Connect with us

Svet

Nestanak italijanske državljanke povezane sa slučajem Epstin prijavljen u Venetu

Tužilaštvo u Rovigu i ministarstvo spoljnih poslova uključeni u istragu, porodica bez kontakta od 22. aprila

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Tanjug AP/New York State Sex Offender Registry via AP

Tužilaštvo u Rovigu i ministarstvo spoljnih poslova uključeni u istragu, porodica bez kontakta od 22. aprila

Elizabeta Fereto (50), italijanska manekenka i preduzetnica koja je javno govorila o zlostavljanju koje je doživela od Džefrija Epstina, nestala je 22.04.2024. godine, a njena porodica iz Veneta od tada nema nikakve informacije o njenoj sudbini, saopšteno je iz policijskih izvora. Porodica je nestanak prijavila tužilaštvu u Rovigu nakon višednevnog bezuspešnog pokušaja da stupi u kontakt sa Feretovom.

Prema dostupnim informacijama, Elizabeta Fereto je početkom aprila boravila kod roditelja i brata u Venetu, nakon čega se vratila u Sjedinjene Američke Države. Posle 22. aprila, njen mobilni telefon je nedostupan, a svi profili na društvenim mrežama su deaktivirani ili izbrisani. Ministarstvo spoljnih poslova Italije uključilo se u slučaj i, prema navodima, već je kontaktiralo američke vlasti radi daljeg postupanja.

Feretova je bila među prvim ženama koje su javno optužile Epstina, navodeći da je 2004. godine, nakon što je odbila njegove seksualne ponude, pobegla iz njegove vile u Njujorku. U njenoj izjavi iz tog perioda, Feretova je navela da je bila pozvana na audiciju za modni brend, pri čemu je prisustvovala i Gislejn Maksvel, kasnije osuđena zbog učešća u Epstinovim krivičnim delima.

Porodica i prijatelji navode da su do nekoliko dana pre nestanka imali redovnu komunikaciju sa Feretovom, a njena majka iz Montanjane je poslednji put razgovarala sa njom 22. aprila. Slučaj je izazvao zabrinutost zbog mogućih okolnosti nestanka, s obzirom na prethodne javne istupe Feretove u vezi sa Epstinom.

“Istraga je u toku i prikupljaju se svi relevantni podaci”, saopšteno je iz tužilaštva u Rovigu.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Rat sa Iranom mogao bi koštati SAD 2 milijarde dolara mesečno

Izveštaj Kongresnog budžetskog ureda otkriva visoke troškove sukoba

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rat sa Iranom mogao bi koštati SAD 2 milijarde dolara mesečno – troškovi rata sa Iranom

Izveštaj Kongresnog budžetskog ureda otkriva visoke troškove sukoba

Finansijski teret američkog angažmana u Iranu

Rat sa Iranom mogao bi koštati Sjedinjene Američke Države između 2 i 3 milijarde dolara mesečno, pokazuje najnoviji izveštaj Kongresnog budžetskog ureda. Ova procena uključuje troškove koji bi mogli rasti usled uzvratnih napada.

Od 28. februara do 1. avgusta, direktni troškovi rata iznosili su oko 38 milijardi dolara, ne računajući troškove popravke američkih baza oštećenih tokom sukoba. Najveći deo ovih sredstava otišao je na zamenu municije iskorišćene u ratu.

Prema izveštaju, velika potrošnja presretačkih raketa značajno je smanjila zalihe ovih projektila, što bi moglo predstavljati problem u slučaju novih konflikata, posebno s protivnicima koji raspolažu velikim brojem balističkih i krstarećih raketa, poput Kine.

Kongresni budžetski ured procenjuje da će zamena iskorišćene municije do 1. avgusta koštati 21,7 milijardi dolara, od čega 7,3 milijarde dolara za krstareće rakete za napade na kopno, 13,1 milijardu dolara za rakete za odbranu i 1,2 milijarde dolara za ostalu municiju.

Predsednik Trump i Pentagon umanjili su zabrinutost zbog istrošenosti zaliha oružja. Trump je na platformi Truth Social napisao da SAD raspolažu ‘praktično neograničenim količinama municije srednjeg i visokog dometa, daleko više nego što možemo ikada upotrebiti.’

Pročitaj još

Svet

Federalne rezerve povećavaju kamatne stope prvi put od 2023. godine

Očekuje se da će povećanje kamatnih stopa uticati na troškove zaduživanja i ekonomsku klimu u SAD.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Federalne rezerve povećavaju kamatne stope prvi put od 2023. godine – povećanje kamatnih stopa

Očekuje se da će povećanje kamatnih stopa uticati na troškove zaduživanja i ekonomsku klimu u SAD.

Uvod u odluku Federalnih rezervi

Federalne rezerve SAD planiraju da povećaju svoju osnovnu kamatnu stopu na sastanku koji će se održati 16. septembra, što je prvo takvo povećanje više od tri godine. Ova odluka dolazi kao odgovor na uporne visoke stope inflacije koje su delimično podstaknute visokim cenama energije.

Ekonomski uticaj i predviđanja

Povećanje kamatnih stopa je ključni alat za kontrolu inflacije, jer podstiče smanjenje potrošnje kod preduzeća i potrošača, što dovodi do usporavanja ekonomije i smanjenja pritiska na cene. Ekonomisti predviđaju da bi moglo doći do jednog ili dva dodatna povećanja u narednim mesecima, ukoliko se situacija ne stabilizuje.

Odgovor na globalne izazove

Bez značajnijeg napretka u rešavanju rata u Iranu i stabilizaciji cena energije, ekonomisti smatraju da bi visoke cene mogle ostati prisutne duže vreme, što bi moglo naterati Federalne rezerve da nastave sa zaoštravanjem monetarne politike.

Pročitaj još

Svet

Rusija pokušala da napadne avion predsednika Zelenskog

Dronovi su dva puta bili usmereni na predsednički avion tokom poslednjih nedelja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rusija pokušala da napadne avion predsednika Zelenskog – napad na predsednički avion

Dronovi su dva puta bili usmereni na predsednički avion tokom poslednjih nedelja

Opasnost u vazdušnom prostoru

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je za CBS News da su ruski dronovi dva puta pokušali da napadnu njegov avion u poslednjim nedeljama. Incidenti su se dogodili dok je njegov avion bio u Moldaviji. Zelenski je naglasio da su ovi napadi deo ruske strategije zastrašivanja.

Detalji napada

Prvi napad se dogodio dok je ukrajinski lider bio na putu za Oslo, a drugi prilikom povratka u Ukrajinu. Oba puta, dronovi su ušli u moldavski vazdušni prostor, što nije bilo ranije prijavljeno.

Reakcije i posledice

Pored pokušaja napada na predsednički avion, nedavno je ruski dron napao i voz u kojem su se nalazili evropski zvaničnici i bivši direktor CIA-e, Dejvid Petreus, što je dodatno podiglo tenzije u regionu.

Pročitaj još

U Trendu