Connect with us

Svet

NATO samit počeo u Ankari, tema povećanje odbrambenih izdvajanja članica

Zvaničnici NATO potvrdili početak sastanka u Turskoj, razgovori o odbrambenim budžetima i odnosima unutar alijanse u fokusu

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Abdülaziz

Zvaničnici NATO potvrdili početak sastanka u Turskoj, razgovori o odbrambenim budžetima i odnosima unutar alijanse u fokusu

Samit Severnoatlantske alijanse (NATO) otvoren je u utorak u Ankari, glavnom gradu Turske, gde lideri 32 države članice razmatraju pitanje odbrambenih izdvajanja i buduće strategije saveza. Prema zvaničnim saopštenjima, predsednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp, nastavlja da insistira na povećanju budžeta za odbranu članica na 5% bruto domaćeg proizvoda. Ovaj zahtev je deo Trampove dugogodišnje inicijative da evropske države preuzmu veći deo finansijskog tereta kolektivne bezbednosti u okviru NATO.

Sastanak u Ankari održava se u trenutku kada SAD postepeno povlače deo svojih vojnih kapaciteta iz Evrope. Paralelno, odnosi između američkog predsednika i pojedinih evropskih lidera, uključujući premijerku Italije Đorđu Meloni, ocenjuju se kao napeti. Takođe, Trampovo interesovanje za potencijalnu kupovinu Grenlanda izazvalo je reakcije i zabrinutost kod pojedinih evropskih saveznika.

Samit u Turskoj privlači pažnju i zbog geopolitičkog položaja domaćina. Turska je članica NATO od 1952. godine, ali odnosi sa pojedinim evropskim državama povremeno su zategnuti, delom i zbog ekonomskih veza sa Rusijom i internih pitanja ljudskih prava. Tokom prethodnih godina, predsednik Tramp i turski predsednik Redžep Tajip Erdogan ojačali su političku saradnju, što je uticalo na dinamiku unutar saveza.

Generalni sekretar NATO, Mark Rute, sastao se sa američkim predsednikom u Beloj kući mesec dana pre početka samita radi pripreme ključnih tema. Po rečima američkog državnog sekretara Marka Rubia, tekući samit ocenjuje se kao jedan od najvažnijih u istoriji alijanse, posebno u svetlu aktuelnih bezbednosnih izazova.

Jedna od centralnih tema sastanka jeste povećanje izdvajanja za odbranu. Prema zvaničnim informacijama, prošle godine u Hagu su članice pristale da do 2035. godine dostignu nivo ulaganja u odbranu od 5% BDP-a, čime je cilj podignut u odnosu na prethodni prag od 2%. Predsednik Tramp je više puta javno izražavao nezadovoljstvo dosadašnjim tempom povećanja budžeta i oslanjanjem na vojnu infrastrukturu SAD unutar saveza.

Tokom samita, očekuje se nastavak rasprava o podele odgovornosti za konvencionalnu odbranu Evrope, kao i uticaju unutrašnjih i spoljnih političkih odnosa na funkcionisanje NATO. Sastanci lidera i bilateralni razgovori planirani su tokom narednih dana.

Nezavisni izvori navode da su sve odluke podložne daljim pregovorima i potvrdi od strane svih članica. Dodatne informacije o ishodu samita očekuju se po završetku susreta.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

SZO upozorava na novi toplotni talas u Evropi, moguće povećanje broja žrtava

Svetska zdravstvena organizacija održala vanredan sastanak, zemlje pozvane na unapređenje mera zaštite

Published

on

By

Svetska zdravstvena organizacija održala vanredan sastanak, zemlje pozvane na unapređenje mera zaštite

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je da Evropu očekuje novi toplotni talas, čije posledice mogu biti ozbiljne po javno zdravlje, posebno za ranjive grupe stanovništva. Vanredni razgovor sa predstavnicima 41 zemlje održan je 1. jula, sa ciljem razmene iskustava i pripreme za nadolazeće ekstremne vrućine, saopšteno je iz SZO.

Stručnjaci navode da je poslednji toplotni talas, koji je trajao od 20. do 28. juna, bio najintenzivniji do sada zabeležen na kontinentu, izazvavši poremećaje u snabdevanju električnom energijom, oštećenja infrastrukture i opterećenje zdravstvenih sistema. Prema preliminarnim podacima, u Francuskoj, Holandiji i Belgiji registrovano je oko 3.700 smrtnih slučajeva povezanih sa visokim temperaturama, dok se u narednim danima u Portugalu i južnoj Španiji očekuju temperature do 43 stepena Celzijusa.

Regionalni direktor SZO za Evropu Hans Kluge istakao je da su zemlje sa postojećim akcionim planovima za zaštitu od visokih temperatura efikasnije reagovale tokom prethodnog talasa. “Neophodno je ispraviti propuste iz prethodnih nedelja i izgraditi zdravstvene sisteme spremne na ekstremne vrućine”, naveo je Kluge. On je takođe upozorio da manje od polovine evropskih članica SZO ima adekvatne planove za ovakve situacije.

SZO posebno apeluje na zaštitu ranjivih grupa, među kojima su štićenici domova za stare, beskućnici i starije osobe u socijalnoj izolaciji. Novi toplotni talas koji se formira iznad Atlantika može dodatno pogoršati situaciju, zbog čega se državama preporučuje unapređenje mera zaštite stanovništva i jačanje koordinacije između zdravstvenih i socijalnih službi.

“Rad se sada odvija na dva fronta: potrebno je ispraviti ono što nije funkcionisalo poslednjih nedelja pre nego što stigne novi toplotni talas i izgraditi zdravstvene sisteme koji ne samo da reaguju na ekstremne vrućine, već su za njih spremni”, izjavio je Hans Kluge.

Pročitaj još

Svet

Majka iz Ajdaha optužena za ubistvo blizanaca, tvrdila da su preminuli posle vakcinacije

Lokalne vlasti potvrdile podizanje optužnice za dvostruko ubistvo, istraga i sudski postupak su u toku

Published

on

By

Lokalne vlasti potvrdile podizanje optužnice za dvostruko ubistvo, istraga i sudski postupak su u toku

Policija u Ajdahu saopštila je da je protiv Andree Šo (23) podignuta optužnica za dvostruko ubistvo nakon smrti njenih blizanaca starih 18 meseci, koji su preminuli u maju 2025. godine. Prema sudskim dokumentima i zvaničnom saopštenju Policijske uprave Pajet, optužnica za ubistvo prvog stepena doneta je 29. juna od strane lokalne velike porote.

Nadležni su naveli da se Šo tereti da je ugušila blizance, dok je prethodno u medijskim nastupima iznosila tvrdnje da su deca preminula nakon vakcinacije. Tokom pojavljivanja na internetu prošle godine, Šo je navela da je smrt dece usledila posle primljene vakcine. Ove tvrdnje iznela je na programu organizacije koja se javno protivi vakcinaciji. Zvaničnici su naveli da jedan od bivših čelnika te organizacije od decembra 2024. nije više povezan sa grupom nakon preuzimanja funkcije u američkoj administraciji.

Šo je uhapšena u utorak u Bojsiju, a pred sudom se pojavila u četvrtak. Sud je odredio kauciju od dva miliona dolara. Prema navodima suda, optužena bi, u slučaju osuđujuće presude ili priznanja krivice za ubistvo prvog stepena, mogla da bude osuđena na doživotnu robiju ili smrtnu kaznu. Sledeće ročište zakazano je za 14. jul.

Advokat optužene, Džo Filiceti, izjavio je da ona negira sve navode i da tužilaštvo, prema njegovim rečima, ne može da dokaže krivična dela. “Branićemo je u potpunosti”, naveo je Filiceti u pisanoj izjavi. Policija i tužilaštvo nisu dali dodatne komentare, pozivajući se na to što je slučaj pred sudom.

Načelnik Policijske uprave Pajet, Geri A. Maršal, saopštio je da, zbog toga što je slučaj u sudskom postupku, neće biti dodatnih informacija za javnost, a dalji detalji biće izneti tokom sudskog procesa.

Slučaj je izazvao pažnju zbog prethodnih javnih nastupa optužene i njenih tvrdnji o uzroku smrti dece. Istraga i sudski postupak u ovom slučaju su u toku, a sve informacije i dokazi biće razmatrani pred nadležnim sudom.

Pročitaj još

Svet

Demokratski kandidati održali debatu pred izbore za Senat u Mičigenu

Debata između Hejli Stivens i Abdula El-Sayeda održana uoči primarnih izbora, potvrđeno od strane zvaničnika, dok je kampanja Mallory McMorrow obustavljena

Published

on

By

Debata između Hejli Stivens i Abdula El-Sayeda održana uoči primarnih izbora, potvrđeno od strane zvaničnika, dok je kampanja Mallory McMorrow obustavljena

Demokratski kandidati za Senat iz Mičigena, Hejli Stivens i Abdul El-Sayed, suočili su se u televizijskoj debati u utorak, dva dana nakon što je državna senatorka Mallory McMorrow objavila da obustavlja svoju kampanju. Ova odluka je značajno uticala na tok primarnih izbora, koji se održavaju 4. avgusta. Prema izveštajima sa lica mesta, McMorrow je u kampanji predstavljala umerenu opciju između Stivens, koja ima podršku lidera manjine u Senatu Čaka Šumera iz Njujorka, i El-Sayeda, koji je poznat po progresivnim stavovima i podršci senatora Bernija Sandersa i kongresmenke Aleksandrije Okasio-Kortez.

Pobednik demokratskih primarnih izbora suočiće se sa bivšim republikanskim kongresmenom Majkom Rodžersom na opštim izborima. Rodžers je prethodno izgubio trku za Senat protiv demokratske senatorke Elise Slotkin 2024. godine. Sedište u Senatu trenutno drži demokratski senator Geri Piters, koji je najavio povlačenje iz politike.

Ova izborna trka smatra se jednom od najznačajnijih u tekućem izbornom ciklusu, budući da se očekuje da bi ishod mogao imati uticaj na ukupnu većinu u Senatu. Prema navodima iz američke političke sfere, demokratska stranka mora da odbrani nekoliko ključnih mesta, uključujući i Mičigen, kako bi zadržala ili povratila kontrolu u Senatu. Za povratak većine, potrebno je da demokratski kandidati osvoje četiri dodatna mesta, pored očuvanja postojećih.

Predstojeća debata Stivens i El-Sayeda dolazi nakon što su kandidati poslednji put učestvovali u debati u maju, tokom koje su izbegavali direktne napade uprkos izraženim razlikama u političkim stavovima, posebno u vezi sa pitanjem Izraela. El-Sayed je tokom kampanje bio kritičan prema izraelskoj politici, dok je Stivens iskazala podršku Izraelu, što je izazvalo razlike među biračkim telom unutar stranke.

Kampanja Mallory McMorrow, koja je predstavljala umereni glas unutar demokratskog spektra, povučena je nakon dužih unutrašnjih neslaganja među kandidatima. Ova odluka dodatno je polarizovala preostale kandidate i usmerila pažnju na predstojeću debatu između Stivens i El-Sayeda, koja bi mogla biti odlučujuća za dalji tok kampanje.

Izborna trka za Senat u Mičigenu pažljivo se prati i na nacionalnom nivou, budući da bi ishod mogao imati značajne posledice na političku ravnotežu u gornjem domu Kongresa. Očekuje se da će debata doprineti boljem razumevanju stavova kandidata i uticati na odluku birača tokom primarnih izbora.

Pročitaj još

U Trendu