Connect with us

Svet

Odluka Vrhovnog suda SAD menja okvire izborne geografije

Vrhovni sud SAD doneo presudu koja utiče na praksu crtanja izbornih okruga, stručnjaci podsećaju na istorijat borbe za biračka prava

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Mark stebnicki

Vrhovni sud SAD doneo presudu koja utiče na praksu crtanja izbornih okruga, stručnjaci podsećaju na istorijat borbe za biračka prava

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država doneo je presudu koja se odnosi na praksu crtanja izbornih okruga, što, prema navodima stručnjaka, može značajno uticati na buduću izbornu geografiju u zemlji. Ova odluka dolazi gotovo 61 godinu nakon što je predsednik Lyndon Johnson potpisao Zakon o biračkim pravima, što je predstavljalo prekretnicu u borbi za građanska prava.

Istoričarka sa Univerziteta Džons Hopkins, Martha Jones, navodi da je Zakon o biračkim pravima iz 1965. godine bio rezultat dugotrajne borbe za okončanje diskriminacije u biračkom procesu. Prema njenim rečima, iako su nakon ukidanja ropstva i usvajanja 15. i 19. amandmana na Ustav SAD formalno garantovana prava glasa za crne muškarce i žene, mnoga ograničenja su ostala na snazi kroz zakone, zastrašivanje i nasilje.

Jones je istakla da su „ljudi dugo čekali i borili se da bi se okončala rasna diskriminacija na biralištima“. Ona podseća da su tokom ovog perioda „životi izgubljeni, pretnje su bile svakodnevne, a zajednice su bile pod pritiskom“, dok su se brojni Amerikanci izlagali riziku kako bi izvršili pritisak na vlasti za donošenje Zakona o biračkim pravima.

Ona naglašava da „posmatrati Zakon o biračkim pravima samo kao akt Kongresa ili predsednika znači zanemariti sve ono što se događalo na terenu tokom te borbe“. Prema njenim rečima, istorijski kontekst ukazuje na to da je donošenje zakona bilo rezultat velikih žrtava i napora građana.

Slika iz 1965. godine, na kojoj se vidi kako policija napada vođu građanskih prava Johna Lewisa tokom protesta za biračka prava u Alabami, često se koristi kao podsećanje na intenzitet tadašnjih sukoba i otpora sa kojima su se suočavali aktivisti.

Odluka Vrhovnog suda SAD ocenjuje se kao potencijalno važna za buduće političke procese, jer može imati dugoročne posledice po način na koji se određuju izborni okruzi i raspodela političke moći na lokalnom i nacionalnom nivou. Stručnjaci smatraju da aktuelna presuda podseća na višedecenijsku borbu za ravnopravno glasanje i ukazuje na trajni značaj zaštite biračkih prava u Sjedinjenim Državama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, saopštila privremena predsednica

Vlasti potvrdile značajan broj žrtava nakon dva snažna potresa, spasilačke operacije i dalje u toku u pogođenim područjima

Published

on

By

Vlasti potvrdile značajan broj žrtava nakon dva snažna potresa, spasilačke operacije i dalje u toku u pogođenim područjima

Prema zvaničnim informacijama koje je u četvrtak saopštila privremena predsednica Delcy Rodríguez, najmanje 164 osobe su izgubile život, dok je oko 971 lice povređeno usled dva snažna zemljotresa koji su pogodili Venecuelu u sredu uveče. Spasilačke ekipe nastavljaju potragu za preživelima u ruševinama, a očekuje se da bi broj žrtava mogao da poraste, s obzirom na to da su pojedine oblasti još uvek teško dostupne.

Zemljotresi, koji su prema podacima američke geološke službe zabeleženi sa magnitudama od 7,2 i 7,5, izazvali su oštećenja širom zemlje. Zvaničnici navode da su pogođena brojna naselja, sa najtežim posledicama u saveznoj državi La Guaira na severnoj obali Venecuele. Prema rečima Rodríguez, u ovom regionu je došlo do rušenja velikog broja građevina, dok spasilačke službe ulažu napore da dođu do zatrpanih osoba.

“Na desetine zgrada su srušene i nalazimo se u zahtevnoj fazi spasavanja života. Savezna država La Guaira suočava se sa velikom nesrećom i proglašena je zonom katastrofe”, navela je privremena predsednica tokom jutarnjeg obraćanja. Oštećenja su registrovana i u drugim delovima zemlje, dok su stanovnici iz više gradova evakuisani iz bezbednosnih razloga.

Prema proceni američke geološke službe, model predviđanja ukazuje na mogućnost da broj žrtava bude i veći, sa procenom od 42% šanse da ukupan broj poginulih dostigne 10.000, ali ove projekcije bazirane su na istorijskim prosečnim vrednostima i ne uključuju sve specifične faktore aktuelnog događaja.

Pored Venecuele, potresi su osetili i stanovnici regiona Amazon u susednom Brazilu, udaljenom više od 1.600 kilometara od glavnog grada Karakasa. U brojnim urbanim centrima zabeležene su evakuacije iz zgrada, dok su nadležne službe izdale upozorenja građanima.

Prema rečima Delcy Rodríguez, prioritet spasilačkih timova ostaje pružanje pomoći preživelima i pronalaženje nestalih. Na terenu su angažovane lokalne službe, a međunarodna pomoć je najavljena.

Američki državni sekretar Marco Rubio objavio je da Sjedinjene Američke Države, prema instrukcijama predsednika SAD, upućuju spasilačke i medicinske timove, kao i humanitarnu pomoć Venecueli. Rubio je naveo da je razgovarao sa privremenom predsednicom Rodríguez i ponudio punu podršku američke strane.

Ovo su najsnažniji zemljotresi koji su pogodili Venecuelu u poslednjih više od sto godina. U narednim danima očekuje se nastavak spasilačkih operacija, dok vlasti pozivaju građane na oprez. Tačan broj stradalih i materijalna šteta biće poznati nakon završetka akcija na terenu.

Pročitaj još

Svet

Inflacija u SAD raste najbržim tempom u poslednje tri godine prema PCE indeksu

Američki PCE indeks pokazuje ubrzanje rasta cena, što potvrđuju zvanični podaci i prognoze ekonomista za maj 2026.

Published

on

By

Američki PCE indeks pokazuje ubrzanje rasta cena, što potvrđuju zvanični podaci i prognoze ekonomista za maj 2026.

Prema najnovijim podacima, indeks lične potrošnje (Personal Consumption Expenditures – PCE), koji Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država koriste kao glavni pokazatelj inflacije, zabeležio je rast cena od 4,1% na godišnjem nivou tokom maja 2026. godine. Ova stopa predstavlja najbrže povećanje cena u poslednje tri godine i ukazuje na nastavak inflatornih pritisaka u američkoj ekonomiji.

Zvanične brojke za maj potvrđuju očekivanja ekonomista, koji su prema podacima finansijskih analitičara prognozirali upravo ovakav rast PCE indeksa. U poređenju sa prethodnim mesecom, kada je zabeležena godišnja stopa od 3,8%, ovogodišnji maj beleži ubrzanje inflacije, dostigavši nivo koji nije viđen od aprila 2023. godine.

PCE indeks meri promene cena potrošačkih dobara i usluga i smatra se ključnim parametrom za procenu ukupnog cenovnog pritiska u američkoj privredi. Federalne rezerve pažljivo prate ovaj pokazatelj kako bi doneli odluke o monetarnoj politici i eventualnim promenama referentnih kamatnih stopa, s ciljem očuvanja stabilnosti cena.

Finansijski analitičari ističu da ovakvo ubrzanje inflacije dodatno komplikuje zadatak Federalnih rezervi u pokušaju da suzbiju rast cena i obezbede makroekonomsku stabilnost. Iako zvaničnih komentara iz centralne banke po pitanju najnovijih podataka još nema, tržišni učesnici očekuju da će ovi rezultati imati uticaja na narednu odluku o visini kamatnih stopa.

Rast inflacije u poslednjem periodu rezultat je kombinacije faktora, uključujući povećane troškove energije i usluga, što se odražava na ukupne potrošačke cene. Ekonomisti upozoravaju da bi uporno visoka inflacija mogla uticati na životni standard građana i na opštu privrednu aktivnost.

Prema analitičkim procenama, ovakvi trendovi u dinamici cena mogu zahtevati dodatne mere monetarne politike, ali se očekuje da će Federalne rezerve sačekati detaljne analize pre donošenja konkretnih poteza. Zvanični podaci za naredne mesece biće ključni za utvrđivanje daljih koraka u borbi protiv inflacije.

PCE indeks i dalje ostaje centralni indikator za praćenje kretanja inflacije u Sjedinjenim Američkim Državama, a najnoviji podaci pokazuju da izazovi u kontroli rasta cena ostaju aktuelni.

Pročitaj još

Svet

Otkrivena dva ogromna egzoplaneta izuzetno niske gustine u sazvežđu Volans

Astronomi potvrđuju pronalazak planeta čija je gustina manja od vate, potrebno daljnje proučavanje hemijskog sastava

Published

on

By

Astronomi potvrđuju pronalazak planeta čija je gustina manja od vate, potrebno daljnje proučavanje hemijskog sastava

Tim astronoma sa Univerziteta Oksford otkrio je dva džinovska egzoplaneta u sazvežđu Volans, udaljena oko 1.110 svetlosnih godina od Zemlje, čija je gustina manja od gustine vate. Ova neobična otkrića predstavljaju najlakše poznate planete svoje veličine, saopštila je vođa istraživanja Džordž Dransfild. Prema njenim rečima, gustina ovih planeta je uporediva sa penušavim slojem pene za brijanje.

Planete su otkrivene pomoću NASA satelita TESS u toku prethodne decenije. Prateći njihove orbite oko zvezde TOI-791, koja se nalazi u južnom sazvežđu Volans, istraživači su analizirali podatke sa više teleskopa sa Zemlje kako bi izračunali njihovu gustinu. Dransfild i njen tim objavili su rezultate u stručnom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.

Zapaženo je da su ove egzoplanete približno iste veličine kao Jupiter, ali sa znatno manjom masom, što ih svrstava u kategoriju takozvanih „super-puff“ planeta. S obzirom na izuzetno malu gustinu, pretpostavlja se da su sastavljene uglavnom od vodonika i helijuma, mada će za precizno utvrđivanje hemijskog sastava biti potrebna dodatna posmatranja, uključujući i ona NASA teleskopa Webb.

Stručnjaci navode da bi boja ovih planeta mogla zavisiti od oblaka u njihovoj atmosferi, pa se pretpostavlja da su bele ili plave, a ne ružičaste, uprkos poređenju sa vatom od šećera. U poređenju sa Jupiterom, čija je gustina i do 35 puta veća, ove planete predstavljaju izuzetak među poznatim planetarnim telima.

Jedna od novootkrivenih planeta orbitira oko svoje matične zvezde za 139 dana, dok drugoj za isto putovanje treba 232 dana, što su duži orbitalni periodi u poređenju sa nekim ranije poznatim egzoplanetama. Ove osobine dodatno komplikuju razumevanje procesa nastanka i evolucije takvih „super-puff“ planeta.

U ranijim istraživanjima iz 2024. godine, naučnici su pronašli sličan primer super-puff planete na udaljenosti od 1.200 svetlosnih godina, što je dodatno istaklo zagonetku porekla i stabilnosti ovakvih neobičnih nebeskih tela. Naučna zajednica očekuje da će buduća posmatranja i analize pružiti više podataka o sastavu i atmosferi ovih planeta, kao i o mogućim uzrocima tako niske gustine.

Pročitaj još

U Trendu