Svet

Odluka Vrhovnog suda SAD menja okvire izborne geografije

Vrhovni sud SAD doneo presudu koja utiče na praksu crtanja izbornih okruga, stručnjaci podsećaju na istorijat borbe za biračka prava

Published

on

pexels-photo-36984943

Vrhovni sud SAD doneo presudu koja utiče na praksu crtanja izbornih okruga, stručnjaci podsećaju na istorijat borbe za biračka prava

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država doneo je presudu koja se odnosi na praksu crtanja izbornih okruga, što, prema navodima stručnjaka, može značajno uticati na buduću izbornu geografiju u zemlji. Ova odluka dolazi gotovo 61 godinu nakon što je predsednik Lyndon Johnson potpisao Zakon o biračkim pravima, što je predstavljalo prekretnicu u borbi za građanska prava.

Istoričarka sa Univerziteta Džons Hopkins, Martha Jones, navodi da je Zakon o biračkim pravima iz 1965. godine bio rezultat dugotrajne borbe za okončanje diskriminacije u biračkom procesu. Prema njenim rečima, iako su nakon ukidanja ropstva i usvajanja 15. i 19. amandmana na Ustav SAD formalno garantovana prava glasa za crne muškarce i žene, mnoga ograničenja su ostala na snazi kroz zakone, zastrašivanje i nasilje.

Jones je istakla da su „ljudi dugo čekali i borili se da bi se okončala rasna diskriminacija na biralištima“. Ona podseća da su tokom ovog perioda „životi izgubljeni, pretnje su bile svakodnevne, a zajednice su bile pod pritiskom“, dok su se brojni Amerikanci izlagali riziku kako bi izvršili pritisak na vlasti za donošenje Zakona o biračkim pravima.

Ona naglašava da „posmatrati Zakon o biračkim pravima samo kao akt Kongresa ili predsednika znači zanemariti sve ono što se događalo na terenu tokom te borbe“. Prema njenim rečima, istorijski kontekst ukazuje na to da je donošenje zakona bilo rezultat velikih žrtava i napora građana.

Slika iz 1965. godine, na kojoj se vidi kako policija napada vođu građanskih prava Johna Lewisa tokom protesta za biračka prava u Alabami, često se koristi kao podsećanje na intenzitet tadašnjih sukoba i otpora sa kojima su se suočavali aktivisti.

Odluka Vrhovnog suda SAD ocenjuje se kao potencijalno važna za buduće političke procese, jer može imati dugoročne posledice po način na koji se određuju izborni okruzi i raspodela političke moći na lokalnom i nacionalnom nivou. Stručnjaci smatraju da aktuelna presuda podseća na višedecenijsku borbu za ravnopravno glasanje i ukazuje na trajni značaj zaštite biračkih prava u Sjedinjenim Državama.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version