Connect with us

Svet

Pam Bondi zakazana za svedočenje pred Kongresom u istrazi o slučaju Epstein narednog meseca

Odbor za nadzor američkog Kongresa najavio novo svedočenje, dok demokrate traže pokretanje postupka zbog neodazivanja

Published

on

pexels-photo-32177182-1

Odbor za nadzor američkog Kongresa najavio novo svedočenje, dok demokrate traže pokretanje postupka zbog neodazivanja

Bivša državna tužiteljka Floride Pam Bondi trebalo bi da se pojavi pred Odborom za nadzor Predstavničkog doma SAD sledećeg meseca radi zatvorenog svedočenja u okviru istrage o federalnim istragama vezanim za Džefrija Epstajna. Ovu informaciju potvrdila je portparolka odbora, nakon što su članovi demokratske frakcije odbora podneli predlog za pokretanje postupka protiv Bondi zbog ranijeg neodazivanja na sudski poziv.

Bondi je prethodno bila pozvana da svedoči 14. aprila, ali prema navodima iz Ministarstva pravde SAD, nije se pojavila jer je u međuvremenu razrešena sa svoje funkcije. U pismu Ministarstva pravde odboru je obrazloženo da je sudski poziv bio upućen Bondi u svojstvu državne tužiteljke, a ne kao fizičkom licu, te je njeno prisustvo povučeno.

Odbor je 4. marta izglasao izdavanje sudskog poziva Bondi, a tom prilikom su pored demokrata, za poziv glasali i pojedini republikanski članovi, uključujući Nensi Mejs, Loren Bobert, Majkla Klauda, Skota Perija i Tima Burčeta. Nakon što je njeno svedočenje otkazano, demokratski predstavnici su istakli da Bondi snosi odgovornost za odlaganje procesa.

“Pam Bondi je odbila da sarađuje sa odborom i nije se pojavila na zakazanom svedočenju”, izjavio je demokratski predstavnik Robert Garsija pre najave novog termina. Nakon toga, odbor je potvrdio da će Bondi ipak biti saslušana narednog meseca, ali iza zatvorenih vrata.

Kongres je u novembru usvojio Zakon o transparentnosti dokumenata vezanih za Epstajna, čime je Ministarstvu pravde naloženo da objavi dokumentaciju povezanu sa federalnim istragama protiv Džefrija Epstajna i njegove saradnice Gilejn Maksvel. Bondi se prethodnih meseci suočila sa kritikama zbog načina na koji su vođene određene istrage dok je obavljala funkciju tužiteljke, ali detalji o tim kritikama nisu bliže precizirani u zvaničnim izveštajima.

Prema navodima članova odbora, cilj istrage je utvrđivanje okolnosti i postupanja federalnih organa u predmetima povezanim sa Epstajnom. Nije precizirano da li će svedočenje Bondi biti javno dostupno ili će određeni delovi biti objavljeni nakon završetka saslušanja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

FEMA ograničava isplatu sredstava zbog niskog fonda pred sezonu uragana

Američka agencija za vanredne situacije potvrdila smanjenje potrošnje, prioritet hitna pomoć i zaštita infrastrukture

Published

on

By

Američka agencija za vanredne situacije potvrdila smanjenje potrošnje, prioritet hitna pomoć i zaštita infrastrukture

Federalna agencija za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA) saopštila je da je njen fond za pomoć pri katastrofama ušao u tzv. “crvenu zonu” usled niskog stanja sredstava, nekoliko nedelja pred početak nove sezone uragana. Prema navodima FEMA, agencija je zbog toga uvela proceduru “Imminent Needs Funding”, što podrazumeva ograničenje trošenja na najhitnije slučajeve i životno ugrožene situacije, dok su isplate za ostale potrebe privremeno obustavljene.

Zvaničnici FEMA navode da je ovaj korak preduzet nakon što je fond za pomoć pri katastrofama pao ispod definisanog praga, što automatski aktivira restriktivni režim finansiranja. “Katastrofe su nepredvidive i mogu biti veoma skupe. Ne znamo šta nas očekuje do 1. juna, kada počinje sezona uragana”, izjavila je zamenica administratora FEMA Viktorija Barton.

U okviru novih mera, FEMA nastavlja sa pružanjem neposredne hitne pomoći, direktne podrške preživelima i zaštitom ključne infrastrukture, ali su odložene isplate vezane za dugoročne projekte oporavka i nadoknade za ranije katastrofe. Barton je istakla da su i pre zvaničnog uvođenja ovog režima pojedinačne isplate već bile usporene ili odobravane selektivno, naročito one koje se odnose na ranije katastrofe, uključujući i značajna sredstva namenjena za posledice pandemije.

“Mnoge od tih nadoknada odnose se na seoske bolnice, ali sada, kada smo u režimu neposrednih potreba, te isplate će biti pauzirane”, navela je Barton. Prema njenim rečima, iako FEMA nije potpuno obustavila rad, agencija je prinuđena da značajno suzi način na koji raspolaže federalnim sredstvima za katastrofe.

Ovo nije prvi put da FEMA koristi režim “Imminent Needs Funding” – prema zvaničnim podacima, takve restrikcije su uvedene devet puta u poslednje dve decenije. Ipak, zvaničnici ukazuju da se ovakve mere retko primenjuju tokom perioda kada je u toku delimična blokada rada federalne vlade, što dodatno komplikuje mogućnost pravovremene reakcije na potencijalne katastrofe.

Nadležni naglašavaju da će ovakav način upravljanja fondovima ostati na snazi dok se ne obezbede dodatna sredstva ili dok se ne promeni finansijska situacija, posebno imajući u vidu neizvesnosti vezane za predstojeću sezonu uragana.

Pročitaj još

Svet

Pentagon objavio troškove sukoba u Iranu, SAD potrošile 25 milijardi dolara

Zvaničnici američkog Ministarstva odbrane izneli finansijsku procenu pred Odborom za oružane snage, situacija i dalje napeta

Published

on

By

Zvaničnici američkog Ministarstva odbrane izneli finansijsku procenu pred Odborom za oružane snage, situacija i dalje napeta

Rat Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana do sada je koštao 25 milijardi dolara, saopštio je visoki zvaničnik Pentagona zadužen za finansije, Džuls Herst, pred Odborom za oružane snage Predstavničkog doma. Prema njegovim rečima, većina sredstava izdvaja se za municiju, dok je ovo prva zvanična procena ukupnih troškova kampanje koja traje od kraja februara 2026.

Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je ovom prilikom da je za održavanje vojne dominacije neophodno povećanje vojnog budžeta SAD na 1,5 biliona dolara za narednu godinu. On je upozorio da Teheran nije odustao od nuklearnih ambicija i da Iran raspolaže arsenalom od hiljada raketa.

Vazdušni udari SAD i Izraela na iranske ciljeve počeli su 28.02.2026. godine, nakon što pregovori o nuklearnom programu nisu doneli dogovor. Sukobi su privremeno zaustavljeni 8. aprila stupanjem na snagu trenutnog primirja, ali američki zvaničnici ističu da je situacija i dalje neizvesna.

“Većina sredstava je utrošena na municiju i logistiku, što govori o intenzitetu operacije”, naveo je Herst tokom izlaganja pred odborom.

Prema dostupnim informacijama, borbe su tokom pet nedelja trajanja zahtevale značajne finansijske i vojne resurse, dok se u Vašingtonu razmatra dalji odgovor u slučaju prekida primirja.

Pročitaj još

Svet

Falcon Heavy raketa lansirala ViaSat internet satelit sa Floride

Kompanija SpaceX uspešno izvela lansiranje, potvrđeno postizanje preliminarne orbite i povratak bočnih raketnih pojačivača

Published

on

By

Kompanija SpaceX uspešno izvela lansiranje, potvrđeno postizanje preliminarne orbite i povratak bočnih raketnih pojačivača

Kompanija SpaceX izvela je u sredu lansiranje rakete Falcon Heavy sa Floride, uspešno plasirajući ViaSat internet satelit u svemir. Ovim je proširen globalni sistem za prenos širokopojasnog interneta, a lansiranje je potvrđeno od strane zvaničnika kompanije. Događaj je privukao pažnju zbog retke upotrebe Falcon Heavy rakete, koja je trenutno najjači operativni model kompanije.

Lansiranje je obavljeno sa lansirne rampe 39A u Svemirskom centru „Kenedi“ u 10:13 po lokalnom vremenu. Raketa Falcon Heavy je, koristeći 27 Merlin motora raspoređenih na tri povezane prve stepeni, podigla ViaSat-3 satelit u planiranu preliminarnu orbitu. Prema navodima izveštaja, dva bočna pojačivača, koja su prethodno korišćena u ranijim misijama, uspešno su se vratila i sletela na odvojene platforme u okviru baze Svemirskih snaga Kejp Kanaveral.

Ovo lansiranje je dvanaesto po redu za Falcon Heavy od njenog prvog leta 2018. godine. Prethodno lansiranje ovog tipa rakete zabeleženo je u oktobru 2024. godine, kada je u svemir upućena NASA-ina sonda namenjena istraživanju Jupiterovog meseca Evropa. Očekivano, događaj je privukao brojne posetioce i stanovnike obale Floride koji su posmatrali lansiranje.

ViaSat-3 satelit predstavlja treći satelit u nizu sistema za obezbeđivanje brzog internet signala širom sveta. Prema dostupnim informacijama, zadatak ovog satelita je da unapredi kvalitet i pokrivenost interneta, posebno u udaljenim i slabije pristupačnim oblastima. Zvaničnici kompanije su naveli da je satelit uspešno postavljen u preliminarnu orbitu, čime su ispunjeni planirani tehnički ciljevi misije.

Raketa Falcon Heavy je dizajnirana za podizanje teških tereta u orbitu i odlikuje se mogućnošću povratka bočnih pojačivača, što doprinosi smanjenju troškova misija. S obzirom na složenost i kapacitet, ova raketa se koristi za zahtevne komercijalne i naučne projekte, uključujući lansiranja satelita i svemirskih sondi.

Ovo lansiranje dodatno potvrđuje poziciju kompanije SpaceX kao jednog od lidera u privatnom svemirskom sektoru, sa akcentom na inovacije i ponovnu upotrebljivost raketnih sistema. Prema navodima izveštaja sa lica mesta, svi ključni elementi misije su sprovedeni prema planu, a dalji rad satelita biće praćen tokom narednih nedelja.

Pročitaj još

U Trendu