Connect with us

Svet

Odluka Vrhovnog suda SAD menja okvire izborne geografije

Vrhovni sud SAD doneo presudu koja utiče na praksu crtanja izbornih okruga, stručnjaci podsećaju na istorijat borbe za biračka prava

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Mark stebnicki

Vrhovni sud SAD doneo presudu koja utiče na praksu crtanja izbornih okruga, stručnjaci podsećaju na istorijat borbe za biračka prava

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država doneo je presudu koja se odnosi na praksu crtanja izbornih okruga, što, prema navodima stručnjaka, može značajno uticati na buduću izbornu geografiju u zemlji. Ova odluka dolazi gotovo 61 godinu nakon što je predsednik Lyndon Johnson potpisao Zakon o biračkim pravima, što je predstavljalo prekretnicu u borbi za građanska prava.

Istoričarka sa Univerziteta Džons Hopkins, Martha Jones, navodi da je Zakon o biračkim pravima iz 1965. godine bio rezultat dugotrajne borbe za okončanje diskriminacije u biračkom procesu. Prema njenim rečima, iako su nakon ukidanja ropstva i usvajanja 15. i 19. amandmana na Ustav SAD formalno garantovana prava glasa za crne muškarce i žene, mnoga ograničenja su ostala na snazi kroz zakone, zastrašivanje i nasilje.

Jones je istakla da su „ljudi dugo čekali i borili se da bi se okončala rasna diskriminacija na biralištima“. Ona podseća da su tokom ovog perioda „životi izgubljeni, pretnje su bile svakodnevne, a zajednice su bile pod pritiskom“, dok su se brojni Amerikanci izlagali riziku kako bi izvršili pritisak na vlasti za donošenje Zakona o biračkim pravima.

Ona naglašava da „posmatrati Zakon o biračkim pravima samo kao akt Kongresa ili predsednika znači zanemariti sve ono što se događalo na terenu tokom te borbe“. Prema njenim rečima, istorijski kontekst ukazuje na to da je donošenje zakona bilo rezultat velikih žrtava i napora građana.

Slika iz 1965. godine, na kojoj se vidi kako policija napada vođu građanskih prava Johna Lewisa tokom protesta za biračka prava u Alabami, često se koristi kao podsećanje na intenzitet tadašnjih sukoba i otpora sa kojima su se suočavali aktivisti.

Odluka Vrhovnog suda SAD ocenjuje se kao potencijalno važna za buduće političke procese, jer može imati dugoročne posledice po način na koji se određuju izborni okruzi i raspodela političke moći na lokalnom i nacionalnom nivou. Stručnjaci smatraju da aktuelna presuda podseća na višedecenijsku borbu za ravnopravno glasanje i ukazuje na trajni značaj zaštite biračkih prava u Sjedinjenim Državama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Vojni regruti ponovo obavezni na vakcinaciju protiv gripa zbog epidemije na bazi u Teksasu

Pentagon potvrdio vraćanje obavezne vakcinacije za regrute, dok se na bazi Laclend beleži povećan broj slučajeva gripa

Published

on

By

Pentagon potvrdio vraćanje obavezne vakcinacije za regrute, dok se na bazi Laclend beleži povećan broj slučajeva gripa

Sve grane američke vojske obnovile su početkom ovog meseca obavezu vakcinacije protiv gripa za nove regrute, što predstavlja izuzetak od ranije odluke sekretara odbrane o ukidanju obavezne vakcinacije, potvrdio je zvaničnik Pentagona. Ova mera doneta je u trenutku kada se na bazi Laclend u Teksasu, gde se sprovodi osnovna vojna obuka za Ratno vazduhoplovstvo, registruje epidemija gripa sa 275 potvrđenih slučajeva u poslednjim nedeljama, prema navodima kongresnog službenika upoznatog sa situacijom. Proces ponovnog uvođenja obavezne vakcinacije za regrute započet je pre nego što je epidemija na Laclendu postala javno poznata.

Na bazi Laclend uvedene su mere za suzbijanje širenja infekcije. Prema izjavama portparola Ratnog vazduhoplovstva, osoblje prati stanje regruta koji su možda bili izloženi virusu, a onima sa simptomima pruža se odgovarajuća terapija, uključujući antivirusne lekove.

Sekretar odbrane je krajem aprila najavio da će godišnja vakcina protiv gripa postati dobrovoljna za pripadnike vojske. U video poruci objavljenoj na društvenim mrežama, naveo je da je prethodna praksa bila preširoka i da nije racionalna. Međutim, već početkom maja vojni resori su podneli zahtev za izuzeće, kojim se omogućava zadržavanje obavezne vakcinacije za određene pripadnike, posebno za nove regrute. Kongresni službenici navode da su ova izuzeća i formalno odobrena početkom juna.

Prema navodima izvora upoznatih sa situacijom, izuzeća uglavnom važe za pripadnike koji su u fazi osnovne ili napredne obuke, s obzirom na povećan rizik od širenja zaraze u kolektivnim uslovima. Zvaničnici navode da je cilj ovih mera očuvanje operativne sposobnosti i zaštita zdravlja osoblja u uslovima kada je pojava gripa potvrđena na više lokacija.

Epidemija na bazi Laclend dodatno je podstakla raspravu o javnozdravstvenim merama u vojsci. Vojni zvaničnici ističu da se situacija pomno prati i da su preduzete sve preporučene mere kako bi se ograničilo dalje širenje infekcije među regrutima.

Obavezna vakcinacija protiv gripa bila je standardna praksa u američkoj vojsci do nedavne promene politike, a izuzeci u vezi sa ovom obavezom razmatraju se u skladu sa epidemiološkom situacijom i preporukama zdravstvenih stručnjaka. S obzirom na aktuelnu epidemiju, prioritet je zaštita zdravlja regruta i održavanje kontinuiteta obuke.

Pročitaj još

Svet

Abelardo de la Espriella proglašen za pobednika predsedničkih izbora u Kolumbiji

Izborna komisija potvrdila rezultate, opozicija tražila ponovno brojanje glasova nakon tesne trke

Published

on

By

Izborna komisija potvrdila rezultate, opozicija tražila ponovno brojanje glasova nakon tesne trke

Poslovni čovek i advokat Abelardo de la Espriella proglašen je za novog predsednika Kolumbije nakon što su izborni organi objavili rezultate drugog kruga predsedničkih izbora održanih u nedelju. Prema zvaničnim podacima, de la Espriella je pobedio progresivnog kandidata i poslanika Ivana Cepedu sa razlikom od jednog procentnog poena, odnosno sa više od 251.000 glasova prednosti.

De la Espriella, koji je pre izbora bio poznat kao preduzetnik sa ulaganjima u različite sektore, prvi put se kandidovao za javnu funkciju. Tokom kampanje je dobio podršku bivšeg predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, što je izazvalo pažnju domaće i međunarodne javnosti.

Prema navodima izborne komisije, gotovo svi glasovi su prebrojani nekoliko sati nakon zatvaranja birališta. Poraženi kandidat Ivan Cepeda i aktuelni predsednik Gustavo Petro nisu odmah priznali rezultate, a Cepeda je izjavio da će sačekati završetak zvaničnog prebrojavanja pre nego što donese odluku o priznavanju ishoda. Izborna komisija je završila ponovno brojanje i potvrdila pobedu de la Espriella.

Izborni rezultat ocenjen je kao odraz nezadovoljstva birača politikom dosadašnje vlasti, koju je Cepeda nameravao da nastavi. U prethodnom periodu, vlada Gustava Petra pokušavala je da započne dijalog sa različitim oružanim grupama, ali izveštaji pokazuju da takve inicijative nisu dovele do smanjenja nasilja. Prema dostupnim studijama, tokom sprovođenja ovih politika došlo je do širenja oružanih kriminalnih grupa i porasta njihove aktivnosti.

Posebno su pogođene siromašne zajednice u oblastima gde se uzgaja biljka koka, koja se koristi za proizvodnju kokaina. Organizacije za ljudska prava zabeležile su više od 50 incidenata sa masovnim žrtvama u Kolumbiji tokom godine, što je dodatno uticalo na javnu debatu o bezbednosti i mirovnim pregovorima.

De la Espriella će preuzeti predsedničku funkciju u periodu kada bezbednosni izazovi ostaju u centru pažnje kolumbijske javnosti. Njegova pobeda izazvala je različite reakcije u političkom spektru, dok su međunarodni posmatrači pratili proces radi očuvanja transparentnosti izbora. Opozicija je najavila da će nastaviti da prati ispunjavanje predizbornih obećanja i sprovođenje politike nove administracije.

Pročitaj još

Svet

Zemljotres jačine 7,1 stepen pogodio zapad Venecuele, izdato upozorenje na cunami za Portoriko i Devičanska ostrva

Američka geološka služba potvrdila potres, Nacionalna meteorološka služba izdala upozorenje za priobalne oblasti u regionu

Published

on

By

Američka geološka služba potvrdila potres, Nacionalna meteorološka služba izdala upozorenje za priobalne oblasti u regionu

Preliminarni zemljotres jačine 7,1 stepen po Rihteru registrovan je u sredu uveče na severozapadu Venecuele, saopštila je Američka geološka služba (USGS). Epicentar potresa lociran je 28,3 kilometra jugoistočno od grada Montalbán, na dubini od 13,2 kilometra, prema podacima USGS.

Nakon potresa, Nacionalna meteorološka služba Sjedinjenih Američkih Država izdala je upozorenje na mogućnost cunamija za Portoriko i Devičanska ostrva. Prema saopštenju američkog Sistema za upozorenje na cunami, na osnovu dostupnih podataka postoji opasnost od promena nivoa mora i jakih morskih struja, koje mogu predstavljati rizik za priobalna područja, plaže, luke i obalne vode u navedenim regionima.

“Na osnovu svih dostupnih informacija, postoji pretnja od promena nivoa mora i snažnih struja duž obala, što može predstavljati opasnost za Portoriko i Devičanska ostrva”, navedeno je u saopštenju Nacionalne meteorološke službe.

Trenutno nije poznat obim eventualne štete niti broj povređenih ili nastradalih u zemljotresu. Nadležne službe prate situaciju, a informacije o mogućim posledicama biće ažurirane kada budu dostupne.

Ovaj deo Venecuele povremeno je pogođen seizmičkom aktivnošću, ali zemljotresi ovakve jačine su ređi u regionu. Geolozi napominju da su područja Kariba i severne Južne Amerike podložna seizmičkim pomeranjima zbog prisustva više tektonskih ploča.

Izdavanje upozorenja na cunami standardna je procedura nakon potresa ove jačine u priobalnim zonama, dok se lokalne vlasti i stanovništvo pozivaju na oprez dok traju procene potencijalnih rizika.

Zemljotres je registrovan 24. juna 2026. godine. Očekuje se da će dalji izveštaji doneti više detalja o uticaju na lokalno stanovništvo i infrastrukturu.

Pročitaj još

U Trendu