Connect with us

Svet

Najveća grupa po prihodima u SAD sada je viša srednja klasa, pokazuje istraživanje

Prema analizi američkog instituta, udeo domaćinstava sa višim srednjim prihodima u porastu, dok se tradicionalna srednja klasa smanjuje

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Puwadon sang-ngern

Prema analizi američkog instituta, udeo domaćinstava sa višim srednjim prihodima u porastu, dok se tradicionalna srednja klasa smanjuje

Prema najnovijem istraživanju koje je sproveo nezavisni američki institut, viša srednja klasa je postala najveća grupa po prihodima u Sjedinjenim Američkim Državama. Studija navodi da se udeo domaćinstava koja pripadaju višoj srednjoj klasi značajno povećao u poslednjih nekoliko decenija, dok je broj onih u tradicionalnoj srednjoj i nižoj srednjoj klasi opao.

Analiza pokazuje da oko 31% američkih domaćinstava sada ostvaruje prihode koji ih svrstavaju u višu srednju klasu, što je približno trostruko više u odnosu na kraj sedamdesetih godina prošlog veka. Istraživači ističu da je ovaj rast prouzrokovan prvenstveno napretkom u prihodima domaćinstava, a ne povećanjem broja siromašnih građana.

U izveštaju se navodi da su faktori kao što su povećano učešće žena na tržištu rada i porast broja domaćinstava sa više izvora prihoda doprineli ovom trendu. U istom periodu, procenat domaćinstava u kategoriji „bogatih” takođe je u blagom porastu, dok se smanjuje broj onih koji se svrstavaju u „osnovnu” ili „nisku” srednju klasu i među siromašnima ili onima blizu granice siromaštva.

Prema rečima jednog od autora izveštaja, američka populacija je u celini ostvarila napredak u prihodima tokom poslednjih decenija. On ukazuje na to da je smanjenje udela tradicionalne srednje klase rezultat opšteg rasta prihoda, zbog čega više ljudi prelazi u višu srednju klasu.

Istraživači napominju da ove promene utiču i na potrošačke navike, jer domaćinstva sa višim primanjima povećavaju potražnju za luksuznijim proizvodima i uslugama. Ovaj ekonomski pomak je, prema studiji, posebno izražen nakon perioda pandemije kovida-19, kada su se razlike u potrošnji između različitih grupa po prihodima dodatno produbile.

Kao posledica ovih promena, američko društvo se suočava sa novim izazovima i ekonomskim trendovima, dok analitičari nastavljaju da prate kako se raspodela prihoda i dalje menja. Studija je zasnovana na podacima američkog Biroa za popis stanovništva i obuhvata analizu nekoliko decenija ekonomskih kretanja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Evropska unija potvrđuje ulazak Bugarske u evrozonu po fiksnom kursu

Savet ministara finansija usvojio tehničke odluke, Bugarska ima šest meseci za završetak priprema

Published

on

By

Savet ministara finansija usvojio tehničke odluke, Bugarska ima šest meseci za završetak priprema

Savet ministara finansija Evropske unije (ECOFIN) potvrdio je danas završne tehničke korake za ulazak Bugarske u evrozonu, određujući fiksni konverzioni kurs od 1,95583 leva za jedan evro. Bugarska sada raspolaže sa manje od šest meseci da sprovede sve potrebne tehničke pripreme za zamenu nacionalne valute, a planirano je da 1. januara naredne godine postane 21. članica evrozone, kako je zvanično saopšteno.

Bugarska je još od pristupanja Evropskoj uniji 2007. godine težila ulasku u evrozonu, ali je proces više puta bio odlagan. Evropska komisija i Evropska centralna banka su tokom juna navele da je Bugarska ispunila uslove za uvođenje evra, dok je podrška građana ovoj promeni oslabila, navodi se u istraživanju Evrobarometra iz maja prema kojem polovina Bugara izražava skepticizam i strahuje od mogućeg rasta cena.

“Čitav proces vezan za članstvo Bugarske u evrozoni praktično se danas završava. Ništa ne može zaustaviti Bugarsku na putu ka evrozoni”, izjavila je bugarska ministarka finansija Temenužka Petkova.

Ulaskom Bugarske, u Evropskoj uniji će ostati još šest država van evrozone: Švedska, Poljska, Češka, Mađarska, Rumunija i Danska. Nijedna od ovih zemalja trenutno nema konkretne planove za prelazak na evro.

Pročitaj još

Svet

Iranski državljanin uhapšen u Crnoj Gori po zahtevu SAD zbog sajber napada

Policija Crne Gore potvrdila hapšenje osumnjičenog, postupak izručenja vodi sud u Podgorici, navodi se u zvaničnom saopštenju

Published

on

By

Policija Crne Gore potvrdila hapšenje osumnjičenog, postupak izručenja vodi sud u Podgorici, navodi se u zvaničnom saopštenju

Policija Crne Gore saopštila je da je na primorju, u gradu Kotoru, uhapšen iranski državljanin za kojim su Sjedinjene Američke Države raspisale poternicu zbog sumnje u masovne sajber napade čija je ukupna materijalna šteta procenjena na oko 3,4 milijarde američkih dolara. Hapšenje je izvršeno u četvrtak uveče, na osnovu zahteva američkih vlasti i Federalnog istražnog biroa (FBI), dodaje se u saopštenju crnogorske policije.

Osumnjičeni ima 39 godina i poseduje i tursko državljanstvo. Prema navodima iz saopštenja, za njim je raspisana poternica od strane saveznog suda u Njujorku zbog više optužbi, uključujući zaveru radi kompjuterske prevare, neovlašćeno pristupanje računarima i krađu identiteta.

Policija Crne Gore navodi da je od 2013. godine, kao saradnik jedne pravne osobe iz Irana, osumnjičeni izveo više sajber napada na infrastrukturu u Sjedinjenim Državama, uključujući i 150 univerziteta. Zvanično je procenjeno da su napadi prouzrokovali štetu u iznosu većem od 3,4 milijarde američkih dolara.

Prema navodima policije, ukradeni podaci i kompromitovani univerzitetski profili korišćeni su, između ostalog, za potrebe Islamske revolucionarne garde i drugih korisnika iz Irana, uključujući i tamošnje univerzitete.

Crnogorska policija saopštila je da će dalje postupke, uključujući moguću ekstradiciju osumnjičenog, voditi nadležni sud u Podgorici. Odluka o izručenju će biti doneta u skladu sa domaćim i međunarodnim pravom.

Crna Gora je članica NATO i saveznik SAD. Ova zemlja na obali Jadranskog mora broji oko 620.000 stanovnika i kandiduje se za članstvo u Evropskoj uniji.

Pročitaj još

Svet

Leon Blek najavljen za svedočenje pred kongresnim panelom o vezi sa Epstajnom

Odbor Kongresa zakazao saslušanje za petak, senator Vajden traži pojašnjenja o finansijskim transakcijama

Published

on

By

Odbor Kongresa zakazao saslušanje za petak, senator Vajden traži pojašnjenja o finansijskim transakcijama

Milijarder i investitor Leon Blek očekuje se da u petak svedoči pred članovima kongresnog odbora koji istražuje veze sa Džefrijem Epstajnom. Saslušanje dolazi nakon što je senator iz Oregona Ron Vajden ranije ovog meseca zatražio od Odbora za nadzor Predstavničkog doma da tokom intervjua postavi pitanja Bleku u vezi sa oko 170 miliona dolara uplata Epstajnu između 2012. i 2017. godine.

Senator Vajden je naveo da do sada, prema njegovom mišljenju, Blek nije pružio zadovoljavajuće objašnjenje zašto su iznosi koje je platio Epstajnu višestruko prevazilazili honorare drugih savetnika angažovanih na sličnim poslovima poreskog i naslednog planiranja. Vajden je i u martu uputio pismo Bleku sa zahtevom za odgovore na pitanja koja su se pojavila u okviru takozvanih „Epstajn fajlova“, a odnose se na lične i finansijske veze između Bleka i Epstajna.

Na pitanje o Blekovom odgovoru na njegove zahteve, senator Vajden je izjavio da nije dobio odgovore koje smatra zadovoljavajućim, navodeći da je, prema njegovim rečima, Blek “više puta izbegavao” konkretan odgovor.

Advokat Leona Bleka, suosnivača kompanije za upravljanje investicijama, u pismu iz aprila upućenom senatoru Vajdenu izjavio je da dokumenta objavljena na osnovu Zakona o transparentnosti Epstajn fajlova ne sadrže dokaze da je Blek bio upoznat sa ili umešan u tadašnje krivične aktivnosti Džefrija Epstajna. Drugi Blekov advokat je u decembru naveo da je interna istraga u kompaniji pokazala kako su uplate Epstajnu bile isključivo za poreski i nasledni konsalting.

Komitet je prošle godine objavio i elektronsku prepisku koja pokazuje da je Epstajn učestvovao u određenim ličnim pitanjima vezanim za Bleka dok mu je pružao savetodavne usluge. Do sada nije objavljeno da li će tokom najavljenog svedočenja biti predstavljeni dodatni dokazi ili dokumenta.

Kontekst istrage vezan je za šire napore Kongresa da razjasni prirodu i obim kontakata koje su visoki poslovni lideri imali sa Džefrijem Epstajnom, koji je preminuo u pritvoru 2019. godine. Očekuje se da će saslušanje u petak biti usmereno na finansijske transakcije i savete koje je Epstajn pružao Bleku u navedenom periodu.

Pročitaj još

U Trendu