Connect with us

Svet

Cene goriva u SAD dostigle najviši nivo od početka sukoba u Iranu

Prema podacima američkog auto-moto saveza, prosečna cena benzina porasla zbog uticaja rata i zastoja pregovora

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Ekaterina belinskaya

Prema podacima američkog auto-moto saveza, prosečna cena benzina porasla zbog uticaja rata i zastoja pregovora

Prosečna cena galona benzina u Sjedinjenim Američkim Državama dostigla je 4,18 dolara u utorak, što predstavlja najviši nivo od početka sukoba na Bliskom istoku, prema podacima američkog auto-moto saveza (AAA). Od izbijanja sukoba 28. februara, cena benzina porasla je za 1,20 dolara po galonu, dok je u poslednja 24 časa zabeležen rast od gotovo 7 centi.

Ovaj najnoviji rast cena usledio je nakon kratkog perioda stabilizacije, kada su cene blago pale posle prethodnog maksimuma od 4,17 dolara zabeleženog 9. aprila. U tom periodu, Sjedinjene Države i Iran su započeli pregovore o mogućem okončanju sukoba, a postignut je i dvonedeljni prekid vatre 8. aprila, koji je kasnije produžen, prema izveštajima sa lica mesta.

Međutim, u poslednjim danima došlo je do usporavanja pregovora, što je umanjilo očekivanja o brzom rešenju sukoba i dovelo do novog rasta cena nafte. Nafta čini oko 51% ukupne cene benzina u SAD, što je ključni faktor u formiranju krajnje potrošačke cene. U utorak su cene Brent nafte, koja se koristi kao međunarodni reper, iznosile oko 111 dolara po barelu, dok je West Texas Intermediate, američki reper, bio nešto ispod 100 dolara po barelu.

Petrohemijski analitičar Patrick De Haan izjavio je da je glavna pomorska ruta, Moreuz Hormuz, i dalje zatvorena i da nema jasnog plana za njeno ponovno otvaranje. Prema njegovim rečima, pregovori su praktično zaustavljeni, što je dovelo do postepenog povratka cena nafte na prethodne nivoe.

Portparolka Bele kuće Karoline Leavitt izjavila je da je predsednik Sjedinjenih Država održao sastanak sa nacionalnim bezbednosnim timom kako bi razmotrio predlog Irana o eventualnom otvaranju Moreuza Hormuz uz odlaganje nuklearnih pregovora. Leavitt je precizirala da administracija u ovom trenutku nije donela odluku o prihvatanju tog predloga.

Stanovnici nekoliko saveznih država, uključujući Mičigen, Viskonsin, Ilinois i Indijanu, mogli bi se suočiti sa dodatnim povećanjem cena goriva zbog lokalnih problema sa rafinerijama, poput nedavne obustave rada usled nestanka električne energije. Za sada nije poznato kada bi se situacija na tržištu goriva mogla stabilizovati, a dalji tok pregovora između SAD i Irana ostaje neizvestan.

Cene goriva u SAD su pod snažnim uticajem globalnih dešavanja na Bliskom istoku, a svako usporavanje pregovora ili prekid vatre ima direktan uticaj na tržište energenata. Analitičari ukazuju da će stabilizacija cena zavisiti od napretka u pregovorima i rešavanja logističkih izazova u transportu nafte.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Privremeno smanjenje kamatnih stopa na studentske kredite u SAD, ograničena primena

Ministarstvo obrazovanja SAD potvrdilo meru, važi do 2028. godine, deo korisnika ne ispunjava uslove

Published

on

By

Ministarstvo obrazovanja SAD potvrdilo meru, važi do 2028. godine, deo korisnika ne ispunjava uslove

Ministarstvo obrazovanja Sjedinjenih Američkih Država saopštilo je 19. juna 2026. godine da će privremeno smanjiti kamatne stope za određene korisnike federalnih studentskih kredita. Ova mera je doneta sa ciljem olakšanja otplate, nakon što je procenat kašnjenja u plaćanju kredita dostigao najviši nivo u poslednjih šest godina, prema podacima Federalnih rezervi Njujorka.

Smanjenje kamatne stope iznosi jedan procentni poen i važiće za deo korisnika federalnih studentskih kredita. Prema navodima Ministarstva obrazovanja, stopa kašnjenja u otplati studentskih kredita u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je 10,3%, što predstavlja dvadeset puta veći rast u poređenju sa sredinom 2024. godine.

Podsekretar za obrazovanje Nikolas Kent izjavio je da je cilj ove promene da se olakša otplata dugova korisnicima i poboljša stanje federalnog portfolija studentskih kredita, koji iznosi oko 1,7 biliona dolara. Ipak, mera se neće odnositi na sve korisnike, već samo na one koji ispunjavaju određene uslove.

Konkretno, smanjenje kamatne stope važi za korisnike federalnih Direct Loans kredita izdatih nakon 1. jula 2012. godine, koji su već prijavljeni na automatsko plaćanje ili se za tu opciju prijave. Da bi ostvarili pravo na ovu pogodnost, korisnici moraju preduzeti određene korake, uključujući prijavu za automatsko plaćanje, a u pojedinim slučajevima i konsolidaciju kredita.

Trenutno je oko 40% korisnika registrovano za automatsko plaćanje, dok Ministarstvo obrazovanja očekuje porast tog broja usled novog podsticaja. Prema zvaničnim podacima, oko devet miliona korisnika se nalazi u statusu neizmirenih obaveza, što podrazumeva da nisu izvršili uplatu tokom devet uzastopnih meseci. Da bi postali podobni za smanjenje kamatne stope, oni treba da konsoliduju svoje kredite i obnove otplatni plan.

Korisnici koji su već na automatskoj otplati ostvaruju manju uštedu, jer već imaju popust od 0,25% na kamatnu stopu, dok novo smanjenje donosi dodatnih 0,75%. Za sve korisnike, nova kamatna stopa važi privremeno i primenjivaće se do 30. juna 2028. godine.

Istovremeno, najavljeno je i da će od 1. jula 2026. godine uslediti šira reforma studentskih kredita, čime će biti postavljena nova ograničenja u vezi sa iznosima pozajmica i dostupnim opcijama otplate. Ove izmene deo su nastojanja da se odgovori na rastuće probleme u sistemu studentskog kreditiranja.

Pročitaj još

Svet

Predsednik Mađarske potpisao zakon o ograničenju premijerskog mandata na osam godina

Novi zakon sprečava povratak Viktora Orbana na funkciju, odnosi se i na aktuelnog premijera Petera Mađara

Published

on

By

Novi zakon sprečava povratak Viktora Orbana na funkciju, odnosi se i na aktuelnog premijera Petera Mađara

Predsednik Mađarske Tamaš Suljok potpisao je danas zakon kojim se ograničava trajanje premijerskog mandata na maksimalno osam godina, čime se uvodi značajna promena u politički sistem zemlje. Ovaj zakon, poznat kao ‘Leks Orban’, usvojen je u parlamentu u ponedeljak, a njegovim stupanjem na snagu onemogućava bivšem premijeru Viktoru Orbanu da se ponovo kandiduje za ovu funkciju.

Prema zvaničnim informacijama, predsednik Suljok je odlučio da ne uputi zakon na proveru Ustavnom sudu, ističući da bi takav potez ograničio volju građana, jer je parlament već doneo jasnu odluku o toj meri. U svojoj odluci, Suljok je naveo da ovaj zakon predstavlja jedinstven primer ne samo u Evropi, već i u svetu.

Novi propisi se odnose i na aktuelnog premijera Petera Mađara, koji trenutno vodi kampanju za smenu predsednika Suljoka i javno ga kritikuje zbog bliskosti sa bivšim režimom. Mađar se sada i sam suočava sa ograničenjem trajanja svoje funkcije, nakon što je ranije zahtevao ostavku predsednika. Suljok je odbacio te zahteve i nastavio da sprovodi institucionalne promene.

Ova odluka smatra se prekretnicom u političkom životu Mađarske, jer stavlja kraj višedecenijskoj dominaciji Viktora Orbana, koji je ukupno 20 godina, sa prekidima, bio na čelu vlade. Očekuje se da će zakon trajno uticati na način formiranja izvršne vlasti u Mađarskoj i otvoriti novo poglavlje u političkoj dinamici zemlje.

Pročitaj još

Svet

Iransko ministarstvo negira blokadu Ormuskog moreuza, saobraćaj povećan posle sporazuma

Zvaničnici potvrđuju nesmetan prolaz brodova, promet pet puta veći nakon potpisivanja memoranduma

Published

on

By

Zvaničnici potvrđuju nesmetan prolaz brodova, promet pet puta veći nakon potpisivanja memoranduma

Ministarstvo inostranih poslova Irana saopštilo je da su tvrdnje o zatvaranju Ormuskog moreuza netačne i da se plovidba kroz ovaj strateški prolaz odvija bez smetnji. Portparol ministarstva Esmail Bakaji istakao je da su iranske oružane snage preduzele sve potrebne mere za bezbedan prolaz komercijalnih brodova. Ormuski moreuz je ključna pomorska ruta kroz koju prolazi oko petine svetske trgovine naftom, što ga čini važnim za globalnu ekonomsku stabilnost.

Stabilizaciji saobraćaja doprineo je Memorandum o razumevanju potpisan 18.06., čiji je cilj okončanje sukoba i obezbeđivanje sigurnog prolaza plovilima. Prema podacima firme za praćenje pomorstva, 18.06. kroz Ormuz je prošlo 25 verifikovanih komercijalnih brodova, što je najveći dnevni promet još od sredine aprila i više od pet puta veći od proseka iz prvih deset dana juna.

Govoreći o budućim koracima, Bakaji je izjavio da su pregovori o konačnom sporazumu između Irana i Sjedinjenih Američkih Država izvesni, ali da će zvanično početi tek kada budu ispunjeni svi uslovi definisani Memorandumom. Sastanak planiran za danas u Švajcarskoj je odložen, ali konsultacije sa posrednicima su i dalje u toku.

“Digitalnim potpisivanjem Memoranduma, sastanci više nisu stvar pritiska, već se razgovara o konkretnom terminu susreta u bliskoj budućnosti”, naveo je Bakaji u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još

U Trendu