takođe, dolazi do ponovljenih povreda nacionalnih vazdušnih prostora i teritorijalnih voda članica NATO-a, što dodatno komplikuje bezbednosnu situaciju.

Komanda u Bransumu naglašava da uzorak ovih incidenata ukazuje na zajednički rukopis napadača. Svi slučajevi ciljaju kritičnu infrastrukturu, pokušavajući da iskoriste unutrašnje ranjivosti evropskih društava. Ipak, odgovornost za napade se ne preuzima direktno, što dodatno komplikuje reagovanje.

Priprema za NATO 3.0 doktrinu

U zvaničnom saopštenju, iz komande se ističe da u trenutnom geopolitičkom kontekstu, slučajnosti više ne postoje. Saveznici su pozvani da zajednički odgovore na talas hibridnih napada i ojačaju mehanizme zaštite. Evropa mora biti u potpunosti spremna za implementaciju doktrine „NATO 3.0“, koja se definiše kao ključni mehanizam za očuvanje suvereniteta i bezbednosti svih članica saveza.

Na taj način, NATO šalje jasnu poruku da su potrebne koordinisane mere radi očuvanja stabilnosti i bezbednosti na evropskom kontinentu. U međuvremenu, saveznici nastavljaju da prate situaciju i analiziraju sve incidente radi pravovremenog odgovora.

Pročitaj još

U Trendu