Connect with us

Svet

Izdavači i pisac Skot Turo tuže kompaniju Meta zbog korišćenja autorskih dela u obuci veštačke inteligencije

Grupa izdavača i autor podneli su tužbu protiv kompanije Meta u Njujorku, navodeći da je korišćen sadržaj sa interneta bez dozvole

Published

on

g77cc1d45297f9807b6ce4ece1d1aeae5102e4f550bd6f6767f41f2aca7ad1284b3e83c2eb2febc64aab5090968274ef2ce80013f9f4a7f029cca5f924d41c53c_1280

Grupa izdavača i autor podneli su tužbu protiv kompanije Meta u Njujorku, navodeći da je korišćen sadržaj sa interneta bez dozvole

Grupa izdavača i poznati autor Skot Turo podneli su kolektivnu tužbu protiv kompanije Meta i njenog osnivača Marka Zakerberga pred saveznim sudom u Njujorku, tvrdeći da je ova tehnološka kompanija koristila zaštićene materijale za obuku svog sistema veštačke inteligencije. Tužbu su podneli Turo, kao i izdavačke kuće Cengage, Elsevier, Hachette, Macmillan i McGraw-Hill, navodeći da je kompanija Meta preuzela milione autorskih dela sa različitih internet izvora, uključujući i sajtove koji su poznati po deljenju materijala bez dozvole, kako bi obučila svoj model veštačke inteligencije pod nazivom Llama.

U tužbi se navodi da je Meta uklonila informacije o autorskim pravima iz tih dela kako bi prikrila njihovu upotrebu tokom procesa obuke veštačke inteligencije. Prema navodima tužilaca, AI model Llama generiše tekstualne odgovore na korisničke upite i može da proizvodi verzije originalnih dela iz romana, naučnih članaka i udžbenika, a u pojedinim slučajevima čak i doslovno prenosi delove sadržaja. Takođe, navodi se da model može da imitira lični stil određenih autora.

Tužitelji smatraju da ovakve aktivnosti kompanije Meta utiču na prihode autora i izdavača, jer im uskraćuju zaradu koju bi inače ostvarili. Navodi se i da je Mark Zakerberg lično odobravao i podsticao ovakvo postupanje, uključujući i pristup materijalima sa sajtova bez dozvole, što je, prema tužbi, uticalo na rast njegove lične imovine.

Portparol kompanije Meta je u odgovoru na optužbe izjavio da kompanija planira da se energično brani u ovom sudskom postupku. U saopštenju je navedeno da veštačka inteligencija doprinosi inovacijama, produktivnosti i kreativnosti, te da su sudovi do sada prepoznali mogućnost da se obuka AI sistema na materijalima zaštićenim autorskim pravima može smatrati dozvoljenom upotrebom.

Slični pravni sporovi između izdavača i tehnoloških kompanija vezani za korišćenje autorskih dela u obuci veštačke inteligencije pojavili su se i ranije. U jednom od prethodnih slučajeva, proizvođač AI chatbota Claude, kompanija Anthropic, postigao je vansudsko poravnanje sa izdavačima zbog sličnih optužbi. Ova tema ostaje predmet pravnih rasprava i u drugim jurisdikcijama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Vlasnik softverske kompanije osuđen zbog prevare u vezi sa Medicare programom

Američko Ministarstvo pravde potvrdilo presudu, optuženi koristio telemedicinu i lažnu dokumentaciju

Published

on

By

Američko Ministarstvo pravde potvrdilo presudu, optuženi koristio telemedicinu i lažnu dokumentaciju

Vlasnik softverske kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država proglašen je krivim za organizovanje prevarnog sistema povezanog sa Medicare programom, saopštilo je Ministarstvo pravde SAD. Presuda je doneta u četvrtak, a slučaj je okarakterisan kao jedan od najvećih ovakvog tipa u Floridi, prema navodima zvaničnika.

Prema saopštenju Ministarstva pravde, vlasnik i direktor kompanije HealthSplash, Brett Blackman, zajedno sa saradnicima, bio je uključen u aktivnosti kojima su ciljali veliki broj korisnika Medicare programa. U saopštenju se navodi da su korisnici bili podsticani da prihvate medicinski nepotrebne proizvode, među kojima su se nalazile ortopedske proteze.

Optuženi su koristili platformu Power Mobility Doctor Rx, LLC (poznatu i kao DMERx), koju je HealthSplash preuzeo 2017. godine, kako bi koordinisali isplate nezakonitih naknada lekarima i apotekama koje su lažno fakturisale Medicare-u medicinsku opremu. Ministarstvo pravde navodi da su za prikrivanje ovih aktivnosti korišćeni fiktivni ugovori i manipulacija dokumentima.

U okviru ovog sistema, generisana su lažna lekarska uputstva koja su sugerisala da je lekar pregledao korisnika Medicare-a, iako je u nekim slučajevima kontakt između lekara i korisnika bio minimalan ili ga nije bilo. Tokom istrage, agent koji je radio pod lažnim identitetom kao korisnik Medicare programa bio je preusmeren u inostrani pozivni centar, gde su ga predstavnici podsticali da poruči više ortopedskih pomagala. Prema navodima Ministarstva pravde, lekar je u dokumentaciji naveo da je obavio više medicinskih testova na agentu, iako do sastanka nije došlo.

Ministarstvo pravde ističe da su pomenute aktivnosti uključivale složenu mrežu saradnika i da su korišćene različite metode za prikrivanje tragova. Zvaničnici su naglasili da je istraga sprovedena u saradnji sa drugim agencijama, a slučaj se tretira kao deo šire borbe protiv prevara u američkom zdravstvenom sistemu.

Dalji detalji o visini štete, broju pogođenih korisnika ili kazni nisu saopšteni u zvaničnom izveštaju. Ministarstvo pravde nije objavilo dodatne informacije o saradnicima ili drugim potencijalnim optuženima.

Američke vlasti najavile su nastavak istraga s ciljem suzbijanja zloupotreba u okviru državnih zdravstvenih programa.

Pročitaj još

Svet

Grčke vlasti zaplenile 46 kilograma kokaina u luci Pirej

Poreske i carinske službe sprovele kontrolu kontejnera iz Ekvadora, istraga o krijumčarskoj mreži u toku

Published

on

By

Poreske i carinske službe sprovele kontrolu kontejnera iz Ekvadora, istraga o krijumčarskoj mreži u toku

Poreske i carinske vlasti Grčke zaplenile su 46 kilograma kokaina skrivenog u kontejneru koji je iz Ekvadora pristigao u luku Pirej, saopšteno je iz nadležnih službi. Zaplena je izvršena nakon sprovedene analize rizika, kada je identifikovan sumnjiv teret i tokom kontrole pronađeno ukupno 40 paketa kokaina pažljivo sakrivenih unutar kontejnera.

Prema procenama nadležnih, vrednost zaplenjene droge na ilegalnom tržištu prelazi 1,7 miliona evra (oko 199 miliona dinara). Zvaničnici navode da je identifikovan način delovanja kriminalnih mreža koje preko Grčke organizuju unos i distribuciju narkotika iz Latinske Amerike.

“Istraga je u toku, a cilj je potpuno razotkrivanje mreže i identifikacija odgovornih osoba”, saopšteno je iz grčkih službi.

Vlasti nastavljaju rad na ovom slučaju u cilju sprečavanja daljeg šverca narkotika preko grčkih luka.

Pročitaj još

Svet

Senat SAD usvojio rezoluciju o obustavi plata senatorima tokom zatvaranja vlade

Prema zvaničnom saopštenju, mere će se primenjivati nakon izbora u novembru, a isplate će biti odložene do okončanja zatvaranja

Published

on

By

Prema zvaničnom saopštenju, mere će se primenjivati nakon izbora u novembru, a isplate će biti odložene do okončanja zatvaranja

Senat Sjedinjenih Američkih Država usvojio je 14. maja 2026. godine rezoluciju kojom se predviđa obustavljanje isplate plata senatorima tokom perioda kada dolazi do prekida finansiranja saveznih agencija. Prema zvaničnim navodima, odluka dolazi nakon dva nedavna i dugotrajna zatvaranja vlade, koja su uticala na zaposlene u federalnim službama.

Rezoluciju je predložio senator iz Luizijane, Džon Kenedi. Prema njenim odredbama, sekretar Senata je ovlašćen da tokom svakog perioda u kojem federalne agencije ili ministarstva nemaju obezbeđena sredstva, privremeno obustavi isplatu plata senatorima. Nakon završetka zatvaranja, izostale isplate biće nadoknađene.

Ova mera je usvojena jednoglasno, a prethodno je 99 senatora glasalo za njeno pokretanje. U obrazloženju predloga, Kenedi je naveo da je cilj rezolucije „zajednička žrtva“, ističući da i zaposleni u federalnim agencijama tokom zatvaranja ne primaju platu.

Prema ranijim izveštajima, prošle godine je došlo do zatvaranja vlade koje je trajalo 43 dana, tokom kojeg je deo zaposlenih ostao bez redovne isplate. U narednim mesecima, zbog neslaganja u Kongresu oko reformi imigracionih agencija, došlo je do novog zatvaranja, ovog puta u sektoru za unutrašnju bezbednost, koje je trajalo 76 dana.

Tokom izlaganja, Kenedi je na sednici Senata izjavio da učestala zatvaranja vlade predstavljaju problem koji treba rešiti. On je naglasio da „zatvaranje vlade ne bi trebalo da bude uobičajeno rešenje za političke nesuglasice“.

Usvojena rezolucija odnosi se isključivo na članove Senata i stupa na snagu nakon izbora u novembru. Kenedi je izneo stav da bi želeo da mera odmah bude primenjena, ali je naveo da Ustav, odnosno 27. amandman, onemogućava trenutno stupanje na snagu.

Ovakve mere su deo šireg odgovora na posledice koje zatvaranja vlade ostavljaju na zaposlene u državnim strukturama, a Senat je ovim potezom pokušao da uspostavi princip jednakog tretmana za sve koji su pogođeni prekidima finansiranja. Nema informacija da je slična rezolucija razmatrana u Predstavničkom domu.

Pročitaj još

U Trendu